Hoće li Ranka Čarapić ponovo biti državni tužilac i pored izostanka mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, odlučivaće poslanici u parlamentu. Još se ne zna koja će većina biti neophodna za njen izbor i da li će njena kandidatura uopšte proći. Do tada javnost se pita zašto je ponovo ona jedini kandidat i šta je to što je preporučuje za novi mandat?
Tužilački savjet je početkom prošlog vikenda jednoglasno predložio Ranku Čarapić za novog vrhovnog državnog tužioca. Prema proceduri, Vrhovnog državnog tužilaštva bira Parlament a prema dosadašnjim zakonskim rješenjima, tužilac je biran prostom većinom.
U zahtjevima za ustavne promjene, koje se nameću kao uslov Brisela za dalji napredak Crne Gore u integracijama, kao jedno od rješenja pominje se uvođenje dvotrećinske većine. To bi praktično izbor Ranke Čarapić dovelo u pitanje budući da bi u slučaju da većina bude dvotrećinska bilo neophodno da za njen izbor glasa jedna opoziciona partija, što je malo vjerovatno.
Na stranu priča o skupštinskoj većini za izbor državnog tužioca i hoće li Ranka Čarapić proći ili ne. Naime, crnogorska javnost postavlja i pitanje zašto je Čarapićka ponovo u igri kada je njen minuli rad oštro kritikovan i u dijelu domaće ali i u međunarodnoj javnosti, kroz izvještaje Brisela gdje se uporno naglašava odsustvo rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije, što je trebalo da bude posao Čarapićke u minulom mandatu?
Ističu takođe da su, osim Ranke Čarapić, svako na svoj način sporni i ostala dva kandidata.
O tome za naš program govori Boris Marić koji je član crnogorske radne grupe za pregovore sa EU u poglavlju o vladavini prava i reformi pravosuđa.
"Vidite da se i na taj konkurs javilo vrlo malo kandidata i da su svi oni iz raznoraznih razloga sporni, što možemo da čujemo i u nekoj formalnoj i neformalnoj javnosti i da sve to može da nas navede na zaključak da mi realno, nebitno od ovoga kako će se naći model i koji će model biti i kako će ići ustavne izmjene, mi imamo suštinski problem da dođemo do kandidata koji bi mogao da poveća povjerenje i percepciju javnosti u rad državnog tužilaštva i pravosudnih organa uopšte i da vjerujemo da bi mogao da počne da ostvaruje mjerljive rezultate u borbi protiv korucpije i organizovanog kriminala", kaže Marić.
Marića smo pitali ako Ranku Čarapić za još jedan mandat na funkciji državnog tužioca ne preporučuju dosadašnji rezultati šta je onda preporučuje?
"Ti rezultati su bili vrlo sporni, mršavi. Možemo da kažemo da su doprinosili nečemu što je i sama kritika Brisela i civilnog sektora u pogledu vladavine prava I nedostataka sistema pravosuđa u Crnoj Gori. Jedini zaključak koji može da se izvede iz svega ovoga jeste da je to politička odluka i politički uticaj. Teško da se može drugačije artikulisati odluka da ponovo predložite gospođu Čarapić", navodi Marić.
Nijesu znali za Bijelu knjigu
No, drugačije na minuli rad bivše i moguće nove državne tužiteljke gledaju u vladajućoj DPS.
"Možda su neka očekivanja prije svega nekih ljudi iz opozicije bila usmjerena ka tome da bilo koja prijava koja nije utemeljena ili bilo koji događaj koji nema realnog osnova da sa strane državnog tužioca bude procesuiran. Ja mislim, međutim, da je državni tužilac radio u skladu sa zakonom, u skladu sa svojim ovlašćenjima, i da ono što je najvažnije - da je sve slučajeve koje je procesuirao to uradio na osnovu činjenica. Ja mislim da je to prije svega njegov zadatak i da u tom kontekstu treba da nastavi i u narednom periodu", kaže član skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe iz Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević.
Rad državnog tužioca nije samo kritikovao civilni sektor, dio domaćih medija i Brisel. I pojedine sudske instance imale su zamjerke na njen rad.
Da u odnosima pojedinih državnih institucija u tom sistemu borbe protiv kriminala nešto ne štima pokazalo je i nedavno priznanje Ranke Čarapić, još dok je završavala prethodni mandat da nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala koju je policija sačinila prije četiri godine, a koja sadrži spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori, a čiji su djelovi bili dostupni i javnosti.
Njena izjava Atlas televiziji možda i najupečatljivije govori o stepenu saradnje policije i tužilaštva:
"Nijesmo je tražili nego su nam je poslali jer nijesmo znali za nju. Naravno da to nije normalno jer mislim da treba da postoji ta razmjena takvih informacija, ali mi smo tek sada dobili taj popis kriminalnih grupa sa njihovim personalnim sastavom tako da sada imamo informaciju ko čini te kriminalne grupe", rekla je Čarapić.
Tužiteljka Čarapić je ulazila u polemike sa dijelom nevladinog sektora, opozicijom i dijelom medija tokom petogodišnjeg mandata. Iz tih polemika ostaće zapamćena njena izjava iz 2010, u kojoj je navela da nema problema sa kriminalcima zavaljjujući njihovom moralu:
"Znate kako, kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene. Zato ja nikada nijesam imala problema, zato što nikada nikome nijesam stavila na teret ono za šta nijesam imala dokaze", rekla je tužiteljka.
Komentarišući njen prethodni rad, kritičari podsjećaju da je iza Ranke Čarapić ostalo 47 nerasvijetljenih ubistava od kojih je mnoga i ona naslijedila iz ranijeg perioda, nerasvijetljeni napadi na novinare, problematične optužnice i nepokrenute istrage u krupnim predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Među tim slučajevima najviše se pominju afere Telekom, Zavala, Duško Šarić, slučaj ratnog zločina u Bukovici.
Tužilački savjet je početkom prošlog vikenda jednoglasno predložio Ranku Čarapić za novog vrhovnog državnog tužioca. Prema proceduri, Vrhovnog državnog tužilaštva bira Parlament a prema dosadašnjim zakonskim rješenjima, tužilac je biran prostom većinom.
U zahtjevima za ustavne promjene, koje se nameću kao uslov Brisela za dalji napredak Crne Gore u integracijama, kao jedno od rješenja pominje se uvođenje dvotrećinske većine. To bi praktično izbor Ranke Čarapić dovelo u pitanje budući da bi u slučaju da većina bude dvotrećinska bilo neophodno da za njen izbor glasa jedna opoziciona partija, što je malo vjerovatno.
Na stranu priča o skupštinskoj većini za izbor državnog tužioca i hoće li Ranka Čarapić proći ili ne. Naime, crnogorska javnost postavlja i pitanje zašto je Čarapićka ponovo u igri kada je njen minuli rad oštro kritikovan i u dijelu domaće ali i u međunarodnoj javnosti, kroz izvještaje Brisela gdje se uporno naglašava odsustvo rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije, što je trebalo da bude posao Čarapićke u minulom mandatu?
Ističu takođe da su, osim Ranke Čarapić, svako na svoj način sporni i ostala dva kandidata.
O tome za naš program govori Boris Marić koji je član crnogorske radne grupe za pregovore sa EU u poglavlju o vladavini prava i reformi pravosuđa.
"Vidite da se i na taj konkurs javilo vrlo malo kandidata i da su svi oni iz raznoraznih razloga sporni, što možemo da čujemo i u nekoj formalnoj i neformalnoj javnosti i da sve to može da nas navede na zaključak da mi realno, nebitno od ovoga kako će se naći model i koji će model biti i kako će ići ustavne izmjene, mi imamo suštinski problem da dođemo do kandidata koji bi mogao da poveća povjerenje i percepciju javnosti u rad državnog tužilaštva i pravosudnih organa uopšte i da vjerujemo da bi mogao da počne da ostvaruje mjerljive rezultate u borbi protiv korucpije i organizovanog kriminala", kaže Marić.
Marića smo pitali ako Ranku Čarapić za još jedan mandat na funkciji državnog tužioca ne preporučuju dosadašnji rezultati šta je onda preporučuje?
"Ti rezultati su bili vrlo sporni, mršavi. Možemo da kažemo da su doprinosili nečemu što je i sama kritika Brisela i civilnog sektora u pogledu vladavine prava I nedostataka sistema pravosuđa u Crnoj Gori. Jedini zaključak koji može da se izvede iz svega ovoga jeste da je to politička odluka i politički uticaj. Teško da se može drugačije artikulisati odluka da ponovo predložite gospođu Čarapić", navodi Marić.
Nijesu znali za Bijelu knjigu
No, drugačije na minuli rad bivše i moguće nove državne tužiteljke gledaju u vladajućoj DPS.
"Možda su neka očekivanja prije svega nekih ljudi iz opozicije bila usmjerena ka tome da bilo koja prijava koja nije utemeljena ili bilo koji događaj koji nema realnog osnova da sa strane državnog tužioca bude procesuiran. Ja mislim, međutim, da je državni tužilac radio u skladu sa zakonom, u skladu sa svojim ovlašćenjima, i da ono što je najvažnije - da je sve slučajeve koje je procesuirao to uradio na osnovu činjenica. Ja mislim da je to prije svega njegov zadatak i da u tom kontekstu treba da nastavi i u narednom periodu", kaže član skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe iz Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević.
Rad državnog tužioca nije samo kritikovao civilni sektor, dio domaćih medija i Brisel. I pojedine sudske instance imale su zamjerke na njen rad.
Svetlana Vujanović
To su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, a naročito predsjednica Apelacionog koji je oborio presude u ključnim slučajevima za organizovani kriminal Zavala i Šarić. Predsjednica tog suda, inače supruga predsjednika Crne Gore, Svetlana Vujanović je u obrazloženju za obaranje tih presuda navela da su pale zato što su bile nerazumljive i loše pripremljene.Da u odnosima pojedinih državnih institucija u tom sistemu borbe protiv kriminala nešto ne štima pokazalo je i nedavno priznanje Ranke Čarapić, još dok je završavala prethodni mandat da nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala koju je policija sačinila prije četiri godine, a koja sadrži spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori, a čiji su djelovi bili dostupni i javnosti.
Njena izjava Atlas televiziji možda i najupečatljivije govori o stepenu saradnje policije i tužilaštva:
"Nijesmo je tražili nego su nam je poslali jer nijesmo znali za nju. Naravno da to nije normalno jer mislim da treba da postoji ta razmjena takvih informacija, ali mi smo tek sada dobili taj popis kriminalnih grupa sa njihovim personalnim sastavom tako da sada imamo informaciju ko čini te kriminalne grupe", rekla je Čarapić.
Tužiteljka Čarapić je ulazila u polemike sa dijelom nevladinog sektora, opozicijom i dijelom medija tokom petogodišnjeg mandata. Iz tih polemika ostaće zapamćena njena izjava iz 2010, u kojoj je navela da nema problema sa kriminalcima zavaljjujući njihovom moralu:
"Znate kako, kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene. Zato ja nikada nijesam imala problema, zato što nikada nikome nijesam stavila na teret ono za šta nijesam imala dokaze", rekla je tužiteljka.
Komentarišući njen prethodni rad, kritičari podsjećaju da je iza Ranke Čarapić ostalo 47 nerasvijetljenih ubistava od kojih je mnoga i ona naslijedila iz ranijeg perioda, nerasvijetljeni napadi na novinare, problematične optužnice i nepokrenute istrage u krupnim predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Među tim slučajevima najviše se pominju afere Telekom, Zavala, Duško Šarić, slučaj ratnog zločina u Bukovici.