U okviru regionalne teme sedmice, pričamo o kvaliteti fakultetskih diploma na Balkanu, posebno onih novih i navodno modernih. Odakle toliko doktora i magistara različitih nauka, specijalno onih menadžerskih? Koliko hipeprodukcija utječe na tržište rada? Može li se nešto učiniti na nivou cijele regije, kako bi nove generacije izlazile s fakulteta i sa znanjem, a ne samo s potvrdom o sticanju zvanja?
Prosvjetne vlasti Crne Gore prije par dana su pozvale zemlje zapadnog Balkana na zajedničku, odlučnu akciju za spriječavanje štancovanja diploma sumnjivog kvaliteta.
Tamošnje se tržište rada, naime, suočilo s velikim problemom neobrazovanog i nestručnog, ali diplomama bogatog kadra, stečenih na različitim, vrlo upitnim visokoškolskim ustanovama, piše Lela Šćepanović u tekstu "Apel iz Crne Gore: Regionalnom akcijom protiv štancovanja diploma".
Gdje i koji fakultet upisati, pitanja su koja ovih dana muče većinu maturanata u BiH. Nudi se obrazovanje po više od 1.600 studijskih programa. Ponuda je šarolika, jer u ovoj državi postoji 45 visokoškolskih ustanova, od kojih je deset javnih, a 35 privatnih.
Mladi se pitaju čemu uopšte diploma kada nakon završenog studija bez obzira na znanje, posao će dobiti prvo oni koji imaju dobru stranačku i rodbinsku pozadinu. Za znanje ih niko ne pita već tek za diplomu. Kako su do diplome došli, posebice u državnim službama, ovdje više nikome nije važno, navodi Selma Boračić u tekstu "'Turbofolkizacija' visokog obrazovanja u BiH".
Afere i skandali – prva su asocijacija u velikom dijelu javnosti u Srbiji kada se pomenu privatnih fakulteta. Ne bez osnova, ima li se u vidu skandali sa doktoratom ministra policije Nebojše Stefanovića, koga je grupa profesora iz Velike Britanije optužila da je plagirao svoj rad, odbranjen na Univerzitetu Megatrend u Beogradu. Ubrzo je i sam rektor tog privatnog univerziteta Mića Jovanović, inače Stefanovićev mentor, podnio ostavku, nakon što je otkriveno da nikad nije doktorirao na Londonskoj školi ekonomije. Usprkos tome što je dio akademske javnosti iznio brojne argumente da je Stefanovićev doktorat plagijat, komisija koju je oformio Megatrend zaključila je da rad ministra policije nije sporan.
U slučaju Aleksandra Šapića, predsjednika Opštine Novi Beograd, čiji je doktorski rad na privatnom Univerzitetu Union takođe osporen kao plagijat – komisija koju je formirao fakultet nikada nije završila provjeru.
Za Žarka Koraća, penzionisanog profesora Beogradskog univerziteta nije problem samo broj privatnih i neprovjerenih fakulteta, nego je generalno problem kontrole njihova rada. "Naučna zajednica poklekla je pred politikom", kaže Žarko Korać u intervjuu sa Dušanom Komarčevićem.
Veliki broj privatnih obrazovanih ustanova, glavni su razlog obrazovne stagnacije Kosova. U zemlji s manje od dva miliona stanovnika, Agencija za akreditaciju do sada je odobrila osam javnih univerziteta, i 37 privatnih visokoškolskih ustanova. Glavni cilj privatnih ustanova je profit, a ne obrazovanje, navodi Amra Zejneli u tekstu "Privatni fakulteti na Kosovu: Obrazovanje u službi profita, a ne znanja".
U Hrvatskoj studira gotovo 180.000 studentica i studenata, od toga oko 17.000 u privatnim visokoškolskim ustanovama. Uvođenjem instituta akreditacije uveden je red u hrvatsko visokoškolsko obrazovanje.
Posljednjih godina problem su mladi ljudi sa diplomama privatnih visokoškolskih ustanova iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji traže posao u Hrvatskoj, a visokoškolske institucije koje su im te diplome izdale osnovane su i rade po često nejasnim kriterijima, piše Enis Zebić u tekstu "Sumnjive diplome ugrožavaju i matičnu državu i okolne zemlje".