Predsjednici Kine i Rusije, Si Đinping i Vladimir Putin trebaju se sastati prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu na ovosedmičnom samitu azijskih lidera u Uzbekistanu.
Ovaj susret doprinijet će jačanju njihovog položaja u zemlji i inostranstvu ali i odnosa dvije zemlje koje se protive liberalnim demokratskim vrijednostima i zalažu za snažniju autoritarnu vladavinu, pišu svjetski mediji.
Delikatni trenuci
Mogući sastanak Sija i Putina u okviru samita Šangajske organizacije za saradnju - političkom, ekonomskom i bezbjednosnom forumu koji se održava 15. i 16. septembra – mogao bi signalizirati jačanje odnosa dvije sile koje se sve više suočavaju s tenzijama sa Zapadom, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).
Sastanak dolazi u delikatnim trenucima za oba lidera, ističe AP dodajući da se Putin suočava s ekonomskim i političkim posljedicama svog rata u Ukrajini koji je Rusiju ostavio izolovanom, dok je Si suočen sa sve većim tenzijama sa Zapadom oko statusa Tajvana i tretmana prema Ujgurima i drugim, većinom muslimanskim, etničkim grupama.
Stručnjaci smatraju da se ruski i kineski lideri možda nadaju da će im susret pomoći u jačanju njihovog položaja u zemlji i inostranstvu dok, naglašava Asošiejtid pres, Rusija i Kina sve više usklađuju svoju vanjsku politiku kako bi se suprotstavile liberalnim demokratskim snagama u Aziji, Evropi i šire, zalažući se za autoritarnu vladavinu sa čvrstim granicama.
Pročitajte i ovo: Rusija pokreće vojne vježbe s Kinom i IndijomPutin i Si su se posljednji put sastali na Olimpijskim igrama u Pekingu u februaru, nekoliko dana prije nego što je Kremlj poslao trupe u Ukrajinu. Dvojica predsjednika su nadgledala potpisivanje sporazuma kojim je naglašeno da odnosi između strana neće imati "ograničenja".
Ipak, ostaje nejasno da li je Si u to vrijeme znao za planove Rusije da napadne Ukrajinu, ističe Asošiejtid pres i dodaje da je Kina, nudeći svoju prešutnu podršku ruskoj vojnoj kampanji, nastojala da izgleda neutralno i izbjegne moguće posljedice podrške ruskoj ekonomiji usred međunarodnih sankcija.
Iako su Moskva i Peking u prošlosti odbacili mogućnost stvaranja vojnog saveza, Putin je rekao da se takva perspektiva ne može isključiti. On je također napomenuo da Rusija dijeli vrlo osjetljive vojne tehnologije s Kinom što je pomoglo u značajnom jačanju njene odbrambene sposobnosti.
Pohvale od prijatelja
Očekivani sastanak Sija i Putina na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), grupe od osam zemalja koja također uključuje Indiju, Pakistan i četiri zemlje Centralne Azije bio bi prvi susret dva lidera od početka ruske invazije na Ukrajinu i signalizira važnost jačanja odnosa za Kinu, ističe CNN.
Moguća posjeta Centralnoj Aziji bi ujedno bilo i prvo Sijevo zvanično putovanje u inostranstvo u dvije i po godine, otkako je počela pandemija korona virusa. Također dolazi samo nekoliko sedmica prije velikog političkog sastanka u Pekingu, gdje se očekuje da Si prekine tradiciju i preuzme treći mandat na vlasti, učvršćujući svoju ulogu kao najmoćniji kineski lider u posljednjih nekoliko decenija.
Alfred Vu, vanredni profesor na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, rekao je da se Sijeva odluka da otputuje na rijetko putovanje samo nekoliko sedmica prije 20. Kongresa Komunističke partije Kine može protumačiti kao znak liderovog samopouzdanja i snage, odnosno da to pokazuje da je većina odluka za njegov treći mandat "vjerovatno riješena".
Vu je rekao da ne iznenađuje da je Si izabrao da se sastane s Putinom umjesto sa liderima iz SAD-a ili Evrope na svom prvom putovanju u inostranstvo od pandemije. "Ako ode u SAD ili Evropu, vjerovatno će se suočiti sa mnogo izazova". Kada ode kod Putina, kazao je Vu, dobiće svakakve pohvale od svog, kako ga je ranije nazvao, 'najboljeg i najdražeg prijatelja'.
Kina je, naglašava CNN, odbila da osudi napad Rusije na Ukrajinu, dok su kineske energetske kompanije kupovale ruske zalihe energije. Ruski energetski gigant Gazprom saopštio je 6. septembra da je potpisao sporazum o plaćanju isporuka gasa Kini u domaćim valutama - u juanima i rubljama umjesto u dolarima - razvoj koji je Putin pomenuo u svom obraćanju dan poslije, na Istočnom ekonomskom forumu.
Simbolika kinesko-ruskog saveza
Prošlosedmična ekonomska konferencija u Vladivostoku na dalekom istoku Rusije bila je prilika za Putina da najavi mogućnost ličnog susreta s kineskim kolegom na skupu u Uzbekistanu, s ciljem proširenja odnosa sa Kinom koju naziva "stabilnim i pouzdanim partnerom", piše Njujork tajms (The New York Times).
Ekonomska konferencija, ističe list, uključivala je razgovore o izgradnji predloženog gasovoda do Kine koji bi se napajao prirodnim gasom sa sibirskih polja koji je ranije bio namijenjen evropskim zemljama.
Putin je na sesiji pitanja i odgovora 7. septembra rekao da su se Moskva i Peking dogovorili oko glavnih parametara novog gasovoda, dok je Rusija, sa svoje strane, ponudila geopolitičku podršku Kini u vezi s eskalacijom tenzija oko Tajvana. Također, Rusija je ovog mjeseca ugostila kineske trupe na vojnim vježbama na dalekom istoku Rusije.
Lični sastanak Putina i Sija mogao bi, prema ocjeni Njujork tajmsa, ponuditi dodatnu simboliku kinesko-ruskog saveza koji se protivi svjetskom poretku predvođenom Zapadom.
Klub antizapadnih 'diktatora'
Na samitu Šangajske organizacije za saradnju, koja od svog osnivanja 1996. nije privlačila globalnu pažnju, autoritatnim svjetskim liderima poput Putina i Sija, pridružit će se i Ebrahim Raisi, predsjednik Irana kojem će biti ponuđeno mjesto punopravnog člana, ukazuje Tajms (The Times).
Pored Kine i Rusije, ŠOS uključuje Indiju i pet stalnih članica — Pakistan, Tadžikistan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan. Njihovi lideri, dodaje londonski list, sastaće se u četvrtak u drevnom uzbekistanskom gradu Samarkandu, na starom trgovačkom putu "Put svile".
Međunarodna federacija za ljudska prava opisala je ŠOS kao "sredstvo za kršenje ljudskih prava", a drugi kritičari je vide kao savez moćnika koji, kako ističe Tajms, dijele gađenje prema Zapadu i njegovim liberalnim društvenim vrijednostima.
Osim Irana, Bjelorusija, još jedan parija, vjerovatno će uskoro biti unaprijeđena iz "države posmatrača" u punopravnu članicu, naglašava londonski list i dodaje da postoje navodi i da Turska, članica NATO-a, također razmatra aplikaciju – ona je trenutno jedan od "partnera u dijalogu" Šangajske organizacije za saradnju, a status će ove sedmice biti ponuđen i Saudijskoj Arabiji i Kataru.
"Počela je kao labava grupa koja nije učinila ništa više od dopuštanja svojim članovima da ćaskaju... Sada dobija članove i povećava se, počinje da se pojavljuje kao institucija većeg kapaciteta i težine", rekao je Čarls Kapčan (Charles Kupchan), član američkog Vijeća za vanjske poslove (Council on Foreign Relations) i profesor Univerziteta Džordžtaun (Georgetown).
Neki zapadni posmatrači ovu grupu opisuju kao "klub diktatora" koji namjerava da izbriše zapadni uticaj iz euroazijskog srca. Međutim, može imati još veće ambicije, napisao je Tajms uz ocjenu da se "danas geopolitički poredak mijenja, rat bjesni u Evropi, a kineski 'klub autokrata' bi mogao ponuditi prvi pogled na novi antizapadni svjetski poredak".
Putinova osovina autokrata
Putin posvećuje dosta vremena i energije njegovanju nove osovine autokrata gdje Moskva sve čvršće sarađuje s Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom, dok zapadne zemlje umanjuju ovaj razvoj događaja na sopstvenu odgovornost, ukazuje kolumnista Vašington posta (The Washington Post), Džoš Rogin (Josh).
Otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru, Moskva, Peking, Pjongjang i Teheran rade na unaprjeđenju svoje saradnje, napisao je Rogin u rubrici "Mišljenja" dodajući da ovi diktatori, dijeleći antizapadne ciljeve, pronalaze nove načine da rade zajedno i na taktičkom i na strateškom nivou.
Rusko-kinesko strateško partnerstvo koje su Putin i Si sklopili u februaru u Pekingu ubrzava se u, kako ističe kolumnista Vašington posta, vojnoj, energetskoj i finansijskoj areni.
Dvojica lidera će se sastati sredinom septembra u Uzbekistanu kako bi unaprijedili svoje zajedničko obećanje od februara da će izgraditi rusko-kinesko partnerstvo "superiorno političkim i vojnim savezima iz doba hladnog rata".
Neki zvaničnici i stručnjaci ističu da postoje dobri razlozi za vjerovanje da najnoviji napori Moskve da izgradi autokratski blok protiv Zapada neće uspjeti navodeći, između ostalog, da diktatori imaju problema da vjeruju jedni drugima dok je sve veća zavisnost Rusije od Kine dugoročno veliki problem za Putina.
Uprkos tome, napisao je Rogin, Zapad ne može zanemariti znakove da se autokrate sve više organizuju - na načine koji prijete interesima SAD-a i Evrope.