Jednu od najranjivijih grupa u Crnoj Gori je populacija Roma i Egipćana, ali dodatni problem unutar ove zajednice je nasilje nad ženama koje se javlja u raznim oblicima.
"Svi ljudi koji žive u Crnoj Gori, bez obzira na bilo koju posebnost, pa samim tim i pripadanje nekoj nacionalnoj zajednici imaju podjednaka prava i mogućnosti", kaže šef Kancelarije za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, koja istovremeno konstatuje i da, sudeći prema statističkim podacima, može izvesti samo jedan zaključak - da Romi i Egipćani nemaju puna prava.
Drobnjak je navela i glavne uzroke teškog društvenog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori:
„Vidimo da ima mnogo ljudi iz ove zajednice koji nemaju dokumenta i nijesu upisani. Oni ne završavaju, u dovoljnom broju, srednje škole, fakultete... Preko 90 posto registrovanih osoba iz romske i egipćanske populacije čine lica bez zanimanja i stručne spreme, a na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, 40 posto su žene.“
Tokom današnje prezentacije rezultata istraživanja "Nasilje nad ženama u romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori", rečeno je da se Romkinje i Egipćanke konstantno u okviru svoje etničke zajednice suočavaju sa nasiljem od strane oca, brata, supruga, pa čak i svekra i svekrve, a kao najčešći razlozi za nasilje u porodici, ispitanice su navele najprije tradiciju, pa alkohol, drogu, siromaštvo i nizak nivo obrazovanja.
Međutim, kao naročito poražavajući djeluju podaci koji govore da skoro polovina udatih Romkinja i Egipćanki smatra da je nasilje prihvatljivo. Među djevojkama je nešto bolja situacija, jer skoro 63 posto neudatih Romkinja i Egipćanki nasilje smatra neprihvatljivim i da ga treba uvijek sankcionisati.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Leon Gjokaj rane ugovorene brakove smatra jednim od ključnih vidova nasilja nad ženama, odnosno, djecom u romskoj populaciji.
„Uslijed snažnog patrijarhata i negativnih aspekata tradicije koja vladaju u ovoj zajednici, prava žena i djece su višestruko ugrožena. Ugovoreni brakovi se smatraju tradicijom kod Roma. Međutim, sve je više ljudi i u romskoj populaciji koji smatraju da je to jedan od običaja koji predstavljaju negativnu tradiciju s kojom treba raskrstiti, te da se društvo ne smije pokoriti onima koji krše osnovna ljudska prava pozivajući se na kuluturu i tradicionalne vrijednosti. Ugovoreni brakovi sa maloljetnicama predstavljaju fundamentalno kršenje ljudskih prava svake žene i djeteta koji su žrtve tog djela, tako da se u suzbijanju i prevenciji te pojave mora brzo i efikasno reagovati jer tradicija i običaji ne mogu biti opravdanje“, upozorava Gjokaj.
Svijest o problemu ranih ugovorenih brakova raste i u među samim Romima i Egipćanima.
Aktivisti romskih nevladinih organizacija su prije nekoliko mjeseci u crnogorskom parlamentu prikazali predstavu pod nazivom „Nametnuta sudbina“, čiji je cilj bio da i političkim činiocima i ukupnoj javnosti skrenu pažnju na ovaj problem.
Vaš browser nepodržava HTML5
Iz predstave "Nametnuta sudbina"
Svi brojni i dugotrajni pokušaji da tonskim snimkom zabilježimo priču bar jedne od zlostavljanih, odnosno, Romkinja koje su bile prisiljene da stupe u ugovoreni brak nijesu uspjeli, ali podsjećamo na prilog TV Vijesti koja je zabilježila ispovjest mladih Romkinja tokom protesta protiv ugovorenih brakova ispred zgrade Vlade 2012. godine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ispovjest mladih Romkinja