Pet bošnjačkih udruženja i asocijacija iz dijaspore uputili su apel krovnim institucijama Bošnjaka u regionu i vladama Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske i Slovenije u kojem traže da se iz školskih programa uklone dvije knjige, Njegošev Gorski vijenac i Peščanik Danila Kiša, jer se, kako su ocijenili, radi o "nacionalističkim djelima prema islamu i muslimanima".
U apelu koji potpisuju, udruženje Sandžak u Sloveniji, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Pravda - BiH, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada ističu "da je sadržaj Gorskog vijenca i Peščanika godinama "bio naučno-književna osnova za konstruisanje nacionalističkih i drugih anticivilizacijskih i dehumanizirajućih odnosa, posebno prema islamu i muslimanima".
Za većinu bošnjačkih organizacija u regionu na koje je ovaj apel adresiran, kao i za crnogorska ministarstva kulture i obrazovanja, ovakva inicijativa je neprihvatljiva, dok ga ugledni beogradski književnik Filip David ocjenjuje nerazumnim i ekstremnim.
Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) Muhamed Filipović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da on još nije upoznat sa detaljima i sadržajem apela. Saopštava nam svoj lični stav na temu Gorskog vijenca i tumačenja tog književnog djela.
"To nije stvar o kojoj treba da se izjašnjavaju ove institucije koje su dobile apel. To je stvar međusobnog dogovora u Crnoj Gori. Treba uzeti u obzir činjenicu vremena u kojem je djelo nastalo i da to nije slika realnosti nego je slika tadašnjeg mišljenja o određenoj realnosti", komentariše Filipović.
Pročitajte i ovo: Njegoševo ime, alibi za mržnju i političku trgovinuIako Bošnjačka kulturna zajednica u Crnoj Gori još nema odgovor na apel, predsjednik te organizacije Hazbija Kalač u izjavi za RSE, iznosi lični stav:
"Lično smatram da je Gorski vijenac problematično štivo i da bi trebalo u najmanju ruku da se izmjesti na akademski nivo, odnosno da se izmjesti iz osnovnog i srednjeg obrazovanja. To iz razloga što uzrast osnovnog i srednjeg obrazovanja ne može na pravi način da razumije tu metaforu sadržanu u poruci tog djela. To štivo je više za akademski nivo, za ljude koji razumiju istorijski kontekst, odnosno tu oslobodilačku poruku tada od turske vladavine", ocjenjuje Hazbija Kalač.
"Apel sa drugog kontinenta našim vlastima ne smatramo vrijednim pažnje", saopštili su iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, podsjetivši da su upravo oni organizovali diskusije "o spornim sadržajima koji se nalaze u udžbenicima osnovnog i srednjeg obrazovanja, dakle svemu što je, kako su u saopštenju naveli, nedostatno ili može biti uvredljivo za pripadnike manjinskih naroda, pogotovo Bošnjake".
Negativan odnos prema inicijativi dijela bošnjačke dijaspore imaju i u Bošnjačkom nacionalnom vijeću Srbije. Mirza Hajdinović poručuje da ni oni neće učestvovati u toj priči.
"Što se tiče pomenutih pisaca, Petra Petrovića Njegoša i Danila Kiša, oni nisu pripadnici bošnjačkog naroda i njihova djela ne obavezuju Bošnjake", kaže Hajdinović.
U međuvremenu, predstavnici crnogorskih državnih organa odbacili su tu inicijativu kao politički motivisanu. Generalna direktorka u Ministarstvu kulture Crne Gore Dragica Milić za RSE kaže da oni neće povlačiti iz nastave ni Gorski vijenac ni Peščanik.
"U apelu jednog broja bošnjačkih asocijacija dominira neprihvatljiv pristup tumačenju Njegoša i njegovog djela koji je izveden iz političkih, a ne književnih motiva. Za Ministarstvo kulture je važno i mjerodavno jedino mišljenje stručne književne kritike, a ona Njegoša i njegovo djelo, posebno Gorski vijenac, svrstava u sam vrh južnoslovenske književnosti. Uostalom, tako ga u svojim stručnim razmatranjima smatraju i referentni tumači koji pripadaju bošnjačkom nacionalnom korpusu", ističe Milić.
Da nema govora o povlačenju Njegoševog djela iz crnogorskih udžbenika poručuju i iz Ministarstva obrazovanja.
"Stav Ministarstva prosvjete po tom pitanju je jasan, a to je da je Crna Gora multikulturalna i multietnička zemlja koja se ponosi upravo svojim različitostima, a nastavni plan i program do sad nije bio prepreka za razvoj i njegovanje tih različitosti, već naprotiv", kaže za RSE Milica Lekić iz Ministarstva prosvjete Crne Gore.
Ugledni beogradski književnik Filip David za RSE kaže da je takav zahtjev dijela Bošnjaka iz dijaspore nerazuman i ekstreman.
"Mi znamo da na ovim našim prostorima jedan ekstremizam, jedno preterivanje, izaziva odgovor na drugoj strani i to samo vodi daljim sukobima i preterivanjima. Što se mene tiče ni jedan ni drugi zahtev ne dolaze u obzir jer produbljuju tu neku mržnju između naroda i država", navodi David.
David ističe da je apsurdno na takav način ocjenjivati književna djela poput Gorskog vijenca ili Peščanika.
"Njegoš je pisao ono što je pisao u svoje vreme i to njegovo delo treba posmatrati u okvirima tog vremena u kojem je pisao Gorski vijenac i Luču mikrokozma. Što se tiče Danila Kiša apsolutno je nerazumno, neprihvatljivo je jer je Danilo, a to znam iz prve ruke jer smo bili prijatelji, bio pisac koji se suprotstavljao svakom obliku netolerancije. Zato je apsurdno tražiti da se njegov roman izbaci iz lektire. To bi bila diskriminacija prema Kišu, prema njegovom delu i svemu onome što je on predstavljao", zaključuje Filip David.