Ako ljudi ne promijene načine proizvodnje i konzumiranja hrane, populacija divljih životinja nastaviće da se smanjuje nezabilježenom brzinom s ogromnim posljedicama po ljudsko zdravlje i egzistenciju s rizikom od novih pandemija, pišu svjetski mediji poslije novog upozorenja naučnika u izvještaju "Živi planet".
‘U tren oka’
Zbog prekomjerne potrošnje ljudi, populacije životinja, ptica i riba smanjile su se za više od dvije trećine za nepunih 50 godina, navodi se u novom izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (World Wide Fund, WWF) i Zoološkog društva u Londonu, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Indeks Živi planet (ILP), koji između ostalog prati više od 4.000 vrsta kičmenjaka upozorio je da su sve veća krčenja šuma i poljoprivredna ekspanzija ključni pokretači 68-postotnog pada populacije između 1970. i 2016. godine. "Sve je to u tren oka u poređenju s milionima godina koliko mnoge vrste žive na planeti", rekao je za AFP direktor WWF-a, Marko Lambertini (Marco).
Ljudska aktivnost ozbiljno je degradirala tri četvrtine ukupnog kopna i 40 odsto okeana, pokazuje 13. izdanje dvogodišnje publikacije koja prati populacije divljih životinja širom svijeta. U izvještaju se navodi da su jedna trećina kopnene mase i tri četvrtine slatke vode sada namijenjene proizvodnji hrane, dok je 75 odsto ribljih zaliha pretjerano korišteno.
Naučnici također upozoravaju da kontinuirani gubitak prirodnih staništa povećava rizik od budućih pandemija jer ljudi šire svoju prisutnost i sve su više u bliskom kontaktu s divljim životinjama.
Izvještaj "Živi planet" objavljen je uz studiju u koautorstvu s više od 40 nevladinih organizacija i akademskih institucija, koja iznosi načine prevazilaženja krize i gubitaka koje je nanijela ljudska potrošnja.
Istraživanje objavljeno ove sedmice u časopisu Nejčr (Nature) sugeriše da bi smanjenje rasipanja hrane i favorizovanje zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane moglo pomoći u "savijanju krivulje", dok bi uz radikalne napore te mjere mogle spriječiti više od dvije trećine budućeg gubitka biološke raznolikosti.
Doba izumiranja
"Živi planet" jedna je od najopsežnijih procjena stanja globalne biološke raznolikosti zasnovano na istraživanju preko 130 stručnjaka širom svijeta koji otkrivaju da ljudi od prašuma Centralne Amerike od Tihog okeana iskorištavaju i uništavaju prirodu u mjeri kakva nikada prije nije zabilježena, ukazuje Gardijan (The Guardian).
Latinska Amerika i Karibi zabilježili su najalarmantniji pad populacije divljih životinja kičmenjaka - do 94 odsto. Afrika i azijsko-pacifička regija također su zabilježile velike padove u broju sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca, za 65 odsto, odnosno 45 odsto.
Evropa i Centralna Azija zabilježile su pad od 24 odsto, dok je u Sjevernoj Americi broj populacije divljih životinja u prosjeku opao za 33 odsto. Također, u izvještaju se navodi veličina životinjskih zajednica u slatkim vodama ili u njihovoj blizini globalno opala za 84 odsto.
Koristeći satelitsku analizu, dodaje Gardijan, izvještaj otkriva da područja divljine - definisana kao područja bez ljudskog otiska - čine samo 25 odsto kopnenog područja Zemlje i uglavnom su ograničena na Rusiju, Kanadu, Brazil i Australiju. Izvještaj naglašava da je 75 odsto Zemljine površine bez leda značajno promijenjeno ljudskom aktivnošću, a gotovo 90 odsto globalnih močvara izgubljeno je od 1700. godine.
Stručnjaci ističu da je Indeks ‘Živi planet’ (LPI) još jedan dokaz “šestog masovnog izumiranja života na Zemlji, s milion vrsta ugroženih zbog ljudske aktivnosti”, kako je navedeno u prošlogodišnjem izvještaju UN-a.
Priroda kao najveći saveznik
Pandemija COVID-19 strog je podsjetnik na to kako su priroda i ljudi isprepleteni, ukazuje izvještaj WWF-a koji predstavlja jednu od mnogih studija s dokazima da se biološka raznolikost uništava brzinom bez presedana u ljudskoj istoriji, ističe BBC dodajući kako su naučnici istovremeno ponudili modele za zaustavljanje tog uništenja.
Britanski TV voditelj i prirodoslovac Dejvid Atenboro (David Attenborough) je kazao da bi Antropocen - geološko doba tokom kojeg je ljudska aktivnost došla do izražaja, mogao biti trenutak da postignemo ravnotežu s prirodnim svijetom što će zahtijevati pomake u proizvodnji hrane i energije.
"Ali prije svega bit će potrebna promjena u perspektivi. Promjena od posmatranja prirode kao nečega što je neobavezno ili ‘lijepo imati’ do najvećeg saveznika kojeg imamo u obnavljanju ravnoteže u našem svijetu", napisao je u zbirci eseja uz izvještaj.
Izvještaj Svjetskog fonda za zaštitu prirode jedna je od mnogih procjena stanja prirode koja će se objavljivati u narednim sedmicama i mjesecima u pripremi velikog samita sljedeće godine. BBC pojašnjava da izvještaj WWF-a ukazuje na promjene broja populacije divljih životinja i ne govori o broju izgubljenih vrsta ili izumiranju.
Podatke o izumiranju prikuplja Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) koja je istražujući više od 100.000 vrsta biljaka i životinja, procijenila da je 32.000 vrsta pod prijetnjom izumiranja. Također, dodaje BBC, 2019. je međuvladina komisija naučnika zaključila da za milion vrsta (500.000 životinja i biljaka i 500.000 insekata) prijeti izumiranje, i to za neke u narednih 10 godina.
Ostvarena predviđanja
Svijet gubi sisavce, ptice, vodozemce, gmizavce i ribe, a s njima i sigurnost ekosistema koji je omogućio opstanak civilizacije i modernog društva, piše Blumberg (Bloomberg).
"Jedna od stvari koje nam je nauka u posljednjoj deceniji jasno rekla je da ovisimo o netaknutim prirodnim sistemima i netaknutim prirodnim ekosistemima: čisti zrak, čista voda , oprašivanje, stabilna klima, hrana, zdrava tla za proizvodnju hrane koju jedemo”, rekla je glavna naučnica WWF-a, Rebeka Šov (Rebecca Shaw) ističući pak kako ovogodišnji indeks IPL govori da “zdravlje opada i da brzo opada."
Ovogodišnji izvještaj temelji na moćnim kompjuterskim modelima koji simuliraju politike koje bi mogle izbjeći gubitak biološke raznolikosti, ističe Blumberg. "Inicijativa za savijanje krivulje" koristi sedam sofisticiranih scenarija zemaljskog sistema kako bi istražila načine kako usporiti trend i osigurati dovoljno hrane sve većoj populaciji u svijetu.
Bilo koja rješenja su težak potez, zaključuju autori, ali mijenjajući ono što svijet jede i način na koji proizvodi hranu koju konzumira, nacije mogu gotovo prepoloviti očekivani gubitak biološke raznolikosti. Mjere uključuju prošireno očuvanje prirode, povećanje poljoprivrednih prinosa, uklanjanje otpada od hrane i upola manji unos mesa. Stručnjaci kažu da je preokret tehnički i ekonomski moguć, te da je za takav izazov neophodna "oblikovana politika i usklađeno vodstvo".
Blumberg naglašava kako se izvještaj "Živi planet" pridružuje sve većoj zbirci "loših vijesti", u kojima su prethodno naučnici godinama upozoravali na porast temperature, pojave požara, uragana ili pandemija, a kojima je zajedničko to da su se predviđanja ostvarila.