Raspravno vijeće Haškog Tribunala razmorilo je u srijedu na posebnom ročištu spor između hrvatske vlade i haškog tužiteljstva zbog tzv. 'topničkih dnevnika' iz Oluje u predmetu 'Gotovina i ostali'.
Sudsko vijeće nije izreklo konačnu ocjenu, no bitno je smanjen broj spornih dokumenata i rasprava se nastavlja u obliku statusnih konferencija izvan sudnice što hrvatska strana ocjenjuje pozitivnim pomakom.
Hrvatska je strana došla u Haag razjasniti sudbinu 158 dokumenata koje je sud tražio i o čemu ovise daljnji pregovori hrvatske s Europskom unijom, istakao je nakon višesatne rasprave pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa Gordan Markotić, zadovoljan razvojem situacije, iako raspravno vijeće nije izreklo konačnu odluku tko je u pravu, a tko nije u nastalom sporu.
„Mi smo se spremili što god smo bolje mogli. Proveli smo cjelovitu i kredibilnu istragu, baziranu na činjenicma, a danas smo, nadam se, odgovorili na sve upite i nejasnoće suda i drago nam je da je sud zaključio da je potrebno održavati tzv. tehničke sastanke s predstavnicima suda, tužiteljstva, obrane i predstavnika RH da se dalje razjasni ta sudbina. Rekao sam na raspravi, a i sada ponavljam - sadašnja situacija najviše šteti Republici Hrvatskoj! Mi smo spriječeni otvoriti pregovore i krenuti s poglavljem 23 pravosuđe i temeljna prava. Dakle, zaustavljni smo u postupku pregovovaranja za ulazak u EU zbog tog neriješenog pitanja, a pitanje se do sada nije rješavalo i zato nam je drago da se konačno krenulo u njegovo rješavanje,“ rekao je Markotić.
Iako nema konačne odluke, izišlo se iz krize zaključuje i politički analitičar dr Žarko Puhovski.
„Dogovor koji je postignut sastoji se u tome da će se nastaviti te tzv. statusne konferencije na kojima će Tužilaštvo i obrana, uz predstavnike hrvatske države, raspravljati o dokumentima koji su nađeni, a obrana je odustala od ove priče o 'povredi prava'," kaže Puhovski.
NASTAVIĆE SE PRITISAK?
U redovitom polugodišnjem izvješću haškog tužitelja Serga Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Tribunalom u Haagu, koje je podnio početkom ovog mjeseca, Hrvatska nije dobila prolaznu ocjenu upravo zbog još uvijek neisporučene ratne dokumentacije iz Oluje za koju hrvatska Vlada tvrdi da je isporučila što je imala, a da je dio dokumentacije očito uništen ili nije ni postojala.
Vlada je u rujnu osnovala i posebno povjerenstvo za istragu oko nestalih topničkih dnevnika, šest je osoba procesuirano zbog uništavanja ratne dokumentacije, a prije desetak dana, točnije 9. prosinca, policija je pretresla stanove 8 osoba - od bivših časnika HV-a do suradnika odvjetničkog tima generala Ante Gotovine, a u cilju pronalaska tzv. topničkih dnevnika.
Na zahtjev obrane optuženog genrala Gotovine, Sudsko je vijeće prošli petak naložilo hrvatskoj vladi da prekine pretraživanje oduzetih dokumenata i računala. Novinar Novog Lista i izvjestitelj s haških procesa Denis Romac, zaključuje kako nakon mjeseci histerije i nervoze s obje strane današnja rasprava na ročištu u Haagu označava jedan mirniji pristup cijelom sporu.
„Za razliku od tužitelja Serga Brammertza koji je prilično nervozno izrekao tvrdnje o nesuradnji Hrvatske i potrebi da se Hrvatsku dodatno pritisne danas smo čuli nešto što jako odudara od toga jer je Sudsko Vijeće vrlo mirno i staloženo saslušalo obje strane, koje se i dalje razilaze oko toga postoje li i jesu li uopće postojali ti sporni dokumenti 'topnički dnevnici' . Međutim, nakon današnje rasprave se čini da je od ona 63 sporna dokumenta koja još nedostaju, prema tvrdnjama Tužiteljstva, sjednica završena s čak upola manje spornih dokumenata. Dakle, taj broj je i danas smanjen, jer je Tužiteljstvo prihvatilo da jedna velik dio tih dokumenata nikad nije ni postojao,“ rekao je Romac.
RSE: Koliko već dananšnje ročište može pomoći Hrvatskoj u otvaranju poglavlja o pravosuđu?
„Teško je reći. Zapravo, još se ništa nije dogodilo da bi se moglo nešto promijeniti u tom smislu. Naprosto treba pričekati odluku koja sigurno neće biti prije druge polovice siječnja. Vjerojatno će tužitelj nastaviti svoj pritisak dok god bude moguće, odnosno dok god se sudsko vijeće definitivno ne izjasni.“
Sudsko vijeće nije izreklo konačnu ocjenu, no bitno je smanjen broj spornih dokumenata i rasprava se nastavlja u obliku statusnih konferencija izvan sudnice što hrvatska strana ocjenjuje pozitivnim pomakom.
Hrvatska je strana došla u Haag razjasniti sudbinu 158 dokumenata koje je sud tražio i o čemu ovise daljnji pregovori hrvatske s Europskom unijom, istakao je nakon višesatne rasprave pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa Gordan Markotić, zadovoljan razvojem situacije, iako raspravno vijeće nije izreklo konačnu odluku tko je u pravu, a tko nije u nastalom sporu.
MARKOTIĆ: Rekao sam na raspravi, a i sada ponavljam - sadašnja situacija najviše šteti Republici Hrvatskoj!
„Mi smo se spremili što god smo bolje mogli. Proveli smo cjelovitu i kredibilnu istragu, baziranu na činjenicma, a danas smo, nadam se, odgovorili na sve upite i nejasnoće suda i drago nam je da je sud zaključio da je potrebno održavati tzv. tehničke sastanke s predstavnicima suda, tužiteljstva, obrane i predstavnika RH da se dalje razjasni ta sudbina. Rekao sam na raspravi, a i sada ponavljam - sadašnja situacija najviše šteti Republici Hrvatskoj! Mi smo spriječeni otvoriti pregovore i krenuti s poglavljem 23 pravosuđe i temeljna prava. Dakle, zaustavljni smo u postupku pregovovaranja za ulazak u EU zbog tog neriješenog pitanja, a pitanje se do sada nije rješavalo i zato nam je drago da se konačno krenulo u njegovo rješavanje,“ rekao je Markotić.
Iako nema konačne odluke, izišlo se iz krize zaključuje i politički analitičar dr Žarko Puhovski.
„Dogovor koji je postignut sastoji se u tome da će se nastaviti te tzv. statusne konferencije na kojima će Tužilaštvo i obrana, uz predstavnike hrvatske države, raspravljati o dokumentima koji su nađeni, a obrana je odustala od ove priče o 'povredi prava'," kaže Puhovski.
NASTAVIĆE SE PRITISAK?
U redovitom polugodišnjem izvješću haškog tužitelja Serga Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s Tribunalom u Haagu, koje je podnio početkom ovog mjeseca, Hrvatska nije dobila prolaznu ocjenu upravo zbog još uvijek neisporučene ratne dokumentacije iz Oluje za koju hrvatska Vlada tvrdi da je isporučila što je imala, a da je dio dokumentacije očito uništen ili nije ni postojala.
Vlada je u rujnu osnovala i posebno povjerenstvo za istragu oko nestalih topničkih dnevnika, šest je osoba procesuirano zbog uništavanja ratne dokumentacije
Vlada je u rujnu osnovala i posebno povjerenstvo za istragu oko nestalih topničkih dnevnika, šest je osoba procesuirano zbog uništavanja ratne dokumentacije, a prije desetak dana, točnije 9. prosinca, policija je pretresla stanove 8 osoba - od bivših časnika HV-a do suradnika odvjetničkog tima generala Ante Gotovine, a u cilju pronalaska tzv. topničkih dnevnika.
Na zahtjev obrane optuženog genrala Gotovine, Sudsko je vijeće prošli petak naložilo hrvatskoj vladi da prekine pretraživanje oduzetih dokumenata i računala. Novinar Novog Lista i izvjestitelj s haških procesa Denis Romac, zaključuje kako nakon mjeseci histerije i nervoze s obje strane današnja rasprava na ročištu u Haagu označava jedan mirniji pristup cijelom sporu.
ROMAC: Za razliku od tužitelja Serga Brammertza koji je prilično nervozno izrekao tvrdnje o nesuradnji Hrvatske i potrebi da se Hrvatsku dodatno pritisne danas smo čuli nešto što jako odudara od toga jer je Sudsko Vijeće vrlo mirno i staloženo saslušalo obje strane
RSE: Koliko već dananšnje ročište može pomoći Hrvatskoj u otvaranju poglavlja o pravosuđu?
„Teško je reći. Zapravo, još se ništa nije dogodilo da bi se moglo nešto promijeniti u tom smislu. Naprosto treba pričekati odluku koja sigurno neće biti prije druge polovice siječnja. Vjerojatno će tužitelj nastaviti svoj pritisak dok god bude moguće, odnosno dok god se sudsko vijeće definitivno ne izjasni.“