„Korupcija u Crnoj Gori postoji, ali nje ima i u svim drugim državama“. Ovako glasi ocjena koja već godinama odražava stav vlasti prema jednom od najznačajnijih problema crnogorskog društva i države, a na koji ukazuju brojne ocjene relevantnog dijela nevladinog sektora, opozicija, ali i međunarodna zajednica.
Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, Igor Lukšić, kaže da je Vlada posvećena borbi protiv ove pojave, ali i primjećuje da je korupcija problem sa kojim se suočavaju i drugi.
„Korupcija je bolest ovoga društva, a posebno zemalja koje su prošle proces tranzicije a uz to još imaju i institucionalno nasljeđe zemalja jugoistočne Evrope“, kaže Lukšić.
Evropska komisija je, prije mjesec dana, ocijenila da Crna Gora treba da dobije status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ali pozitivno mišljenje Evropske komisije nije uključivalo i datum početka pristupnih pregovora, koji će se odrediti tek pošto Crna Gora ispuni brojne uslove, od kojih su, pored kvalitetnijeg sprečavanja diskriminacije i usvajanja novog izbornog zakona, najvažniji - vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Dio nevladinog sektora, opozicije i javnosti, među najteže primjere korupcije u Crnoj Gori svrstavaju izgradnju turističkog naselja Zavala kod Budve.
Svetozar Marović i Milo Đukanović, juni 2009, foto: Savo PrelevićSkoro 45.000 kvadratnih metara zemljišta na rtu Zavala, između Budve i Bečića, 2007. godine je kupila Zavala Invest, zajednička kompanija Mirax-a, ruskog tajkuna Sergeja Polonskog, i Moninvest-a, čiji je suvlasnik bio, tada bez funkcije, a sada potpredsjednik Vlade, Svetozar Marović, koji se, kako stoji u MANS-ovoj krivičnoj prijavi protiv njega, „lažno predstavljao kao predstavnik Vlade Crne Gore i u njeno ime potpisao sporazum o strateškoj saradnji, iako za to nije bio ovlašćen“.
Afera koja je počela divljom gradnjom turističkog kompleksa, epilog je dobila u lavini tužbi zbog neispunjenih ugovornih obaveza prema kupcima stanova. U maratonskoj seriji, svoju ulogu ima i Tužilaštvo, koje predmet Zavala razmatra već godinama.
Uz Zavalu, najkrupniji slučaj, za koji se sumnja da obiluje koruptivnim radnjama, je privatizacija podgoričkog Kombinata aluminijuma, čiji je većinski vlasnik Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, kršila ugovor, utajila porez i do kraja 2009. godine napravila dug od 440 miliona eura.
Sve to nije bila smetnja da Vlada ovoj kompaniji odobri novu pomoć, gdje spadaju i garancije za nova zaduživanja do 130 miliona eura.
Pitanja bez odgovora
Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, Igor Lukšić, kaže da tu apsolutno nema nikakvih elemenata korupcije.
„Svi članovi Vlade, koji su radili na tom poslu, radili su prije svega u cilju zaštite ekonomskih interesa Crne Gore, a to znači, u slučaju Kombinata aluminijum, da se ne dozvoli propast najvažnijeg kombinata kod nas, da se sačuva što je moguće više radnih mjesta i perspektive onoga što može da bude širenje te proizvodnje u pravcu malih i srednjih preduzeća“, navodi Lukšić.
Direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović, u vezi odnosa Vlade prema ruskom investitoru, postavlja pitanja koja su do sada ostala bez odgovora.
„Kako je ministar finansija i kako je Vlada Crne Gore mogla da abolira tu firmu i vlasnike te firme od snošenja odgovornosti za očigledno kršenje Zakona i za nešto, što se po našem zakonodavstvu smatra, da treba da bude nadležnost tužilaštva? Kako je moguće da se u ugovoru o privatizaciji Kombinata aluminijum eksplicitno navede da će se i u buduće vlasnici abolirati od krivičnih djela, da bilo koja prevara, ili neka druga štetna radnja, koja uključuje i nezakonito bogaćenje, neće bit procesuirana ukoliko se desila prije zaključivanja tog ugovora?“, kaže Vanja Ćalović.
Aco ĐukanovićJedan od najkontroverznijih primjera, u kojem se sumnja da postoje koruptivni elementi, od konflikta interesa, do zloupotrebe državne pomoći, je slučaj Prve banke, koju kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke, sa nešto manje od tri odsto.
Nakon perioda kreditne politike „široke ruke“, banka je 2008. godine dospjela u tešku situaciju zbog nelikvidnosti, što je bio razlog da joj se dodijeli državna pomoć od 44 miliona eura, koja je vraćena, ali, po ocjeni dijela javnosti, na netransparentan način.
Vice-premijer, a po mnogima i budući premijer, Igor Lukšić, kaže da ni u ovom slučaju nema korupcije.
„Sve mjere koje su provedene su imale za cilj zaštitu uloga povjerilaca te Banke i države, bez obzira na kontroverze koje su prisutne u tom slučaju. Apsolutno sam uvjeren da u ovom slučaju nema ni trunke korupcionih namjera ili aktivnosti“, kaže Lukšić.
„Da je u pitanju neka druga država, vjerujem da bi se tim poslom pozabavila Uprava za sprečavanje pranja novca. Ministar finansija smatra da je to u redu. Uprava za sprečavanje pranja novca je pod Ministarstvom finansija. To je taj ugrađeni sistem konflikta interesa u naše institucije sistema, gdje su političke ličnosti u stanju da blokiraju svaku ozbiljniju inicijativu“, navodi direktorka MANS-a, Vanja Ćalović.
Građani tvrde da korupcije ima, ali da se „krupne ribe“ izvlače:
„Teško će se kod nas korupcija iskorijeniti. Mnogo smo podložni takvim stvarima.“
„Oni sigurno imaju neke državne organe koji se formalno bore protiv toga, ali suštinski nema nekih rezultata.“
„Jednom mi je jedan nešto tražio, ali mu nisam dao.“
„Niko vam neće direktno reći da mu date za uslugu, ali to sve ima svoje finese i načine, pa pročitate između redova šta treba da uradite.“
Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, Igor Lukšić, kaže da je Vlada posvećena borbi protiv ove pojave, ali i primjećuje da je korupcija problem sa kojim se suočavaju i drugi.
„Korupcija je bolest ovoga društva, a posebno zemalja koje su prošle proces tranzicije a uz to još imaju i institucionalno nasljeđe zemalja jugoistočne Evrope“, kaže Lukšić.
Evropska komisija je, prije mjesec dana, ocijenila da Crna Gora treba da dobije status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ali pozitivno mišljenje Evropske komisije nije uključivalo i datum početka pristupnih pregovora, koji će se odrediti tek pošto Crna Gora ispuni brojne uslove, od kojih su, pored kvalitetnijeg sprečavanja diskriminacije i usvajanja novog izbornog zakona, najvažniji - vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Dio nevladinog sektora, opozicije i javnosti, među najteže primjere korupcije u Crnoj Gori svrstavaju izgradnju turističkog naselja Zavala kod Budve.
Afera koja je počela divljom gradnjom turističkog kompleksa, epilog je dobila u lavini tužbi zbog neispunjenih ugovornih obaveza prema kupcima stanova. U maratonskoj seriji, svoju ulogu ima i Tužilaštvo, koje predmet Zavala razmatra već godinama.
Uz Zavalu, najkrupniji slučaj, za koji se sumnja da obiluje koruptivnim radnjama, je privatizacija podgoričkog Kombinata aluminijuma, čiji je većinski vlasnik Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, kršila ugovor, utajila porez i do kraja 2009. godine napravila dug od 440 miliona eura.
Sve to nije bila smetnja da Vlada ovoj kompaniji odobri novu pomoć, gdje spadaju i garancije za nova zaduživanja do 130 miliona eura.
Pitanja bez odgovora
Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, Igor Lukšić, kaže da tu apsolutno nema nikakvih elemenata korupcije.
„Svi članovi Vlade, koji su radili na tom poslu, radili su prije svega u cilju zaštite ekonomskih interesa Crne Gore, a to znači, u slučaju Kombinata aluminijum, da se ne dozvoli propast najvažnijeg kombinata kod nas, da se sačuva što je moguće više radnih mjesta i perspektive onoga što može da bude širenje te proizvodnje u pravcu malih i srednjih preduzeća“, navodi Lukšić.
Direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović, u vezi odnosa Vlade prema ruskom investitoru, postavlja pitanja koja su do sada ostala bez odgovora.
„Kako je ministar finansija i kako je Vlada Crne Gore mogla da abolira tu firmu i vlasnike te firme od snošenja odgovornosti za očigledno kršenje Zakona i za nešto, što se po našem zakonodavstvu smatra, da treba da bude nadležnost tužilaštva? Kako je moguće da se u ugovoru o privatizaciji Kombinata aluminijum eksplicitno navede da će se i u buduće vlasnici abolirati od krivičnih djela, da bilo koja prevara, ili neka druga štetna radnja, koja uključuje i nezakonito bogaćenje, neće bit procesuirana ukoliko se desila prije zaključivanja tog ugovora?“, kaže Vanja Ćalović.
Nakon perioda kreditne politike „široke ruke“, banka je 2008. godine dospjela u tešku situaciju zbog nelikvidnosti, što je bio razlog da joj se dodijeli državna pomoć od 44 miliona eura, koja je vraćena, ali, po ocjeni dijela javnosti, na netransparentan način.
Vice-premijer, a po mnogima i budući premijer, Igor Lukšić, kaže da ni u ovom slučaju nema korupcije.
„Sve mjere koje su provedene su imale za cilj zaštitu uloga povjerilaca te Banke i države, bez obzira na kontroverze koje su prisutne u tom slučaju. Apsolutno sam uvjeren da u ovom slučaju nema ni trunke korupcionih namjera ili aktivnosti“, kaže Lukšić.
„Da je u pitanju neka druga država, vjerujem da bi se tim poslom pozabavila Uprava za sprečavanje pranja novca. Ministar finansija smatra da je to u redu. Uprava za sprečavanje pranja novca je pod Ministarstvom finansija. To je taj ugrađeni sistem konflikta interesa u naše institucije sistema, gdje su političke ličnosti u stanju da blokiraju svaku ozbiljniju inicijativu“, navodi direktorka MANS-a, Vanja Ćalović.
Građani tvrde da korupcije ima, ali da se „krupne ribe“ izvlače:
„Teško će se kod nas korupcija iskorijeniti. Mnogo smo podložni takvim stvarima.“
„Oni sigurno imaju neke državne organe koji se formalno bore protiv toga, ali suštinski nema nekih rezultata.“
„Jednom mi je jedan nešto tražio, ali mu nisam dao.“
„Niko vam neće direktno reći da mu date za uslugu, ali to sve ima svoje finese i načine, pa pročitate između redova šta treba da uradite.“