Sarajevo plijeni pažnju brojnih putnika namjernika. Najprije zbog svoje kulturno-historijske raznolikosti, ali i prepoznatljive susretljivosti njegovih sugrađana. Nakon uživanja u onom što pruža dnevna šetnja gradom, gosti nastoje doživjeti i sarajevski noćni đir.
Međutim, noćni život nije bogat u poređenju sa ostalim evropskim prijestonicama. Partiji, različiti koncerti, izložbe i predstave ne priređuju se često, osim u vrijeme festivala. Kafići i bioskopi ostaju jedina mjesta gdje se tokom cijele godine osjeća pulsirajuća atmosfera.
Sarajevo je domaćin mnogih festivala koji svojim sadržajima unapređuju ponudu grada. Trenutno se održava 16. Jazz Fest Sarajevo.
Nakon koncerta upitali smo strane posjetioce kako ocijenjuju noćni život glavnog bosanskohercegovačkog grada:
Za razliku od međunarodnih gostiju, Sarajlije, koje grad poznaju u dušu, imaju drugačije mišljenje:
Emir Jugo je gitarista grupe „Letu Štuke“ i često svira po klubovima. Njegova percepcija sarajevske kulturne ponude je:
„Sarajevo je poznato po mnogo čemu. Tu je Filmski festival, pozorišni festival MESS, Jazz Fest. To je jedan vrhunski nivo. O narodnjacima da ne govorim i toga ima u gradu, ali to nije moj fah. Čak, u poređenju sa drugim gradovima, mislim da smo mi tu negdje ispred ostalih. Mada, Bosanci se ne reklamiraju dovoljno niti foliraju, tako da sve izgleda kao da je malo, a u stvari nije.“
Grad se konstantno mijenja, pa i u negativnom smislu, kaže etnomuzikologinja i novinarka Amra Toska. Turbo-folk kafane, koje su nekad bile na obodima grada, polako preuzimaju njegov centar.
„Ima gomila takvih mjesta kao što je, na primjer, sadašnji klub Jež, koji je nekad bio jazz klub. Zapravo, većina mjesta je takva. Meni je teško gledati da u centru grada, na Baščaršiji, postoje kafane gdje, osim što se sluša loša muzika i dešavaju vrlo ružne stvari, čovjek ne može a da ne pomisli, da čitav taj ambijent potiče pucnjave, zabadanje noževa i druge incidente, jer se samo tu to dešava“, kaže Amra Toska.
U potrazi za sevdalinkom
Već 12 godina Željko Živković vodi noćni klub „Underground“ smješten u atomskom skloništu u centru Sarajeva. Prepoznatljiv po tematskim okupljanjima, klub je u srijedu uveče priredio party „Noć vještica“ sa živom svirkom. Problem je, navodi Živković, što se kompletan noćni život Sarajeva svodi na nekoliko lokala, te na činjenicu da se glasna muzika može tolerisati do 23:00 sata:
„Evo, ovih podrumskih prostora ima jako puno u gradu. Mi možemo raditi svirke čitavu noć i time možemo unaprijediti turističku ponudu. Međutim, sve zavisi od ljudi koji vode ovaj grad da kažu nema problema, ako ne smetaš vani, imaš dozvolu da radiš do tri ili četiri sata ujutro.“
Međunarodni ekspert za turizam Britanac John Bell kaže da je Sarajevo turistički dragulj. Iako još treba ulagati u infrastrukturu, prijateljska susretljivost ovdašnjih građana prema strancima je nešto čemu se ne mogu pohvaliti ostale zemlje i njihovi narodi.
„Kada je riječ o gostoprimstvu, ono je ovdje prisutno i vrlo originalno. Većina stranaca tome ne vjeruje. Evo, jedan čovjek me poziva u svoju kuću i nudi kafu. Da li bih u Londonu učinio isto i pozvao ga kući na kafu – mislim da ne“, kaže Bell.
Prema podacima kantonalne Turističke zajednice, u oktobru je porasla posjećenost Sarajeva. Najviše je posjetilaca dolazilo iz Japana, Tajlanda, Malezije i regionalnih zemalja. Koja su njihova najčešća negodovanja, odgovara službenik Turističke zajednice, Adnan Vlajčić:
„Ljudi pitaju gdje mogu da slušaju dobru sevdalinku, a da ne moraju da idu u restoran da jedu, nego da slušaju tradicionalnu muziku uz neko piće ili kafu. Posjetioci se više žale na zadimljene prostorije jer ne postoji razdvojenost između pušačke i ne pušačke zone. Također, mjenjačnica nema dovoljno. Ako već pričamo da smo turistički grad, onda trebamo prihvatiti da ljudi mogu plaćati u svim valutama jer će država imati koristi od toga. Smatram da jedino banke imaju koristi od mijenjanja. U ovom slučaju, vlasti su samo napravile štetu turizmu.“
Uprkos društveno-političkom sivilu i opštoj besparici, mladi pronalaze načine da unaprijede život glavnog grada Bosne i Hercegovine. Upravo se na njihovu inicijativu pokreću mnogi sadržaji, zaključuje Amra Toska:
„Imamo Dane arhitekture, a trenutno i SOS Dizajn Festival. Nedavno smo imali i Festival kamerne muzike. Dakle, postoji neki ljudi, ali su još uvijek u manjini. Međutim, entuzijasta sam i kažem da vjerujem da će ti ljudi promijeniti neke stvari.“
Međutim, noćni život nije bogat u poređenju sa ostalim evropskim prijestonicama. Partiji, različiti koncerti, izložbe i predstave ne priređuju se često, osim u vrijeme festivala. Kafići i bioskopi ostaju jedina mjesta gdje se tokom cijele godine osjeća pulsirajuća atmosfera.
Sarajevo je domaćin mnogih festivala koji svojim sadržajima unapređuju ponudu grada. Trenutno se održava 16. Jazz Fest Sarajevo.
Nakon koncerta upitali smo strane posjetioce kako ocijenjuju noćni život glavnog bosanskohercegovačkog grada:
Za razliku od međunarodnih gostiju, Sarajlije, koje grad poznaju u dušu, imaju drugačije mišljenje:
Emir Jugo je gitarista grupe „Letu Štuke“ i često svira po klubovima. Njegova percepcija sarajevske kulturne ponude je:
„Sarajevo je poznato po mnogo čemu. Tu je Filmski festival, pozorišni festival MESS, Jazz Fest. To je jedan vrhunski nivo. O narodnjacima da ne govorim i toga ima u gradu, ali to nije moj fah. Čak, u poređenju sa drugim gradovima, mislim da smo mi tu negdje ispred ostalih. Mada, Bosanci se ne reklamiraju dovoljno niti foliraju, tako da sve izgleda kao da je malo, a u stvari nije.“
Grad se konstantno mijenja, pa i u negativnom smislu, kaže etnomuzikologinja i novinarka Amra Toska. Turbo-folk kafane, koje su nekad bile na obodima grada, polako preuzimaju njegov centar.
„Ima gomila takvih mjesta kao što je, na primjer, sadašnji klub Jež, koji je nekad bio jazz klub. Zapravo, većina mjesta je takva. Meni je teško gledati da u centru grada, na Baščaršiji, postoje kafane gdje, osim što se sluša loša muzika i dešavaju vrlo ružne stvari, čovjek ne može a da ne pomisli, da čitav taj ambijent potiče pucnjave, zabadanje noževa i druge incidente, jer se samo tu to dešava“, kaže Amra Toska.
U potrazi za sevdalinkom
Već 12 godina Željko Živković vodi noćni klub „Underground“ smješten u atomskom skloništu u centru Sarajeva. Prepoznatljiv po tematskim okupljanjima, klub je u srijedu uveče priredio party „Noć vještica“ sa živom svirkom. Problem je, navodi Živković, što se kompletan noćni život Sarajeva svodi na nekoliko lokala, te na činjenicu da se glasna muzika može tolerisati do 23:00 sata:
„Evo, ovih podrumskih prostora ima jako puno u gradu. Mi možemo raditi svirke čitavu noć i time možemo unaprijediti turističku ponudu. Međutim, sve zavisi od ljudi koji vode ovaj grad da kažu nema problema, ako ne smetaš vani, imaš dozvolu da radiš do tri ili četiri sata ujutro.“
Međunarodni ekspert za turizam Britanac John Bell kaže da je Sarajevo turistički dragulj. Iako još treba ulagati u infrastrukturu, prijateljska susretljivost ovdašnjih građana prema strancima je nešto čemu se ne mogu pohvaliti ostale zemlje i njihovi narodi.
„Kada je riječ o gostoprimstvu, ono je ovdje prisutno i vrlo originalno. Većina stranaca tome ne vjeruje. Evo, jedan čovjek me poziva u svoju kuću i nudi kafu. Da li bih u Londonu učinio isto i pozvao ga kući na kafu – mislim da ne“, kaže Bell.
Prema podacima kantonalne Turističke zajednice, u oktobru je porasla posjećenost Sarajeva. Najviše je posjetilaca dolazilo iz Japana, Tajlanda, Malezije i regionalnih zemalja. Koja su njihova najčešća negodovanja, odgovara službenik Turističke zajednice, Adnan Vlajčić:
„Ljudi pitaju gdje mogu da slušaju dobru sevdalinku, a da ne moraju da idu u restoran da jedu, nego da slušaju tradicionalnu muziku uz neko piće ili kafu. Posjetioci se više žale na zadimljene prostorije jer ne postoji razdvojenost između pušačke i ne pušačke zone. Također, mjenjačnica nema dovoljno. Ako već pričamo da smo turistički grad, onda trebamo prihvatiti da ljudi mogu plaćati u svim valutama jer će država imati koristi od toga. Smatram da jedino banke imaju koristi od mijenjanja. U ovom slučaju, vlasti su samo napravile štetu turizmu.“
Uprkos društveno-političkom sivilu i opštoj besparici, mladi pronalaze načine da unaprijede život glavnog grada Bosne i Hercegovine. Upravo se na njihovu inicijativu pokreću mnogi sadržaji, zaključuje Amra Toska:
„Imamo Dane arhitekture, a trenutno i SOS Dizajn Festival. Nedavno smo imali i Festival kamerne muzike. Dakle, postoji neki ljudi, ali su još uvijek u manjini. Međutim, entuzijasta sam i kažem da vjerujem da će ti ljudi promijeniti neke stvari.“
