U Crnoj Gori su posljednjih godina sve prisutnije strane kriminalne grupe, posebno turske, gruzijske i ruske, upozorava se u Vladinoj Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA).
"Povezivanje ovih grupa sa crnogorskim organizovanim kriminalnim grupama dodatno osnažuje kriminalne aktivnosti i proširuje teritoriju uticaja."
U dokumentu crnogorske Vlade nema detalja o djelovanju konkretno ruskih i gruzijskih kriminalaca, ali se zato turski pominju u "poslovima" od heroina preko trgovine ljudima do pranja novca.
Da li će o tome razgovarati predsjednici Crne Gore i Turske Jakov Milatović i Redžep Tajip Erdogan, koji se u ponedjeljak 2. decembra sastaju u Ankari, nije poznato.
Na to pitanje Radiju Slobodna Evropa (RSE)a nije odgovoreno iz kabineta crnogorskog predsjednika.
U odgovoru na pitanje da li ih brinu nalazi SOCTA i kako turske vlasti mogu doprinijeti smanjenju prisustva klanova iz njihove zemlje u Crnoj Gori, Ambasada Turske uputila je novinara RSE na Vladu Crne Gore.
Milatović i Erdogan susreli su se 12. novembra u Bakuu, Azerbejdžanu
A šta su odgovorili iz Vlade
Potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić kazao je za RSE da je tijelo kojim rukovodi, Biro za koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora, od ranije "prepoznao opasnost od djelovanja ovih kriminalnih stuktura".
Bečić je kazao da je ove godine procesuirano 13 turskih državljana za djela ekonomskog kriminala, falsifikovanja dokumenata i novca i krijumčarenja ljudi.
Pročitajte i ovo: Preinačena odluka, Crna Gora izručila Turskoj Binalija Čamgoza"Nadležni su donijeli odluke na osnovu kojih pojedina lica iz ovih struktura više ne borave u Crnoj Gori, što je za posljedicu imalo i pasivizaciju njihovog djelovanja. Uspjeli smo i da lociramo i izručimo više državljana Turske, koji su se skrivali u Crnoj Gori."
Naime, petoro turskih državljana je uhapšeno po međunarodnim potjernicama, od kojih je četvoro izručeno Turskoj. Među njima je i Binali Čamgoz, za koga je u Crnoj Gori utvrđeno da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost.
Bečić je poručio da će institucije nastaviti da rade na identifikovanju članova stranih kriminalnih grupa koji djeluju u Crnoj Gori:
"Kako bi se onemogućilo sprovođenje kriminalnih aktivnosti na našoj teritoriji i zaštitili nacionalni interesi i onemogućavanjem boravka ovih lica u Crnoj Gori."
Rožaje centar za skladištenje i distribuciju heroina
Turske kriminalne grupe su, prema dokumentu sačinjenom na osnovu informacija crnogorskih bezbjednosnih i obavještajnih službi, uključene u poslove sa heroinom.
Heroin na tržište Zapadnog Balkana uglavnom dolazi iz Avganistana i Turske.
Dio heroina koji stiže u Crnu Goru namijenjen je domaćem tržištu, dok se preostali, obično veći dio, priprema za dalje krijumčarenje prema Srbiji i Bosni i Hercegovini i dalje prema državama Evrope.
Cijena kilograma heroina u državama regiona dvostruko je veća nego u Turskoj, a ona se zatim dodatno dvostruko uvećava prilikom prodaje u Evropskoj uniji.
Rožaje
U dokument SOCTA je kao ključno mjesto za skladištenje i distribuciju heroina identifikovano Rožaje, crnogorski grad na sjeveru blizu granice sa Srbijom i Kosovom.
Ova vrsta droge je uglavnom u "opisu posla" kriminalnih grupa sa sjevera, a u posljednje vrijeme i onih iz centralnog dijela.
"...koje su uspostavile direktne kontakte sa kriminalnim grupama u Turskoj, odakle se heroin krijumčari direktno do Podgorice", piše u dokumentu.
Pranje novca preko kompanija u Crnoj Gori
U dokumentu se dalje navodi da se državljani istočnoevropskih država i Turske dovode u vezu sa pranjem novca posredstvom povezanih kompanija registrovanih u Crnoj Gori, u kojima su vlasnici ili direktori.
Te kompanije, dodaje se, uglavnom posluju u oblastima konsaltinga, finansijskog poslovanja i poreskog upravljanja, izgradnje i prodaje nekretnina i trgovine motornim vozilima.
U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Uprave za statistiku MONSTAT, registrovano više od 18.400 kompanija u stranom vlasništvu.
Najveći procenat – 27,2 odsto ili 5.002 – čine kompanije turskih državljana.
To je oko 1.200 kompanija više nego godinu ranije.
Njihov procenat je 2016. godine iznosio svega 3,1 odsto. Te godine su u Crnoj Gori bile tek četiri filijale ili predstavništva kompanija registrovanih u Turskoj.
Njihov broj u 2023. popeo se na 83.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Došli smo da ostanemo': Privrednici iz Turske u Crnoj Gori
Zloupotreba crnogorskog sistema za put ka EU
Sa otvaranjem kompanija povezan i problem ilegalnih migracija, odnosno krijumčarenja ljudi.
Time se bave turske krijumčarske mreže.
Najčešće proces podrazumijeva osnivanje kompanije u Crnoj Gori, u kojima kao osnivači figuriraju migranti iz Turske. Oni sa potvrdom o registrovanoj firmi dobijaju mogućnost da prijave privremeno boravište u Crnoj Gori.
Sa obezbijeđenim dokumentima - prijavom boravišta i dokazom o vlasništvu firme, turski migranti zatim apliciraju za tranzitne vize u ambasadama članica EU.
Ukoliko ih dobiju, putuju prema tim državama.
Evropska komisija godinama upozorava Crnu Goru da mora u potpunosti uskladiti viznu politiku sa EU, što znači da mora ponovo uvesti vize za državljane, kako su naveli, Turske i Rusije.
Pročitajte i ovo: Crna Gora ukida vize za turiste iz trećih zemalja, uprkos kritikama iz EUJedan od načina krijumčarenja ljudi je i morskom rutom iz Turske ili Crne Gore do Italije i Hrvatske, odakle se dalje vrši transport kopnenim putem ka drugim državama EU.
Za tu svrhu koriste se mali brodovi.
Registrovana je i pojava da se migranti radno angažuju na crnogorskim gradilištima, pretežno na primorju, na određeni vremenski period. Nakon toga se ilegalno transportuju u neku od država EU uz odgovarajuću novčanu nadoknadu, navodi se u SOCTA-i.
"Pretežno se (ta tarifa) kreće od 2.000 do 6.000 eura po osobi."
Naime, u Crnoj Gori su poljednjih godina registrovani i slučajevi trgovine ljudima, čije su žrtve bili državljani Turske.
Oni su najčešće bili radno angažovani na gradilištima.
Pročitajte i ovo: Moderno ropstvo u Crnoj Gori: Nakon seks-trafikinga i prosjačenja sve češći prisilan radTurske kriminalne grupe su uključene i u šverc cigareta, uglavnom preko Luke Drač u Albaniji.
Nakon dolaska u Albaniju, jedan krak krijumčarskih ruta ide preko Crne Gore, tzv. tranzitom prema "trećim zemljama" (Srbija, Kosovo...), dok jedan dio tih cigareta ostaje nezakonito u Crnoj Gori.
Crna Gora i inače ima višedecenijski problem sa švercom cigareta.
Naime, više od 20 posto ilegalnih cigareta koje su zaplijenjene prošle godine na granicama Evropske unije stiglo je iz Crne Gore, utvrdila je Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF).
Pročitajte i ovo: Petina švercovanih cigareta, zaplijenjenih na vratima EU, stiže iz Crne GoreSerija hapšenja
Direktor crnogorske policije Zoran Brđanin sastao se 1. novembra sa turskim atašeom za unutrašnje poslove Emreom Čelikom.
Tema sastanka bila je i jačanje saradnje u zajedničkoj borbi protiv djelovanja organizovanih kriminalnih grupa kao i razmjena informacija u oblasti falsifikovanih dokumenata.
Nije saopšteno više detalja o ovim problemima.
Istog mjeseca, policija je uhapsila najmanje šestoro turskih državljanina.
Dvoje zbog sumnje da su preko svoje kompanije oštetili crnogorski budžet za 366.000 eura, a dvoje za falsifkovanje novca, dok su dvije osobe uhapšene po međunarodnim potjernicama Turske.
Ranije, tokom septembra i oktobra, uhapšeno je najmanje desetoro turskih državljana.
Neke od njih potraživala je Turska zbog služenja dugogodišnjih zatvorskih kazni.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo oko 8.500 turskih državljana.
Crna Gora i Turska inače ove godine obilježevaju 145 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa.