Ukrajinski premijer Denis Šmigalj je 10. septembra izrazio nadu u drugi mirovni samit sa mnogo većim brojem zemalja učesnica nego na sličnom skupu u Švicarskoj prije tri mjeseca, a s ciljem okončanja rata s Rusijom.
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon rekonstrukcije Vlade prošle sedmice, Šmigalj je rekao novinarima da se nada da bi sljedeći mirovni samit mogao biti organiziran do kraja godine i privući najmanje 150 zemalja.
U okviru nastojanja za prekidom vatre otkako je početkom 2022. počela odbrana od potpune ruske invazije, na zahtjev Kijeva u junu je održan švicarski samit na koje, je 80 zemalja pozvalo da teritorijalni integritet Ukrajine bude temelj svakog eventualnog mirovnog sporazuma.
Ruski zvaničnici, koje je Kijev optužio da su nespremni i neozbiljni u pogledu mogućih mirovnih pregovora, nisu bili pozvani na taj skup.
Kina, koja je diplomatski podržala Rusiju otkako je njeno partnerstvo sa Moskvom "bez ograničenja" potpisano u sedmicama prije nego što su ruske trupe masovno ušle u Ukrajinu, odbila je prisustvovati.
Prije švicarskog događaja, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je oštre uslove za prekid vatre koji su uključivali potpunu primopredaju četiri regiona za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala 2022. godine.
Navodi se da ruske invazijske snage kontrolišu oko jedne petine Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim okupirano i aneksirano 2014. godine. U nekoliko navrata su organizirali međunarodno nepriznate izbore u okupiranim dijelovima Ukrajine, uključujući i prošli vikend.
Ukrajina je preuzela kontrolu nad oko 1.200 kvadratnih kilometara ruske teritorije otkako je početkom avgusta pokrenut iznenadni upad u rusku oblast južnog Kurska.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da "nam ne treba njihova zemlja", ali da upad omogućava potencijalne pregovaračke pare u obliku zarobljene zemlje i trupa.
Zelenski je više puta odbijao izvještaje o međunarodnom pritisku koji bi mogli potaknuti Kijev da odustane od nade da će povratiti kontrolu nad cijelom svojom teritorijom u zamjenu za mir.
Ruski mediji 10. septembra citiraju bivšeg ruskog ministra odbrane i sadašnjeg sekretara Vijeća sigurnosti Rusije Sergeja Šojgua koji je rekao da je napad na Kursk trebao odvratiti Moskvu od njenih ciljeva u istočnoj Ukrajini. Ali, rekao je, ruske snage nastavljaju svoju ofanzivu.
Na konferenciji za novinare u Kijevu, Šmigalj je rekao da je Ukrajina značajno povećala proizvodnju oružja u prethodnoj godini i da se nada da će proizvesti milion dronova -- ključnog alata za odupiranje većim ruskim snagama -- do kraja godine.
"U prvih osam mjeseci 2024. udvostručili smo našu proizvodnju oružja u odnosu na 2023. Napredujemo. Proizvodnja dronova nastavlja da raste", rekao je on.
Šmigalj je takođe istakao relativni uspeh ukrajinske privrede u vidu rasta od 3,7 odsto u drugom kvartalu i skromne inflacije. Tvrdio je da se ukrajinski izvoz približava predratnom nivou.
Međutim, Šmigalj je priznao da su razgovori sa posmatračkom misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) bili "teški" i da su puni izazova.
