Zagreb nije više noću, mrtav grad. U posljednjih nekoliko godina raste broj noćnih klubova, naročito za mlade. Sve je više i dobrih restorana. Ipak, od jedne metropole očekuje se više, zaključuju poznavaoci noćnog života u glavnom gradu Hrvatske.
„Rađe ovo, no cajke.“
„Volimo svakakvu muziku uz koju se možemo naplesati, koja je živa, i koja nam ulijeva pozitivnu energiju.“
„Sve su to uglavnom isti klubovi. Kada izađeš više puta na ista mjesta, ništa nije novo. Želimo nešto više, nešto novije, nešto drugačije.“
„Dvije šok-kole koštaju 80 kuna, a to je puno.“
„Jedna runda 70 kuna i još ako neke cure ulete, a mogu popiti više od nas – bankrotirat ćemo, a nije dobar datum u mjesecu.“
Ovu smo atmosferu zabilježili iza ponoći, u Noći vještica, u klubu Mansion, jednom od najpoznatijih klubova s elektronskom glazbom na zagrebačkom jezeru Jarun.
Promotor kluba, Adnan Mehmedović, kaže da su posjetitelji uglavnom studenti i mlada poslovna elita, do 35 godina starosti.
„Zagreb definitivno zadnje tri-četiri godine sigurno je uz bok i Beogradu i ostalim gradovima, čak i većim metropolama. Do prije četiri godine u centru grada nije postojao niti jedan klub ili prostor gdje bi mladi izlazili. Danas u centru imate pet-šest klubova. Tu je i Jarun, u kojem, osim sportskog dijela, u jednoj večeri možete posjetiti četiri kluba, dva-tri bara i slično“, navodi Mehmedović.
Među nekoliko stotina, posjetitelja Mansiona, ili u prijevodu „Velike kuće“, bio je te večeri i mladi poslovni čovjek iz Qatara, Harun Jama:
„Mogu reći da je čudesno! Bio sam na mnogo mjesta u svijetu, u gotovo 16 zemalja, ali ovo u Zagrebu, ovo ludo tulumarenje, usadilo mi se u srce, kao i grad i noćni život i djevojke, koje su jednostavne i lijepe“, kaže Harun Jama.
Harun Jama je marketinški stručnjak, radi za katarsku Vladu, u Zagrebu je drugi put, poslovno. Na naše suvišno pitanje da li voli ovu muziku, odgovora:
„Pa, naravno da je volim. Da mi se ne sviđa ta muzika, ne bih bio ovdje.“
Ritam i blues, poznat kao RnB, koji kombinira jazz, gospel i blues, vrlo je popularan i najrašireniji glazbeni žanr u zagrebačkim klubovima, potvrđuje jedan od poznatijih DJ-a, Tomislav Cetina - DJ CET:
„Imate neki komercijalni haos koji dolazi u kategoriju elektronske glazbe, ali narodnjaci u Zagrebu i dalje drmaju. Generalno, Zagrebu fali urbane glazbe i klubova sa urbanom glazbom.“
„Ovo je Dara Bubamara. Nema žive glazbe trenutno, ali DJ je super. Mogu se dobro zabavljati i plesati. Svi su dobro raspoloženi. Znam sve pjesme napamet“, saznajemo od jednog posjetioca noćnog kluba.
Najmanje je 10-tak narodnjačkih klubova u Zagrebu, imaju svoju brojnu publiku, a vlasnici dobru zaradu.
Može proći Severina
Promotor svjetski poznatog „Zrća“ na Pagu i tamošnjeg ljetnog kluba Papaja, kao i noćnog kluba Mansion u Zagrebu, Adnan Mehmedović, smatra da bi Zagreb, koji je sve poželjnija europska turistička destinacija, trebao više poticati otvaranje noćnih klubova s urbanom muzikom jer oni privlače turiste:
„Sa turističkom zajednicom Zagreba imamo odnos da nas uvijek i redovno stavljaju u sve svoje WEB portale ili kataloge s kojima se obraćaju. Na žalost, od neke promotivne potpore kroz njihove brošure nikakav poticaj ne postoji.“
U zadnjih nekoliko godina Zagreb bilježi povećanje stranih gostiju od 10 posto godišnje. Uglavnom su to mladi ljudi i noćna scena u turističkoj ponudi vrlo je bitna, slaže se Darija Juzbašić iz Turističke zajednice Zagreb.
„Sada je popularan kratki vikend odmor u Zagrebu, koji, osim standardnog razgledavanja grada, kod mlađih gostiju uključuje i noćni život. Kao neke perjanice noćnog života su jezero Jarun, ali i centar grada, koji ima brojne kafiće i klubove koji rade i do kasno u noć. Mlađi sigurno prepoznaju Zagreb kao jednu destinaciju za noćni izlazak“, navodi Darija Juzbašić.
U to smo se i sami osvjedočili, čekajući prije dvije večeri, u dugom redu, na kiši, ulazak u klub Mansion na Jarunu, zajedno s veselom skupinom mladih Hrvata iz Australije, Kanade i Južne Amerike, koji su u obilasku rodnog kraja svojih roditelja:
„Noćni život u Zagrebu je onako. Bolji je u Americi. Djevojke ne plešu.“
„Muzika nije loša, ali mogla bi biti bolja. Nije kao u Sidneyju, ali je dobra. Da sam ja DJ, bilo bi predobro.“
„Slušamo rep i pop, RnB, haos. Narodnjaci nikako. Može proći Severina.“
Mlade Zagrepčanke, u redu ispred njih, tvrde kako nije točno da one ne plešu. Svi plešu, kažu, samo individualno. Odatle i izraz „isplesale smo se“, a ne „naplesale“:
„Plešemo svakako, ali individualno.“
„Izlazimo u klubove tek oko 1:00. Prvo se napijemo, pa onda idemo vani.“
Iako se i noćna scena u Zagrebu mijenja na bolje, većina naših sugovornika i dalje uočava manjak klubova s jazz glazbom, popom i sličnim žanrovima u samom centru grada.
Poznati BP klub Boška Petrovića zatvoren je nakon njegove smrti, a i još neki jazz klubovi u samom centru imaju problema sa stanarima, jer prava izolacija je vrlo skupa. DJ CET, dio krivice vidi i u medijima koji uglavnom forsiraju komercijalnu glazbu:
„Mediji zanemaruju sve što nije turbo komercijalno. Užasno malo ima prostora za neku kvalitetnu pop glazbu, a da ne govorimo o nekoj elektronskoj glazbi.“
Mladi Zagrepčani s kojima smo razgovarali nisu toliko kritični:
„Generacija od 18 pa na dalje, do 25-30, ima svoje klubove. Pepermint je za stariju populaciju.“
„Jarun je dobar.“
Poznati Glazbeni kritičar Branimir Pofuk, nema, kaže, iskustva s noćnim klubovima, ali zato ima puno s večernjim izlascima. Čini mu da je večernja kulturna ponuda u Zagrebu često i veća no što se može konzumirati. U njoj također uživaju i turisti:
„Znam iz iskustva da se sve operne predstave u Zagrebu prikazuju, uz titlove iznad pozornice, i na hrvatskom i na engleskom. To već govori o interesu. Tu su i strani diplomati i turisti u prolazu i poslovni ljudi, koji se ne žale da im je u večernjim satima u Zagrebu dosadno“, zaključuje Pofuk.
„Rađe ovo, no cajke.“
„Volimo svakakvu muziku uz koju se možemo naplesati, koja je živa, i koja nam ulijeva pozitivnu energiju.“
„Sve su to uglavnom isti klubovi. Kada izađeš više puta na ista mjesta, ništa nije novo. Želimo nešto više, nešto novije, nešto drugačije.“
„Dvije šok-kole koštaju 80 kuna, a to je puno.“
„Jedna runda 70 kuna i još ako neke cure ulete, a mogu popiti više od nas – bankrotirat ćemo, a nije dobar datum u mjesecu.“
Ovu smo atmosferu zabilježili iza ponoći, u Noći vještica, u klubu Mansion, jednom od najpoznatijih klubova s elektronskom glazbom na zagrebačkom jezeru Jarun.
Promotor kluba, Adnan Mehmedović, kaže da su posjetitelji uglavnom studenti i mlada poslovna elita, do 35 godina starosti.
„Zagreb definitivno zadnje tri-četiri godine sigurno je uz bok i Beogradu i ostalim gradovima, čak i većim metropolama. Do prije četiri godine u centru grada nije postojao niti jedan klub ili prostor gdje bi mladi izlazili. Danas u centru imate pet-šest klubova. Tu je i Jarun, u kojem, osim sportskog dijela, u jednoj večeri možete posjetiti četiri kluba, dva-tri bara i slično“, navodi Mehmedović.
Među nekoliko stotina, posjetitelja Mansiona, ili u prijevodu „Velike kuće“, bio je te večeri i mladi poslovni čovjek iz Qatara, Harun Jama:
„Mogu reći da je čudesno! Bio sam na mnogo mjesta u svijetu, u gotovo 16 zemalja, ali ovo u Zagrebu, ovo ludo tulumarenje, usadilo mi se u srce, kao i grad i noćni život i djevojke, koje su jednostavne i lijepe“, kaže Harun Jama.
Harun Jama je marketinški stručnjak, radi za katarsku Vladu, u Zagrebu je drugi put, poslovno. Na naše suvišno pitanje da li voli ovu muziku, odgovora:
„Pa, naravno da je volim. Da mi se ne sviđa ta muzika, ne bih bio ovdje.“
Ritam i blues, poznat kao RnB, koji kombinira jazz, gospel i blues, vrlo je popularan i najrašireniji glazbeni žanr u zagrebačkim klubovima, potvrđuje jedan od poznatijih DJ-a, Tomislav Cetina - DJ CET:
„Imate neki komercijalni haos koji dolazi u kategoriju elektronske glazbe, ali narodnjaci u Zagrebu i dalje drmaju. Generalno, Zagrebu fali urbane glazbe i klubova sa urbanom glazbom.“
„Ovo je Dara Bubamara. Nema žive glazbe trenutno, ali DJ je super. Mogu se dobro zabavljati i plesati. Svi su dobro raspoloženi. Znam sve pjesme napamet“, saznajemo od jednog posjetioca noćnog kluba.
Najmanje je 10-tak narodnjačkih klubova u Zagrebu, imaju svoju brojnu publiku, a vlasnici dobru zaradu.
Može proći Severina
Promotor svjetski poznatog „Zrća“ na Pagu i tamošnjeg ljetnog kluba Papaja, kao i noćnog kluba Mansion u Zagrebu, Adnan Mehmedović, smatra da bi Zagreb, koji je sve poželjnija europska turistička destinacija, trebao više poticati otvaranje noćnih klubova s urbanom muzikom jer oni privlače turiste:
„Sa turističkom zajednicom Zagreba imamo odnos da nas uvijek i redovno stavljaju u sve svoje WEB portale ili kataloge s kojima se obraćaju. Na žalost, od neke promotivne potpore kroz njihove brošure nikakav poticaj ne postoji.“
U zadnjih nekoliko godina Zagreb bilježi povećanje stranih gostiju od 10 posto godišnje. Uglavnom su to mladi ljudi i noćna scena u turističkoj ponudi vrlo je bitna, slaže se Darija Juzbašić iz Turističke zajednice Zagreb.
„Sada je popularan kratki vikend odmor u Zagrebu, koji, osim standardnog razgledavanja grada, kod mlađih gostiju uključuje i noćni život. Kao neke perjanice noćnog života su jezero Jarun, ali i centar grada, koji ima brojne kafiće i klubove koji rade i do kasno u noć. Mlađi sigurno prepoznaju Zagreb kao jednu destinaciju za noćni izlazak“, navodi Darija Juzbašić.
U to smo se i sami osvjedočili, čekajući prije dvije večeri, u dugom redu, na kiši, ulazak u klub Mansion na Jarunu, zajedno s veselom skupinom mladih Hrvata iz Australije, Kanade i Južne Amerike, koji su u obilasku rodnog kraja svojih roditelja:
„Noćni život u Zagrebu je onako. Bolji je u Americi. Djevojke ne plešu.“
„Muzika nije loša, ali mogla bi biti bolja. Nije kao u Sidneyju, ali je dobra. Da sam ja DJ, bilo bi predobro.“
„Slušamo rep i pop, RnB, haos. Narodnjaci nikako. Može proći Severina.“
Mlade Zagrepčanke, u redu ispred njih, tvrde kako nije točno da one ne plešu. Svi plešu, kažu, samo individualno. Odatle i izraz „isplesale smo se“, a ne „naplesale“:
„Plešemo svakako, ali individualno.“
„Izlazimo u klubove tek oko 1:00. Prvo se napijemo, pa onda idemo vani.“
Iako se i noćna scena u Zagrebu mijenja na bolje, većina naših sugovornika i dalje uočava manjak klubova s jazz glazbom, popom i sličnim žanrovima u samom centru grada.
Poznati BP klub Boška Petrovića zatvoren je nakon njegove smrti, a i još neki jazz klubovi u samom centru imaju problema sa stanarima, jer prava izolacija je vrlo skupa. DJ CET, dio krivice vidi i u medijima koji uglavnom forsiraju komercijalnu glazbu:
„Mediji zanemaruju sve što nije turbo komercijalno. Užasno malo ima prostora za neku kvalitetnu pop glazbu, a da ne govorimo o nekoj elektronskoj glazbi.“
Mladi Zagrepčani s kojima smo razgovarali nisu toliko kritični:
„Generacija od 18 pa na dalje, do 25-30, ima svoje klubove. Pepermint je za stariju populaciju.“
„Jarun je dobar.“
Poznati Glazbeni kritičar Branimir Pofuk, nema, kaže, iskustva s noćnim klubovima, ali zato ima puno s večernjim izlascima. Čini mu da je večernja kulturna ponuda u Zagrebu često i veća no što se može konzumirati. U njoj također uživaju i turisti:
„Znam iz iskustva da se sve operne predstave u Zagrebu prikazuju, uz titlove iznad pozornice, i na hrvatskom i na engleskom. To već govori o interesu. Tu su i strani diplomati i turisti u prolazu i poslovni ljudi, koji se ne žale da im je u večernjim satima u Zagrebu dosadno“, zaključuje Pofuk.