Tito kao brend za Zagorje, ali ne i Hrvatsku

Rodna kuća predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita u Kumrovcu

Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije uključila je u svoj četverominutni propagandni spot dva kratka kadra Kumrovca i spomenika predsjedniku Socijalističke federativne republike Jugoslavije Josipu Brozu Titu, a prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, također zagorski sin, nije dobio nijedan kadar. Članovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) su prosvjedovali, a marketinški stručnjaci imaju podijeljeni stav oko korištenja Tita u promociji Zagorja. Kažu da u promociji Hrvatske kao turističkog brenda njemu ne vide mjesto.

Pročitajte i ovo: Šaškor: Za nacionaliste je kultura ratno sredstvo

Tita ste stavili, a Tuđmana niste, i to je sve maslo socijaldemokratskog župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, poručili su zagorski HDZ-ovci kada su pogledali najnoviji propagandni spot o ljepotama Hrvatskog zagorja. U Turističkoj zajednici odgovaraju da se nisu vodili politikom, već turističkim rezonom, da spot ne misle dorađivati, i da su toliko zadovoljni spotom da ga planiraju slati na sve svjetske festivale turističkog filma.

„Mi smo gledali čisto turistički. Nismo ubacivali politiku niti smo s tom namjerom radili filmić. S obzirom da su nama najjača tržišta, među ostalim, i slovensko i bosansko, radili smo taj spot ne samo za hrvatsko tržište nego i za nama emitivna tržišta koja su nam najinteresantnija“, kaže Sanja Škrinjar iz Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.

Pročitajte i ovo: Podijeljena mišljenja o zaštiti vrijednih antifašističkih spomenika

U Turističkoj zajednici kažu da u spotu nema ni Ljudevita Gaja, marijanskog svetišta u Mariji Bistrici, Grešne Gorice i Veronike Desinićke i niz drugih zagorskih ljepota, i da bi spot koji bi zadovoljio sve trajao nekoliko sati. Marketinška stručnjakinja Aleksandra Kolarić iz tvrtke Quadrans slaže se s njima i za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je krajnji trenutak da se politika makne iz stručne promocije bilo čega, pa tako i turizma.

„Taj spot radila je profesionalna agencija i prilagođen je tržištima kojima je namijenjen. Pitanje prošlosti i uloge Josipa Broza Tita, njegovih pozitivnih zasluga i negativnih posljedica jednostranačkog sustava u Jugoslaviji nije pitanje koje se rješava turističkim spotovima. Promotivni spotovi za turizam služe promociji destinacije. Priča o Titu je definitivno u svojim počecima vezana uz Hrvatsko zagorje“, rekla je Kolarić.

Ana Bauer Minkara vodi Fabular, jedinu agenciju u regiji specijaliziranu za brendiranje. Ona je radila na brendingu Krapinsko-zagorske županije, vodila je tim koji je osmislio njen vizualni identitet i autorica je slogana brenda zagorskog turizma „Bajka na dlanu“. Čini se, da se nju pitalo, da u spotu ne bi bilo mjesta za Tita, ali niti za Tuđmana.

„Jedino što je bitno kod brendinga je - da digne financijsku vrijednost“, kaže Bauer Minkara i dodaje: „Zadatak bilo kojeg filmića o turističkoj destinaciji je – dočarati bajkovitost te regije. Znači, tu se treba više govoriti o samoj destinaciji, o prirodnim ljepotama, o izgledu, o osjećajima koje tamo dobivaš… Tako da sve drugo što od toga odvlači pažnju nije dobro za taj brend.“

Pročitajte i ovo: Sudbina jugoslovenskih spomenika

Neki su povodom polemike o Titu i Tuđmanu u promociji Zagorja na društvenim mrežama kazali da je konačno došlo vrijeme da se Tita više koristi u turističkoj promociji Hrvatske.

Aleksandra Kolarić se ne slaže s tom ocjenom: „Načelno zagovaram okretanje promocije i definiranja identiteta kako države, tako i turizma prema budućnosti. Dakle, ne mislim na Tito na bilo koji način treba biti jedan od ključnih elemenata brend-identiteta Hrvatske. Ovo konkretno što se tiče Hrvatskog zagorja i u ovoj priči – njemu je konkretno s marketinške pozicije mjesto. Na nacionalnoj razini, ako govorimo o promociji hrvatskog identiteta, procjenjujem da Tito nije neki poseban komunikacijski 'asset' ili kapital.“

Kinezi planiraju kupiti nekadašnju političku školu Saveza komunista Jugoslavije i „spomen-dom boraca i omladine“ u Kumrovcu koji su, nakon što tamo devedesetih bili smješteni hrvatski prognanici iz Vukovara, izloženi propadanju, i od njih napraviti turistički kompleks posvećen Titu. Čini se da oni, za razliku od Hrvata, misle da je Tito brend koji može uspjeti na tržištu. Godišnje rodnu kuću Josipa Broza Tita u Kumrovcu posjeti nešto preko 50.000 posjetitelja, uglavnom izvan Hrvatske. Broj posjetitelja rodne kuće Franje Tuđmana udaljene dvadesetak kilometara je triput manji.