Zločini koji su se 1995. godine dogodili nad Srbima na području Vozuće, a koje su počinile snage ARBiH odnosno jedinica El Mudžahid koju su činili borci porijeklom iz arapskih zemalja, 20 godina kasnije postali su predmet istraživanja i domaćeg pravosuđa, ali i političkih previranja.
Nakon što je Mirsad Kebo, potpredsjednik Federacije BiH, predao državnom tužilaštvu dokumentaciju o umiješanosti tadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH Sakiba Mahmuljina i načelnika Centra službi bezbjednosti Zenica Šefika Džaferovića, koji je danas predsjedavajući državnog Parlamenta, u ovoj instituciji je pokrenut zahtjev za smjenu Džaferovića ili njegovo podnošenje ostavke. Šutnja koja je godinama obavijala zločine nad Srbima u Vozući i odgovornost za njih mogla bi konačno biti prekinuta.
Intervju Mirsad Kebo
Tekstualnu verziju kompletnog intervjua sa potpredsjednikom Federacije BiH možete pronaći OVDJE.
Zločini nad zarobljenim srpskim vojnicima i civilima koje su počinili pripadnici zloglasne jedinice El Mudžahid koja je djelovala u sastavu Trećeg korpusa ARBiH nisu nepoznanica. Strani su borci arapskog porijekla izuzetno okruno zlostavljali i likvidirali srpske zarobljenike, i vojnike i civile, što je u svojoj presudi bivšem generalu ARBiH Rasimu Deliću potvrdio i Haški Tribunal.
Nedavno je sa oko šest hiljada stranica dokumenata istragu o ovim uzločinima zatražio i potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo. Dokumente su mu kaže dostavili građani koji žele istinu.
"Ja sam dobio neka dokumenta koja su ukazivala na sumnju da su gospodin Mahmuljin i gospodin Džaferović bili prisutni jednom zločinu najgore vrste, odsijecanju glave civilu Srbinu i to sam prijavio Tužilaštvu BiH“, kaže Kebo, te dodaje da je to bila i inicijalna kapisla da mu građani dostave hiljade dokumenata u kojima se govori o zločinima, ali i brojnim malverzacijama tokom ratnog perioda.
Također, navodi, kako je nužno da sudski organi utvrde ima li u tim dokumentima elemenata krivičnog djela, te da se, ukoliko ima, provede postupak, a ako ne da se onda to javno i obznani.
Trag, tvrdi Kebo, vodi sve do najvišeg državnog rukovodstva. Poznata je snimka u kojoj tada predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović postrojava jedinice, među kojima se i pripadnici El Mudžahida u Vozućoj, te im se zahvaljuje što su pomogli u oslobađanju tog dijela teritorija.
Nakon akcije Armije BiH u Vozućoj, jula 1995. godine zarobljenici, vojnici VRS i civili su držani u logoru Kamenica, gdje su ih, prema haškoj presudi, ubijali i zlostavljali.
"Većina u Vijeću podsjeća na šokantno okrutnu prirodu djela zlostavljanja vojnika VRS u trajanju dužem od jednog mjeseca, kao i na fizičke i duševne patnje koje su žrtve pretpjele tokom svog zatočeništva u Livadama i logoru Kamenica", navodi se u presudi Tribunala Rasimu Deliću.
Kao jedan od potencijalno osumnjičenih čije se ime nalazi u dokumentima predatim Tužilaštvu BiH je, uz Sakiba Mahmuljina, komandanta Trećeg korpusa ARBiH, i Šefik Džaferović koji je tokom rata bio načelnik CJB Zenica čije je operativno područje obuhvatalo i Vozuću.
Šefik Džeferović danas je predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BIH, te se nakon prijave koju je Kebo uputio u Parlamentu žestoko raspravljalo o tome hoće li podnijeti ostavku ili će se čekati da sud kaže svoje.
Ova je rasprava podijelila kako bošnjačke tako i srpske zastupnike zbog čega su poslanici SNSD napustili sjednicu optuživši SDS da sa SDA čiji je Džaferović kadar na krvi pravi vlast.
Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a, upitala je kolege jesu li „zaboravili Kamenicu i ostavljene srpske vojnike u logoru mudžahedina da biste dobili mrvu vlasti. Na čast vam to!“
Iako je u BiH godinama živio veliki broj njenih pripadnika i iIako je tendencija bila da El Mudžahid nije bio pod kontrolom snaga ARBiH, odnosno da su djelovali kao paravojna formacija, svojevremeno su na raznim suđenjima pripadnici ove jedinice sami priznali da su ipak bili u okviru sistema.
„Mi strani mudžahedini nismo izveli nijedan napad bez pripadnika Armije BIH,“ kazao je pred Sudom BiH jedan od njih.
Inače, pripadnici jedinice El Mudžahid su, prema haškoj presudi, ubijali zarobljenike na najokrutnije načine, ali niko osim Delića koji je dobio tri godine zatvora nije odgovarao za ovaj zločin.
