Zelenski upozorava da kašnjenje vojne pomoći ima negativne posljedice na frontu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je pozvao Sjedinjene Države i druge saveznike da "brzo implementiraju" sporazume o oružju i drugim zalihama, kako bi pomogli Ukrajini u borbi protiv ruske invazije

Dok traju zapadne debate o obimu i trenutnim ograničenjima vojne pomoći Kijevu, Zelenski je u novoj video poruci kasno 14. septembra rekao da je "od ključne važnosti da sve države, a posebno SAD, zaista brzo implementiraju sporazume postignute s Ukrajinom".

"To bi trebalo da se osjeti na frontu", rekao je Zelenski. "Svako kašnjenje s vojnim paketima ima svoje negativne posljedice na frontu. Svaka pravovremena, brza isporuka ima pozitivan uticaj."

Dok se nastavljaju međunarodni napori na vojnom snabijevanju Ukrajine, NATO se suočio sa sve snažnijim pozivima nekih članica Alijanse da se ukinu ograničenja na oružje koje isporučuje Zapad i da se isporuči naprednije oružje.

Ukrajinske vlasti ponavljaju stalno da vojska mora biti u mogućnosti da izvodi udare dužeg dometa na rusku teritoriju kako bi se odbranili od invazije ruskih snaga, što je argument koji je naišao na podršku zvaničnika NATO-a.

Pročitajte i ovo:

Predsjedavajući NATO komiteta kaže da Ukrajina ima dobar vojni razlog da udari dublje u RusijuUkrajina bliže dozvoli za oružje dugog dometa

Britanski premijer Keir Starmer sastao se sa američkim predsjednikom Joe Bidenom u Bijeloj kući 13. septembra kako bi razgovarao o tome da li da odobri zahtjev Kijeva da koristi rakete dugog dometa protiv ciljeva u Rusiji, ali nije najavio bilo kakvu promjenu po ovom pitanju.

Britanija se navodno približava odluci o eventualnom dopuštanju Ukrajini da koristi projektile "Storm Shadow" za napad na rusku teritoriju, ali joj treba i američka saglasnost jer projektili sadrže dijelove koje proizvode američke kompanije.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Jake Sullivan rekao je 14. septembra da je Biden "odlučan da iskoristi četiri mjeseca [koja mu je ostala na funkciji] da dovede Ukrajinu u najbolju moguću poziciju", da prevlada na frontu.

Cilj prijetnji koje su iznijeli ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno, te bivši predsjednik Dmitrij Medvedev -- koji je 14. septembra nagovijestio da bi nuklearni udar na ukrajinsku prijestonicu mogao da pretvori taj grad od oko 2 miliona stanovnika u "sivu tačku" na mapi -- mogao bi biti da se Zapad obeshrabri u pogledu podrške Kijevu.

Zelenski je kasnije 14. septembra rekao da je razgovarao sa delegacijom SAD-a, članovima Kongresa i "obavijestio [ih] o trenutnoj situaciji i izgledima."

Ukrajinski premijer Denis Šmigalj tražio je prošle sedmice drugi veliki međunarodni mirovni samit za koji je rekao da se nada da bi mogao privući najmanje 150 zemalja, nakon sličnog događaja čiji je domaćin bila Švicarska u junu.

Pročitajte i ovo: Ukrajinski premijer nada se drugom, većem mirovnom samitu

U međuvremenu, u novom talasu ruskih napada u noći između 14. i 15. septembra, ukrajinske vlasti su saopštile da je bračni par ubijen u južnoj oblasti Odese.

Ukrajinska vojska saopštila je da je protivvazdušna odbrana zemlje oborila 10 od 14 dronova koje je Rusija lansirala. Takođe se navodi da su dvije balističke rakete Iskander i vođena vazdušna raketa, od kojih je potonja oborena, gađale Odesu.

Zelenski je rekao da je Rusija prošle sedmice na Ukrajinu ispalila otprilike 30 projektila, više od 800 navođenih bombi i skoro 300 dronova.

Među nekim članicama NATO-a takođe su pojačani pozivi da Alijansa učini više da odbrani ruske projektile i napadne dronove poput onih za koje članice Rumunija i Letonija kažu da su nedavno narušile njihov vazdušni prostor usred tekuće invazije na Ukrajinu.

Ukrajina nije dio NATO-a, ali je Alijansa u julu saopštila da je ta postsovjetska zemlja na "nepovratnom putu" ka članstvu.