(Priredila: Ena Stevanović)
Južni tok, ambiciozni projekt ruskog predsjednika Vladmira Putina vrijedan 40 milijardi dolara neće biti implementiran. Ruski zvaničnici kao razlog navode neodobravanje Europske unije i svog novog energetskog partnera - Tursku.
Rusija je putem Južnog toka trebala isporučivati oko 63 milijarde kubičnih metara plina godišnje, što bi pokrilo oko 10 posto ukupne potrošnje plina i učvrstilo ulogu Rusije kao dominantnog dobavljača u Europi.
Međutim, Ukrajinska kriza i neodobravanje Brisela su glavni razlozi zbog kojih je projekt obustavljen.
"Mislim da je vjerojatnost izgradnje Južnog toka sada ravna nuli", rekao je za Reuters Pierre Noel, viši suradnik za ekonomsku i energetsku sigurnost Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Obustavljanje izgradnje Južnog toka će ostaviti pukotine u europskoj strategiji s obzirom da su države poput Mađarske, Austrije, Bugarske i Srbije smatrale Južni tok rješenjem za problem obustave dostave plina preko Ukrajine koji u proteklih deset godina dogodio čak tri puta.
Mađarska vlada je stoga podržala izgradnju Južnog toka i uprkos protivljenju Europske unije i SAD, i optužbama da Mađarska svojim stavom okreće leđa Europskoj uniji. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je rekao novinskoj agenciji MTI da „Rusija ima pravo da donese takvu odluku i da će je Mađarska poštovati“, te je dodao da Mađarska sada mora tražiti nove izvore kako bi osigurala sigurnu i dugoročnu opskrbu energijom.
Bivši bugarski ministar trgovine ekonomskih odnosa Rumen Ovčarov je za rusku novinsku agenciju TASS izjavio da “je očito da Bugarska neće dobiti nikakvu naknadu zbog toga što je odustala od Južnog toka i da će se na kraju naći u poziciji gubitnika.”
“Moramo se zahvaliti Bojku Borisovu (bugarskom premijeru) koji je u proteklih pet godina uspio obustaviti tri velika infrastrukturna projekta u Bugarskoj koja bi mogla privući velike investicije i biti od velike ekonomske koristi. Sada će Turska uživati sve te ekonomske povlastice,” zaključio je Ovcharov.
Andrew Roth, autor New York Times-ovog članka “Poraženi Putin preusmjerava plinovod” također smatra da će Turska imati najveće koristi od obustave gradnje Južnog toka:
“Ukoliko iko bude pobjednik, to će biti Turska, koja skupa sa Kinom i drugim državama u razvoju koje žude za energetskim resursima već odavno eksploatira zategnute odnose Istoka i Zapada s ciljem dugoročne opskrbe energijom po povoljnim cijenama,” piše Roth.
Sinan Ulgen, bivši turski diplomata i naučnik u organizaciji Carnegie Europe je za New York Times rekao da su „sankcije nametnute Rusiji natjerale Rusiju da također nametne zabrane na uvoz iz Europske unije te da Turska pokušava iskoristiti tu prazninu i postati značajniji izovznik.“
Međutim, ovaj preokret ka Turskoj koja nije članica EU mnogi smatraju još jednim Putinovim političkim potezom čiji je cilj dobijanje podrške EU izgradnji Južnog toka.
"Alternativa u Turskoj je još više upitna nego izravna opcija u Europi," rekao je za Reuters financijski savjetnik koji je želio ostati neimenovan.
„Čak i ukoliko bi išao preko Turske, većina tog gasa bi završila u Europi, stoga je logično pitanje zašto uvoditi rizik tranzita umjesto da se pokuša riješiti spor između Rusije i EU i pokrenuti plinovod izravno u Europi kao što je u početku planirano,“ dodaje on.
New York Times piše da 4.5 milijarde dolara koje je ruski državni energetski gigant Gazprom već uložio u izgradnju Južnog toka nisu potpuno izgubljene. Sama priča oko njegove izgradnje u proteklih desetak godina je spriječila Zapad da ozbiljno priđe izgradnji konkurentskog plinovoda koji bi definitivno onemogućio rusku energetsku nadmoć.