Komentarišući činjenicu da je u novembru ove godine prvi put u jednom pravoslavnom hramu u Crnoj Gori krštena transrodna osoba, Mitropolija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori navodi da slučajevi poput ovog nijesu nikakva novost, niti predstavljaju "modernizam" i "liberalizam".
Mitropoliija u današnjem saopštenju navodi da se Crkva decenijama upravlja tumačenjem patrijarha Pavla iz 1986. godine - da osobe, koje su usljed medicinske opravdanosti promijenile pol, imaju sva prava na korišćenje "darova Crkve Hristove, od krštenja do pričešća", s tim što su obavezni da blagovremeno o tome obavijeste sveštenika i podnesu valjanu medicinsku dokumentaciju.
Iz Mitropolije SPC navode da slučajevi promjene pola zbog opravdanih i vrlo specifičnih medicinskih razloga predstavljaju potpuno drugačiju stvarnost od "propagande i opravdanja istopolnih odnosa, bezumne rodne ideologije čemu smo svjedočili posljednjih decenija i koji su, bez ikakve sumnje, grijeh".
Mitropolija se osvrnula i na konkretan slučaj Vuka Adžića ocjenjujući da je "nesrećno izabrao da, pored obećanja da to neće činiti, javno progovori o svom zdravstvenom stanju i crkvenom statusu", ocjenjujući da je izmanipulisan u "razornoj LGBT propagandi".
Vuk: 'Zahvalan mitropolitu za blagoslov'
Trans momak Vuk Adžić kazao je u intervjuu za RSE da je veoma zahvalan mitropolitu Amfilohiju za blagoslov koji je dobio i koji mu je omogućio da u novembru ove godine bude kršten u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici.
"Religija je veoma važna u mom životu. U jednom periodu imao sam samo religiju uz sebe. Vjera me je održala u životu. Za mene je religija ljubav. Mitropolit Amfilohije o kojem imam samo lijepe stvari da kažem dao mi je blagoslov. Neizmjerno sam mu zahvalan na tome i želim da poručim da je jedno ono što o njemu izlazi u medije a sasvim drugo ono što on jeste – dobar čovjek koji ima razumijevanja", rekao nam je Adžić.
Pročitajte i ovo: U Crnoj Gori krštena prva trans osobaIstovremeno, mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije godinama u javnim istupima saopštava izrazito negativne komentare i stavove o LGBT populaciji. Tako je u nekoliko navrata Amfilohije Povorku ponosa nazivao "paradom srama", a 2013. godine je u otvorenom pismu organizatorima Parade ponosa u Podgorici poručio da se "drvo koje ne daje ploda siječe i u oganj baca".
"To je najveći smrad, sodomski smrad koji je ova savremena civilizacija uzdigla na pijedestal božanstva. Ne mogu se graditi gradovi, kulture, države i ljudi na gadosti, na nečistoti, smradu i bezbožništvu", kazao je Amfilohije 2010. godine, tokom liturgije u selu Klinci, kod Tivta.
Pročitajte i ovo: Uoči prajda Amfilohije ponovo vrijeđa LGBT zajednicuZbog takvih stavova SPC-a i mitropolita Amfilohija lično, LGBT osobe koje su vjernici uglavnom izbjegavaju odlazak u crkvu, kaže za RSE Danijel Kalezić iz nevladine organizacije Kvir Montenegro (Queer Montenegro).
"Dio LGBT zajednice su ljudi koji su vjernici, ali u velikoj većini slučajeva ili izbjegavaju crkvu, jer ne osjećaju da je ona bezbjedno okruženje za ispoljavanje tog svog vjerskog identiteta, ili idu u crkvu ili neku drugu bogomolju, ali tamo jednostavno ne ispoljavaju na bilo kakav način svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. To je posljedica velikog govora mržnje sa kojim smo prethodnih desetak godina bili direktno izloženi od strane konkretno SPC", konstatuje Kalezić.
- Može vas zanimati i ovo: Različiti u svemu, zajedno protiv LGBTIQ
Kalezić primjećuje da Crkva pravi razliku kada je tretman transrodnih osoba u pitanju, u odnosu na druge pripadnike LGBT zajednice, odnosno da i dalje ne prihvata gejeve, lezbejke ili biseksualne osobe.
"Ako, sa jedne strane, uzmemo ovo krštenje kao jedan pozitivan pomak koji crkva pravi, a sa druge strane, vidimo da nema promjene u odnosu na prethodne veoma negativne stavove Crkve o seksualnim manjinama, onda dolazimo do zaključka da SPC pravi razliku između trans i ostalih osoba u okviru LGBT zajednice", kaže Kalezić.
Keveždi: 'U skladu sa crkvenim učenjem'
Pročitajte i ovo: Uz homofobiju u Novu"Krštenje trans momka Vuka za mene nije iznenađenje, jer to jeste u skladu sa crkvenim učenjem. Iznenadilo bi me da je Crkva postupila drugačije", kaže za RSE filozof religije iz Novog Sada Miroslav Keveždi.
Kako objašnjava Keveždi, za razliku od transrodnosti, za Crkvu će seksualna orijentacija koja nije heteroseksualna uvijek biti grijeh, a istopolni odnos ili zajednica neprihvatljivi.
Zbog patrijarhalnog društva i kulture koja muškarca uvijek stavlja u prvi plan, dok je žena "manje vrijedna" u očima zajednice, postavlja se i pitanje da li bi Crkva reagovala identično da je blagoslov zatražila žena koja je bila muškarac.
"Sve je nekako lakše, ne samo što se tiče percepcije Crkve nego i cijelog društva, kada je ta tranzicija iz ženskog pola u muški. Kada je u pitanju suprotno, da neko ko je rođen kao muškaraci ide ka ženskom polu, onda su otpori, stigma i diskriminacija mnogo veći", ističe Danijel Kalezić.
Pročitajte i ovo: Transrodna Podgoričanka: Kako sam saznala da sam ženaKalezić poručuje da nakon posljednjeg pozitivnog primjera i krštenja trans muškarca, Crkvi treba dati šansu.
"Treba da vidimo kako će se Crkva ponašati kada se pojavi vjerujuća trans žena i zatraži blagoslov da bi mogla da se krsti", navodi Kalezić.
Filozof religije Miroslav Keveždi smatra da bez obzira na kulturu i tradicionalne obrazce u određenom društvu, Crkva ni u jednoj varijanti ne bi trebalo da ima dvostruke aršine u odnosu na praksu koju je primjenila u slučaju transrodnog muškarca.
"Ti kulturološki momenti uvek postoje, u svakoj ljudskoj zajednici. Međutim oni su upravo ono što bi Crkva trebalo da prevaziđe. Moguće je da bi mačoistička, patrijarhalna, kultura drugačije reagovala na trans ženu koja traži blagoslov za ulazak u crkvenu zajednicu, ali ako bi se to dublje promislilo ta razlika ne bi trebalo da postoji", ističe Keveždi.
Dosadašnje parade ponosa
Vaš browser nepodržava HTML5
Parada ponosa u Budvi protekla uz nasilje
U Crnoj Gori je do sada održano sedam povorki ponosa na kojima su pripadnici LGBT marširali za svoja prava, a koje je svake godine obezbjeđivala policija.
Prvu paradu u Budvi 2013. godine obilježili su incidenti i nasilje dok su naredne koje su održane u Podgorici protekle u mirnoj atmosferi i bez incidenata.