Nakon što su na arheološkom lokalitetu u Risnu, u Bokokotorskom zalivu, otkriveni ostaci koji bi mogli biti temelji palate posljednje ilirske kraljice Teute, ponovo je oživjela legenda o carici koja je intrigirala kako svojim načinom života i vladanja, tako i svojim misterioznim krajem i volšebnim nestankom ogromnog blaga koje je posjedovala.
I dok su arheolozi ponosni na svoje otkriće, turistički poslenici i lokalno stanovništvo trljaju ruke zbog jačanja turističkog potencijala Risna, koji je već poznat po svojim Rimskim mozaicima, među kojima je najvrijedniji onaj boga sna – Hipnosa.
Kako je RSE potvrdila direktorka Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Lidija Ljesar, na arheološkom lokalitetu u Risnu, u protekle dvije godine, otkriveni su arhitektonski ostaci reprezentativne palate iz III vijeka p.n.e. za koju se pretpostavlja da je pripadala kraljici Teuti.
Ako to bude potvrđeno, biće to prvi materijalni tragovi koji dokazuju istorijsko postojanje na tom području kraljice Teute, za koju su do sada uglavnom vezivana predanja, mitovi i legende.
"Kada su u pitanju nepokretni nalazi ili graditeljska baština, svakako da jesu. Najviše indicija imamo upravo sa arhitektonskim ostacima aktuelne palate, da su pripadali posljednjoj ilirskoj kraljici Teuti. U toku je analiza pokretnih arheoloških nalaza sa ovog lokaliteta, čiji rezultat će nam dati više podataka za tačnije atribuiranje ove palate", kaže Ljesar.
Bista kraljice Teute
Tu vijest najprije su, kako primjećuje direktor Turističke organizacije Kotora Mirza Krcić, sa radošću i oduševljenjem primili Bokelji, pošto će to dodatno valorizovati turističke potencijale Boke Kotorske, naročito grada Risna.
"Risan, Kotor i Crna Gora zapravo postaju bogatiji za još jedan lokalitet, koji će sa novijim, detaljnijim istraživanjima, morati naći način njegove zaštite, njegovog unapređenja u turističke svrhe, u smislu toga da pored Rimskih mozaika koje imamo u Risnu, gdje imamo godišnju posjetu oko 40.000 izletnika, imaćemo mogućnost i da taj lokalitet u doglednom vremenu valorizujemo", ističe Krcić.
Jedini hotel u Risnu i dan danas zove se Teutinim. No, osobeno mjesto mitska ilirska kraljica uživa među Albanskim narodom u Crnoj Gori, koji se smatraju potomcima Ilira, zbog čega su sa posebnim senzibilitetom propratili vijest o otkriću temelja Teutine palate, priča nam novinar i publicista iz Ulcinja Mustafa Canka.
"Ta vijest je u svim albanskim medijima prenijeta kao ekskluzivna – da su pronađeni ostaci ostataka u Risnu, jer je Teuta veoma prisutna u svijesti Albanaca, posebno od vremena nacionalromantizma. Teuta je bila najpoznatija i najljepša ilirska kraljica, pa čak ima i tvrdnji da je rođena upravo ovdje u Ulcinju. Kažu da je bila kraljica dostojna tog zvanja, nepokorne i mitske Ilirije", navodi Canka.
Vječita tema za avanturiste i lovce na Teutino blago
Otkriće ostataka Teutinog hrama u Risnu nanovo je vaskrslo sagu o zagonetnoj vladarki o kojoj se stoljećima nadograđivala legenda koja traje do dan-danas.
Prema legendi, nakon smrti svog muža Agrona, posljednja kraljica tada moćne ilirske države, koja se prostirala od ušća Neretve pa sve do Epira, nakon brojnih pohoda svoje gusarske flote u Jonskom, Egejskom i Jadranskom moru, u kojima je sakupila ogromno blago, zbog brdovitog terena skrasila se u tvrđavi koju je izgradila iznad Risna u Bokokotorskom zalivu. Međutim, pošto je svojom moći počela da ugrožava interese Rimske imperije, rimske legije zaposjele su Risan, otvorile gradske kapije, ali iza njih carice Teute više nije bilo.
Prema jednoj verziji Teuta se bacila sa stijene brda Orjen iznad Risna, dok je prema drugoj, kako nam priča Mirza Krcić, nastavila da živi u brdima iznad grada.
"Gdje je ona povremeno, po jednoj legendi, izlazila na obalu zaliva, kako bi ukrala boju moru i tako osvježila boju svojih očiju", dodaje Krcić.
Ostala je misterija i gdje je nestalo njeno ogromno blago, za koje se vjeruje da je bačeno u podzemnu rijeku, pa Rišnjani tvrde da se, kada padne velika kiša, iz nje, na putu prema moru, slivaju nakit, grnčarija i sitan novac.
Tako je Teuta i dalje vječita tema za avanturiste i lovce na njeno blago, dok istoričare i umjetnike ne prestaje da inspiriše mističnost njene ličnosti i način života, koji su osim hrabrog ratništva, obilježili i raskalašnost iza Risanskih zidina.
Mit o posljednoj ilirskoj kraljici, kako naglašava Mustafa Canka, već 23 vijeka i dalje živi, posebno među Albancima.
"Da se ona spominje često, da. Ima mnogo imena koja Albanci daju svojoj djeci po Teuti. Mnogo restorana ima njeno ime, mogo književnih nagrada nosi njeno ime. Ona se i dalje po ljepoti pominje i kazuje. Dakle, ona jeste prisutna najviše od svih drugih vladarki, pa gotovo i vladara", zaključuje Canka.