Privođenje 18 poslanika opozicionog Demokratskog fronta (DF), od kojih su trojica uhapšeni, optužbe da je policija pretukla sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC), te podijeljene reakcije na nemile scene u crnogorskom parlamentu, epilog je 15-satne rasprave i usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica.
Protiv trojice poslanika opozicionog DF Miluna Zogovića, Andrije Mandića i Milana Kneževića podnijete su krivične prijave zbog izazivanja nereda u Skupštini Crne Gore, čime su namjeravali da prekinu proceduru glasanja o tom zakonu.
Zogović je osumnjičen za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, a Mandić i Knežević za sprječavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti. Njima se na teret stavlja da su napali, odnosno sprječavali da radi, predsjednika parlamenta Ivana Brajovića. Oni su zadržani u policiji.
Poslanicima DF-a Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Milunu Zogoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu. Poslanik DF-a Slaven Radunović je kazao da su Kneževic, Mandić i Zogović odlučili da počnu štrajk glađu.
Usklađivanje sa Crkvom
Poslanik DF Slaven Radunović je istakao da će plan o daljem djelovanju uskladiti sa Crkvom i da neće vući jednopartijske poteze.
Vlada Crne Gore je početkom decembra utvrdila novi Prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji nije prihvatljiv za SPC u Crnoj Gori.
Za Mitropoliju SPC sporna je odredba Vladinog prijedloga koja se odnosi na imovinu vjerskih zajednica po kojoj će vjerski objekti i zemljište, koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.
Pročitajte i ovo: Zakon o crkvama u Crnoj Gori usvojen, poslanici DF privedeniŠta kažu u policiji i Mitropoliji?
Usvajanju Zakon o slobodi vjeroispovijesti rano jutros u Skupštini Crne Gore prethodili su incidenti nakon odbijanja amandmana Mitropolije SPC na predloženi Zakon, koje je u skupštinsku proceduru stavio Demokratski front.
Poslanici DF su izašli iz svojih klupa i uputili se ka predsjedničkom stolu sa kojeg su slomili dio opreme i uz psovke, prijetnje i uvrede pokušavali da nasrnu na ostale poslanike a teže incidente spriječilo je skupštinsko obezbjeđenje kao i pripadnici policije u civilu koji su utrčali u skupštinsku salu i blokirali poslanike DF.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nakon incidenta su uhapšene 22 osobe - 18 poslanika DF-a i još četiri osobe.
Direktor Uprave policije Veselin Veljović je na Twiteru iskazao poštovanje i zahvalnost svim policijskim službenicima zbog odgovornog i profesionalnog rada tokom jučerašnjih događaja.
Iz Uprave policije su saopštili da niko od njihovih pripadnika u četvrtak ujutro nije pretukao episkopa dioklijskog Metodija, kako je to u saopštenju u petak ujutro ustvrdila Mitropolija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori (SPC).
Iz Mitropolije su prethodno saopštili da su policajci "vladiku i pojedine vjernike oborili na zemlju i tukli pendrecima i nogama".
"Povrijeđena su i dva vjernika, koji su pokušavali da ga zaštite. Jednom je polomljen kuk, a drugom ključna kost i oni su hospitalizovani u pljevaljskoj bolnici", navedeno je iz Mitropolije.
Vaš browser nepodržava HTML5
No, nakon što je direktor bolnice u Pljevljima Eduar Lalović saopštio da tokom noći u četvrtak i petak jutro u tu bolnicu niko nije primljen sa prelomima već da su imali četiri osobe sa lakšim povredama, koje su nakon pregleda upućene na kućno liječenje, iz Mitropolije su saopštili da im je drago da nije bilo teže povrijeđenih.
"Naši izvori su rekli da se radi o povredama kuka i ključne kosti, ali, naravno, mi nijesmo zdravstvena ustanova da bismo mogli stručno utvrditi kakve su povrede u pitanju", navodi se u saopštenju Mitropolije.
EU: Važna konstruktivna rasprava u Skupštini
“EU ponavlja važnost konstruktivne političke rasprave u Parlamentu tamo gde i pripada”, izjavili su za RSE predstavnici za medije u evropskim institucijama upitani da prokomentarišu dešavanja u crnogorskoj Skupštini. Ovi izvori se pozivaju na prošlonedelju pisanu izjavu portaprola EU institucija gde se između ostalog upozoravalo da u zemlji koja pregovara ulazak u EU, svi politčki akteri moraju preuzeti odgovornost i vratiti politčku raspravu u parlamentu.
U kratkoj izjavi iz sedišta EU se samo potvrđuje da je Brisel primio k znanju da je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o slobodi veroispovijesti ili verovanja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Istovremeno zvaničnici EU podsećaju da “svako moguće kršenje zakona, treba da rešavaju nadležne domaće vlasti, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim standardima”.
Odnos policije i pokretanje ispitnog postupka
Policija je privela i zadržala 40 građana koji su juče nekoliko sati blokirali ključne saobraćajnice u više crnogorskih gradova, a od kojih, kako je saopštio Aleksandar Zeković iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ni jedan nije imao prigovor na postupanje policije prilikom transporta do centara bezbjednosti kao i tokom boravka u policijskim prostorijama.
Zeković je za RSE ocijenio da je policija pokazala visok stepen profesionalnosti u postupanju prema građanima.
"Policija je preduzela sve preventivne radnje kako bi se na krajnji minimum svele mogućnosti primjene sredstava prinude. Savjet je registrovao da je u mnogim situacijama u kojima su se stvorili uslovi za primjenu sredstava prinude policija pokazala puno strpljenje i maksimalnu suzdržanost i da nije primijenila sva zakonski data ovlašćenja, a sve u namjeri da na bilo koji način ne podiže tenzije", navodi Zeković.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pokrenuće ispitni postupak po službenoj dužnosti u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja zbog događaja u Skupštini, ali i van nje, saopštili su iz te institucije.
Poruke episkopa i vladajućeg DPS
Povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti episkop budimljansko-nikšićki Joanikije kazao je da su u Parlamentu sahranjeni pravo i pravda i poručio da će Mitropolija crnogorsko-primorska nastaviti svoju borbu protiv "zla i nepravde".
"Mi ćemo se organizovati. U svim krajevima, u svim gradovima, i u svim selima, formiraćemo odbore i bratstva za odbranu svetinja. Ne možemo dopustiti da svetinje koje su naši preci Bogu posećivali da se one skrnave i da panu u ruke bezbožnika. To neće biti", rekao je Joanikije.
Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) je najoštrije osudila "nasilničko i huligansko" ponašanje poslanika Demokratskog fronta koji su, kako je saopšteno, "sinoć u Parlamentu izazvali vandalski incident nezapamćen u crnogorskoj istoriji”. U saopštenju se navodi da su se u pokušaju da "blokiraju donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti zajedno sa SPC, kao mnogo puta do sada, pokazali kao istorijski prevaziđeni restlovi retrogradnog, agresivnog velikosrpskog nacionalizma".
Na ovo saopštenje DPS reagovali su iz Mitropolije SPC nazivajući ga "monstruoznim", a vladajuću partiju "anticrkvenom družinom".
Pročitajte i ovo: Incident u Skupštini Srbije zbog Crne GoreKomentarišući incidente u crnogorskom parlamentu Zoran Vujičić iz Građanske alijanse (GA) kaže za RSE da je u svijet poslata "jedna užasna slika".
"Ovo su neke scene koje ne želimo da vidimo i koje su recidiv nekih prethodnih loših vremena. Ono što zabrinjava je retorika, za koju smo se nadali da smo ostavili u devedesetim godinama, koja podiže tenzije. Takva retorika u kombinaciji sa sadašnjim socioekonomskim problemima može vrlo brzo preći u sukobe", kazao je Vujičić.
Do nemilih scena u sali crnogorskog parlamenta došlo je nakon što su Vlada i poslanici vladajuće većine, odbili sve amandmane Mitropolije SPC.
Prijedlog Mitropolije je bio da se u zakon unese odredba da se "imovinsko pravni sporovi između Crne Gore i vjerskih zajednica isključivo mogu rješavati pred nadležnim sudovima" a da se iz zakona izbriše formulacija da će "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago".
Za Vladu Crne Gore taj prijedlog SPC je bio neprihvatljiv.