„Balkan je jedna od glavnih svjetskih tranzitnih ruta za drogu” redovna je rečenica već godinama u brojnim izvještajima svjetskih organizacija ili vlada zapadnih zemalja.
Nakon toga uslijede preporuke da država mora odlučnije da se bori protiv dobro organizovanih, regionalno i svjetski umreženih narko-kartela i njihovih bosova, čija su imena dobro poznata u medijima.
Nekako po strani ostaju informacije da se velike količine droge i zadržavaju, da je droga na ulicama, kafićima i školama nikad dostupnija i da je, shodno tome, posljednjih 20-tak godina i broj konzumenta narkotika na Balkanu u porastu, da je u skoro svim državama broj stvarnih ovisnika makar tri puta veći od zvaničnih podataka sa kojima raspolažu države.
Prema procjenama državnih institucija, u Srbiji ima 100.000 narkomana, dok nezvanični podaci nevladinih organizacija ukazuju da je zavisnika od droga čak tri puta više – oko 300.000.
Preko 100.000 mladih u Bosni i Hercegovini konzumira ili se bavi preprodajom droge. Ovo su procjene Policijske misije EU u BiH u saradnji sa entitetskim policijama.
Nevladine organizacije, roditelji i ljekari na različite načine bore se sa jednom od najtežih pošasti modernog doba, navodi Marija Arnautović u tekstu BiH još nema ni ured za suzbijanje droga.
Crna Gora, kada je riječ o narkomaniji, dijeli sudbinu regiona i turbulentna vremena koja su razarala društvo imali su za posljedicu i nagli porast broja ovisnika od psihoaktivnih supstanci.
Iako je država usvojila strategiju za borbu protiv te pojave, konzumiranje narkotika uzimalo je sve više maha, naročito među mladom populacijom, piše Dimitrije Jovićević u tekstu Narkomanija je u Crnoj Gori tabu tema.
Prema kriterijima Europskog centra za monitoring droga, Hrvatska je u sredini evropske ljestvice po raširenosti i zlouporabi droge. Službeno je registrovano oko 30.000 ovisnika, no sve procjene govore da su tamne brojke barem duplo veće, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska uspijeva smanjiti broj ovisnika o drogama.
Nakon toga uslijede preporuke da država mora odlučnije da se bori protiv dobro organizovanih, regionalno i svjetski umreženih narko-kartela i njihovih bosova, čija su imena dobro poznata u medijima.
Nekako po strani ostaju informacije da se velike količine droge i zadržavaju, da je droga na ulicama, kafićima i školama nikad dostupnija i da je, shodno tome, posljednjih 20-tak godina i broj konzumenta narkotika na Balkanu u porastu, da je u skoro svim državama broj stvarnih ovisnika makar tri puta veći od zvaničnih podataka sa kojima raspolažu države.
Prema procjenama državnih institucija, u Srbiji ima 100.000 narkomana, dok nezvanični podaci nevladinih organizacija ukazuju da je zavisnika od droga čak tri puta više – oko 300.000.
Jedna od akcija hapšenja dilera droge, fotografija iz arhive
Razne vrste psihoaktivnih supstanci najviše koriste mladi, a problem je sve izraženiji i zbog toga što je Srbija jedna od glavnih tranzitnih ruta preko koje se droga švercuje u zemlje zapadne Evrope, kaže Zoran Glavonjić u tekstu Svaki dvadeseti stanovnik Srbije zavisan o narkoticima.Preko 100.000 mladih u Bosni i Hercegovini konzumira ili se bavi preprodajom droge. Ovo su procjene Policijske misije EU u BiH u saradnji sa entitetskim policijama.
Nevladine organizacije, roditelji i ljekari na različite načine bore se sa jednom od najtežih pošasti modernog doba, navodi Marija Arnautović u tekstu BiH još nema ni ured za suzbijanje droga.
Crna Gora, kada je riječ o narkomaniji, dijeli sudbinu regiona i turbulentna vremena koja su razarala društvo imali su za posljedicu i nagli porast broja ovisnika od psihoaktivnih supstanci.
Iako je država usvojila strategiju za borbu protiv te pojave, konzumiranje narkotika uzimalo je sve više maha, naročito među mladom populacijom, piše Dimitrije Jovićević u tekstu Narkomanija je u Crnoj Gori tabu tema.
Prema kriterijima Europskog centra za monitoring droga, Hrvatska je u sredini evropske ljestvice po raširenosti i zlouporabi droge. Službeno je registrovano oko 30.000 ovisnika, no sve procjene govore da su tamne brojke barem duplo veće, piše Ankica Barbir Mladinović u tekstu Hrvatska uspijeva smanjiti broj ovisnika o drogama.