Obračun s korupcijom pod pritiskom Bruxellesa?

  • Ankica Barbir-Mladinović

Ivo Sanader, srpanj 2009

Istraga za korupciju u Hrvatskoj dosegla je u četvrtak, 9. decembra, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, sam plafon - vrh hrvatske vlasti. Ali, umjesto u pritvor, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, samo pola sata prije no što je u Sabor stigao zahtjev za skidanjem njegovog zastupničkog imuniteta, pobjegao je iz zemlje, a lice mu se našlo na Interpolovoj tjeralici.

Stavlja mu se na teret da je iskoristio premijersku dužnost za ostvarivanje imovinske koristi i udruživanje u zločinačku organizaciju, koja je raznim mehanizmima pogodovala pojedincima i isisavala golem novac iz državnih i javnih tvrtki, koji je završavao u privatnim džepovima i crnim fondovima vladajućeg HDZ-a.

Iako se već mjesecima nagađalo, a posljednjih je tjedana bilo i sasvim izvjesno da će zbog korupcije iza rešetaka završiti i sam bivši premijer Ivo Sanader, mnogi nisu očekivali već viđeni „hrvatski scenarij“, te da će i Sanader pobjeći preko granice, kao Branimir Glavaš i Miroslav Kutle, samo što su oni pobjegli u susjednu Bosnu i Hercegovinu, a Sanader na Zapad.

U Hrvatskom su Saboru tog dana padale najžešće kritike na račun vladajuće stranke i vrha Vlade, te optužbe da je netko iz samog vrha vlasti omogućio Sanaderov bijeg. Čuli su se i zahtjevi oporbe za ostavkom premijerke i izborima, a i sam predsjednik Ivo Josipović posumnjao je u dobro urađen policijski posao.

„Tvrdim da ste pustili čovjeka da pobjegne i da mu je neko iz vrha vlasti organizirao bijeg“, izjavio je IDS-ov zastupnik, Damir Kajin.

„Sada je valjda svima jasno i kako su financirana neka osobna bogatstva, ne samo jedno, nego mnoga, i kako je financirana barem jedna kampanja“
, kazao je
Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, najveće oporbene stranke.

I korupcija i birokracija


Građani vjeruju da se pojačana borba protiv korupcije u Hrvatskoj događa, prije svega, zbog pritisaka Europske unije:

Svjedočenje Ive Sanadera pred saborskim povjerenstvom, listopad 2010
„Mislim da je zbog pritiska EU započela borba protiv korupcije. Da li će se nešto i završiti, ne vjerujem. To sve je u stilu - Tresla se gora, rodio se miš.“

„Ovo je sitnica, koliko je počopano.“

„I dalje je zastrašujuće, gdje god se okreneš.“

„Sve ih treba zatvoriti, od Kosorice, pa na dalje.“

„Onda bi smo zatvorili polovinu ljudi.“

„Procesuiraju, ali novaca nema nigdje.“

„Grozim se naših političara. Kada svira himna i kada drže ruku na srcu, mene jeza hvata jer svi znamo kakvi su. Dijete političara, koje ima 23 godine, ima dobar stan i auto. Otkuda mu to? Ne može se preko student servisa zaraditi.“

„Korupcija i prijateljstvo.“

„Ne da je samo korupcija, nego je i birokracija užasna. Na osnovu korupcije i prisutne birokracije, građani ne mogu u ovoj državi ostvariti nikakva prava, niti ih riješiti. To je katastrofa.“

Tridesetak većih afera


Klijentelizam, nepotizam, ilegalno financiranje političkih stranaka, te udruživanje radi korištenja moći, osnovni su elementi korupcije u Hrvatskoj, koja korijene vuče još iz doba socijalizma, pa onda pljačkaškog modela privatizacije i ratnog profiterstva, ističe doktor Damir Grubiša.

On ne vjeruje da bi i samo uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera bilo dovoljno za efikasno raskrinkavanje te goleme korupcijske hobotnice.

„Ako se dokaže i pokaže da je on doista uvučen u to, onda bi to mogao biti slučaj koji podsjeća na Rumunjsku, gdje je bivši premijer osuđen zbog koruptivnih aktivnosti. Tamo je osuđeno čak i šest ministara i stotinu zastupnika u Parlamentu, županijskih i stranačkih dužnosnika, koji su smijenjeni s funkcije ili izgubili posao. Riječ je o akciji koja sazrijeva i koja će pokazati do koje dubine je naš politički, ekonomski i socijalni sustav prožet korupcijom i kako se može od nje liječiti“
, kaže Grubiša.

Trenutno se u Hrvatskoj istražuje, ili je u sudskom postupku, oko 30-tak većih korupcijskih afera, ističe novinar Dražen Rajković.

Berislav Rončević
„Nisam još napravio rang listu, ali daleko najveće potencijalno otuđenje novca je u cestogradnji jer je tamo, u Sanaderovo vrijeme, poskupio kilometar izgrađene autoceste sa četiri na 12 milijuna eura. Kada bi smo sada analizirali i revidirali sve te ugovore, vrlo bi vjerojatno, kroz dodatne radove, otkrili masu novca koji je isplaćen, a da nije trebao biti. Kada bi to napravili, sigurno bi otkrili milijarde kuna pronevjerenog novca. Procjenjuje se da je od milijardu i pol do dvije milijarde kuna godišnje išlo u cestogradnju u Sanaderovo vrijeme više, nego što je trebalo ići. U cestogradnji, najdalje se otišlo u aferi Nesklad, gdje su zbog pronevjerenih 20 miliona kuna smijenjeni i zatvoreni direktori Hrvatskih autocesta“, navodi Rajković.

Afera Kamioni je zanimljiva također, ne po visini otuđenog novca, već po, dosad, najviše rangiranom osuđenom dužnosniku za korupciju u javnoj nabavi.

Bivši HDZ-ov ministar obrane, a jedno vrijeme i policije,
Berislav Rončević, i njegov pomoćnik Ivo Bačić, nepravomoćno su osuđeni na četiri, odnosno dvije godine zatvora jer su kupovinom lošijih, a skupljih kamiona za hrvatsku vojsku, oštetili proračun za 10 milijuna kuna, oko milijun i pol eura. Po prvi put se zahtijeva da se taj novac vrati, ali malo tko u to vjeruje:

„Gospodin Rončević je osuđen, ali niko nije pitao - Gdje su ti novci i kako će ih vratiti?“

INA će biti najveći slučaj


Zaslužan za otkrivanje afere Podravka je i novinar Večernjeg lista, Hrvoje Šlabek, zbog čega je nedavno primio i europsku nagradu „Hrabri novinar“.

Crpka Ine
„Zahvaljujući određenim insajderskim izvorima, koji su mi ustupili vrlo kvalitetnu dokumentaciju, koja je govorila o razmjerima netransparentnih veza između gospodina Damira Polančeca, koji je bio u to doba potpredsjednik Vlade, i bivših Podravkinih menadžera, krenuli smo u razobličavanje te veze. Menadžeri su, u dogovoru sa gospodinom Polančecom, koristili novac kompanije, da bi stekli vlasnički udjel u tvrtki, koji bi kasnije stavili pod osobnu kontrolu. Paralelno se odvijala i istraga Državnog odvjetništva. Došlo je do uhićenja i kasnijeg procesuiranja menadžera i bivšeg potpredsjednika Vlade, Damira Polančeca“, kaže Šlabek.

„Značajan proces će biti i privatizacija TLM-a, koji je predan u ruke lobiju, na čelu sa Dalekovodom, iako je bilo puno povoljnijih ponuda“
, navodi Dražen Rajković.

Sljedeći model je izvlačenje novca iz državnih firmi i njegovo usmjeravanje u HDZ-ovu blagajnu i stranačke kampanje, ali i privatne džepove, preko svima već poznate agencije Fimi medija. Vlasnica je u pritvoru, direktor carine, a i mnogi drugi su pod istragom. Spašavaju se „suradnjom“ i razotkrivanjem cijelog koruptivnog lanca.

Nerijetko spominju ime i bivšeg premijera Sanadera. Rajković, koji o hrvatskim aferama i modelima korupcije priprema knjigu, tvrdi da će se javnost tek zgroziti kad pukne afera INA i milijunsko izvlačenje novca iz te „zlatne koke“.

„INA je bio jedan od razloga Sanaderova pada, to izvlačenje novca gdje govorimo o stotinama miliona. U Fimi se otkrilo od 20 do 40 miliona kuna“
, kaže Rajković.

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Damir Grubiša, podsjeća da se Hrvatska i ove godine na ljestvici korupcije, koju objavljuje Transparency International, našla među najlošijima.

„Sve zemlje sa ocjenom ispod pet su zemlje totalne korupcije, a Hrvatska je ove godine dobila ocjenu 4,4 i nalazi se na 62. mjestu, što svjedoči da spada u skupinu endemske ili totalne korupcije“
, navodi Grubiša.

Mnogi smatraju da je za razotkrivanje korupcijskih afera u Hrvatskoj, uz sve ostale okolnosti, vrlo zaslužna aktualna premijerka Jadranka Kosor jer je, kako smatra i novinar Rajković, dala vjetar u leđa i Policiji i Državnom odvjetništvu.

Drugi pak i nju, kao dugogodišnju Sanaderovu suradnicu, poznatu po rečenici: „Kuda Ivo, tuda i ja“, vide među brojnom HDZ-ovom ekipom u zatvoru u zagrebačkom Remetincu, za kojeg je, zbog broja pritvorenih, jedan saborski zastupnik ironično kazao ovih dana da bi ga trebalo ucrtati i na turističku kartu Hrvatske.

U svakom slučaju, zaključuje Rajković, efikasno razotkrivanje čudovišnog mehanizma korupcije u Hrvatskoj, bit će moguće samo jačanjem institucija:

„Moramo da se pomirimo sa činjenicom da je prva Hrvatska republika mrtva i da treba stvoriti drugu Republiku iz pepela. Treba promijeniti institucije, ojačati pravila igre na način da to više ne ovisi o pojedincima“
, kaže Rajković.