Koliko su građani Crne Gore zainteresovani za globalna dešavanja koja posredno utiču na njihov? Kako im pristupaju mediji, a kako političari? Zatvaramo li se često u lokalne okvire i da li provincijalno predimenzioniramo značaj lokalnog i gubimo šansu da objasnimo, anticipiramo buduća dešavanja?
Globalna politička i ekonomska scena nikada ne miruje i dinamično se mijenja. Krize i ratovi posredno utiču na naše živote, ekonomiju, turizam... U Crnoj Gori, sudeći po njihovom tretmanu, ne postoji interes za velike teme. Građani Podgorice koje smo anketirali, a koji su kako kaže jedan od naših sagovornika, vjerovatno u manjini, zainteresovani su za globalna dešavanja. Primjećuju, međutim da je pristup tim temama površan, sveden na nivo servisne informacije:
Vaš browser nepodržava HTML5
Građani o pristupu svjetskim temama
Anketirani zapažaju da teme ne daju širi kontekst, da su najčešće preuzete sa nekog drugog medija, te da dominatno oslikavaju kurs državne politike:
Vaš browser nepodržava HTML5
Svijet i državna politika
Sklonost ka izolovanju i predimnezioniranju značaja lokalnog možda dobro ilustruju najavne špice dnevnika tri javna servisa - HRT-a, RTS-a i Televizije Crne Gore iz jednog julskog dama:
Vaš browser nepodržava HTML5
RTS, HRT i RTCG
Za razliku od komšija koji često priređuju specijalne programe posvećene nekoj krizi u svijetu ili događaju, takvih se poduhvata u Crnoj Gori ne može sjetiti naš sagovornik, dugogodišnji novinar Dragoljub Vuković, koji ukazuje da nemamo ni spoljnopolitičke komentatore, ali ni novinare na mjestima na kojima se kroji svjetska politika:
„Ne sjećam se da sam ikada vidio neku raspravu na neku aktuelnu, spoljnopolitičku temu, za ono što je relevantno iz perspektive male države kakva je Crna Gora. Nijedan medij u Crnoj Gori nema dopisništvo, recimo, u Briselu. Nemamo nijednog rasnog spoljno-političkog komentatora, analitičara“.
Dragoljub Vuković
Sve ove činjenice, po Vukoviću, manje su odraz finansijske situacije, a više posledica odsustva potrebe da se obezbijedi prisustvo na važnim adresama i događajima. Za Vukovića je sporan i pristup medija u Crnoj Gori globalnim temama:
„Mediji se u spoljno-političkim temama oslanjaju na strane agencije, prave se razne kompilacije...i to se često nevešto radi, jer to rade ljudi koji ne prate dovoljno dugo ili nijesu dovoljno upoznati sa spoljno-političkim dešavanjima, pa to ponekad ispada problematično.“
„Mediji često zanemaruju činjenicu da se i naša sudbina kroji na važnim međunarodnim adresama, te da zavisi od krupnih, političkih pitanja“, kaže za RSE predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije, Slaven Radunović:
„Oboljeli smo od provincijskog sindroma i najviše nas zanima šta se dešava u našem, eventualno u susjednom dvorištu, potpuno zamemarujući činjenicu da se i naša sdubina kroji na tim važnim, međunarodnim adresama i da zavisi od aktulenih, krupnih, političkih pitanja“.
Globalna dešavanja posredno utiču na naše živote i u Crnoj Gori se malo pažnje posvećuje tome, a tu su zakazali i političari i mediji, ocjenjuje politikolog i poslanik crnogorske skupštine Dritan Abazović, koji smatra da bi se takav odnos morao promijeniti:
„I u istoriji su mnoga geopolitička kretanja određivala naši sudbionu, siguran sam da će to biti slučaj i ubudiće, tako da svaku stvar koju možemo anticipirati svojim znanjem ili informaijama treba uraditi na što kvalitetniji način i za što manje vremena“, zaključuje Abazović.