Više od 100 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.
Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 miliona četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glasgowu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.
U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.
"Imat ćemo priliku okončati dugu povijest čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njen čuvar", izjavio je Johnson.
Pročitajte i ovo: Zašto 'tamni' planeta Zemlja?Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljičnog dioksida.
Ipak, ovaj "prirodni klimatski tampon" brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258.000 četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.
Pročitajte i ovo: Šta treba znati o ogromnim požarima u RusijiSporazum od ponedjeljka 1. novembra uveliko proširuje sličnu obvezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters.
Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obvezalo osigurati 8.75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog financiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara.
Pročitajte i ovo: Zašto prašume Amazonije emituju više CO2 nego što apsorbuju?Najmanje dodatnih 5.3 milijarde funti osiguralo bi više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.
Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obvezali da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.
Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1.7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.
Pročitajte i ovo: Amazonska prašuma za 18 godina izgubila površinu jedne ŠpanijeNajvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1.5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana "rješenja temeljena na prirodi" biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.
Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760 miliona tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.
Pročitajte i ovo: Izvještaj "Živi planet" upozorava na katastrofalne posljedice aktivnosti ljudi