Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu o neprovođenju istrage protiv Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za navodno prikrivanje ratnog zločina.
Istragu protiv Džaferovića tražio je donedavni potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, koji je Tužilaštvu BiH dostavljao dokumente koji navodno dokazuju da je Džaferović prikrio ratni zločin u mjestu Vozuća kod Zavidovića.
Zbog tih optužbi sjednicama državnog Parlamenta ne prisustvuju zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), insistirajući da se rasprava o ovom slučaju obavi i u predstavničkom domu čiji je Džaferović predsjedavajući.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović, tražio je još ranije da se Tužilaštvo što prije izjasni o tvrdnjama potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe, koje ga dovode u vezu sa neprijavljivanjem ratnog zločina u Vozući. Dan nakon odluke Tužilaštva BIH da u ovom slučaju neće biti istrage kaže da je od početka tvrdio da je riječ o lažima i konstrukcijama koje su imale za cilj da ga politički diskredituju.
“Odluka Tužilaštva BiH je za mene očekivana i to je sve što ja imam da kažem. Što se mene tiče ja sam već pozvao Tužilaštvo da se protiv gospodina Kebe povede krivični postupak zbog lažnog prijavljivanja. To je, dakle, sada stvar Tužilaštva”, kaže Džaferović.
I za glavnog i odgovornog urednika magazina Dani, Sašu Rukavinu, odluka državnog Tužilaštva bila očekivana.
“Ja sam bio u ratu na tom području na kojem je Šefik Džaferović bio šef policije. Čim se pojavila ta priča onome ko je znao kako stvari funkcionišu i ko je to gledao uživo bilo je jasno da od toga nema ništa. Civilna policija jednostavno nije imala nikakve mogućnosti da interveniše nad vojskom, a pitanje koliko je i vojna policija mogla intervenisati nad odredom El Mudžahid, međutim to je već Hag razrješavao i taj rasplet znamo”, kaže Rukavina.
Podsjetimo, u pismu koje je bivši potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo uputio Tužilaštvo BiH, pored ostalog se navodi da je obnašajući dužnost potpredsjednika Federacije BiH stekao povjerenje jednog broja građana koji su mu dostavili svoja saznanja, informacije i dio dokumentacije s kojom su raspolagali, a koja se odnosi na sumnju da su Sakib Mahmuljin i Šefik Džaferović, 18. aprila 1994. godine, prilikom posjete oslobođenoj Vozući, dobili informaciju i bili udaljeni 10 metara od mjesta gdje su pripadnici odreda "EL MUDŽAHID" likvidirali-odsjekli glavu civilu, pripadniku srpske nacionalnosti.
Kebo je najavio da će se žaliti na odluku Tužilaštva BiH.
Opstrukcije poslanika SNSD
Novinar i analitičar Vlastimir Mijović smatra da je Tužilaštvo prebrzo ispitalo slučaj optužbi prema Šefiku Džafiroviću. Objašnjava da bi prebrza odluka državnog Tužilaštva mogla da izazove još veću “zlu krv”.
“Optužbe koje su iznesene nisu nimalo banalne. Ne tvrdim naravno, čak više vjerujem da gospodin Džaferović nije bio umješan na taj način na koji se to tvrdilo. Međutim Tužilaštvo je žurilo zbog rada u Parlamentu gdje Džaferović obavlja visoku funkciju, da donese tu odluku. Mislim da će tek ta brza odluka izazvati zlu krv i da SNSD neće u dužem roku željeti da prisustvuje sjednicama Palamenta na kojima na predsjedavajućoj stolici sjedi Džaferović”, objašnjava Mijović.
Zbog optužbi koje je iznosio bivši potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo, zastupnici SNSD-a u državnom parlamentu tražili su raspravu o ovom slučaju. Nakon što to nije prihvaćeno već šest sjednica ne prisustvuju zasijedanjima predstavničkog doma kojim predsjedava Džaferović, koji navodi da o povratku u Parlament treba da odluči Klub zastupnika SNSD-a.
“To morate pitati ove koji proizvode ove problem, moj korektan odnos i moj rad u Parlamentu i zalaganje da ova institucija funkcionira će se nastaviti”, kaže Džaferović odgovarajući na pitanje da li očekuje povratak zastupnika SNSD-a u na sjednice Parlamenta.
Niko iz kluba zastupnika SNSD - a u četvrtak nije bio dostupan za razgovor. Predsjedavajući Kluba poslanika ove partije u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac izjavio je agenciji Srna da bi nakon odluke državnog Tužilaštva povratak u Parlament i normalan rad u toj instituciji bio besmislen i nemoguć. Navodi da je to njegov lični stav, a da će poslanici SNSD-a o svemu tražiti i mišljenje institucija Republike Srpske.
Staša Košarac
"Želimo da u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovo otvorimo priču o neodrživosti ovakvih pravosudnih institucija na nivou BiH. Stavove koje Narodna skupština donese u vezi s ovim pitanjem, kao i u vezi sa pitanjem našeg daljeg ponašanja u Parlamentu BiH, smatraćemo obavezujućim", objašnjava on.
S druge strane iako već sedmicama napuštaju sjednice parlamenta, zastupnici SNSD-a dolaze na sjednice Kolegija, kojim takođe predsjedava Šefik Džaferović. Na tim se sjednicama ovih dana dijele neke od ključnih pozicija u parlamentarnim komisijama.
Saša Rukavina kaže da su i postupci zastupnika SNSD-a u državnom parlamentu također očekivani, te da bi i na izabrane zvaničnike trebalo gledati kao na sve radnike ove države.
“Oni su izabrani i niko ih ne može istjerati iz Parlamenta. Ali ako obrnemo stvari i posmatramo ih kao radnike ove države onda možemo reći: 'Ok neka ne dolaze na sjednice I neka im se odbije dnevnica od plate'”, navodi on.
Vlastimir Mijović, sa druge strane, nije iznenađen postupcima zastupnika SNSD-a. Pozadina njihovih odlazaka sa sjednica parlamenta uvijek je ista, kaže on.
“Sve to sa ratnim zločinima mislim da nema nikakve veze. Ovo je ustvari jedan kontinuitet ponašanja SNSD-a usmjeren na opstruiranje državnih institucija na čemu Dodik radi još od 2006. godine”, kaže Mijović