Suđenje optuženom za ratne zločine i genocid Radovanu Karadžiću nastavljeno je u Hagu nakon ljetne sudske pauze.
Od ispitana tri svjedoka tužiteljstva, iskazi dvojice su bili vezani uz opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine, za vrijeme koje su stradale na stotine civila od minobacačkog i snajperskog djelovanja.
Optuženi Karadžić za to je okrivio bošnjačku stranu, te medije koji su pomagali, prema njegovim riječima, u stvaranju krive slike o srpskoj strani predstavljajući je kao jedinog agresora.
Britanski časnik Richard Mole, nekadašnji vojni promatrač UN-a u Sarajevu, opisao je iz prve ruke razaranje grada tijekom četverogodišnje opsade, što haško tužiteljstvo također stavlja na teret Karadžiću po principu zapovjedne odgovornosti, uz optužbe za genocid u više BiH općina, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Prema svjedokovim riječima, svi u gradu su bili izloženi neprestanom strahu i brizi da neće uspjeti završiti put kojim su se kretali zbog stalne izloženosti vatri snaga bosanskih Srba. I sam Mole priznao je veliki strah za vlastiti život (riječima sudske prevoditeljice):
„Ako je bilo tako za mene, onda unutar vrlo naseljenih područja grada gdje ljudi nisu imali izbora, gdje su morali da žive svoje živote, oni nisu imali vozila kao što sam ja imao, taj strah je bio ogroman - i on je prožimao sve. Mi kao posjetioci tamo smo to iskusili u relativno kratkom vremenskom periodu,“ rekao je Mole.
Pukovnik Mole je opisao posljedice jačih eksplozija na grad, pogotovo na civilne objekte. Sam se kretao po liniji sukoba i bilo mu je normalno da je tamo izložen pogibelji. No, iako je i sam potvrdio da je bilo u gradu vojnih ciljeva, istaknuo je kako bi bilo normalno da je barem bilo sigurno unutar civilinih područja udaljenim od prve linije. No tome nije bilo tako, nego se pucalo po svuda, što se, prema svjedoku, ne može podvesti pod vojnu taktiku.
Tijekom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić, koji se brani sam, ustvrdio je kako je opsada Sarajeva bila upravo vojna taktika snaga bosanskih Srba budući da se pomoću nje djelovalo i na druge frontove ratišta s Armijom BiH. Svjedok Mole nije se složio da je opsada Sarajeva bilo sredstvo, nego upravo strateški cilj snaga bosanskih Srba.
Svjedočenje i o Mladićevim dnevnicima
A da se minobacačima po gradu moglo i precizno djelovati, odnosno eliminirati vojne položaje bez dovođenja u opasnost civilna područja, opisao je drugi ovotjedni svjedok tužiteljstva Richard Higgs, stručnjak za minobacače u britanskoj vojsci.
Prezisnost je moguća pogotovo, izjavio je Higgs, pogotovu ako vojska gađa s određenih položaja duže vrijeme.
„Što se duže nalazite na nekom položaju, dakle ako je minobacač na nekom položaju u dužem vremenskom periodu, onda može da izradi spiskove prethono obilježenih meta u jednom širem području, što će onda značiti da ako treba da djeluje po meti bilo gdje u tom području, imaće viši stepen preciznosti u pogađanju te mete bez daljih podešavnja vatre,“ kazao je Higgs.
Higgsovim svjedočenjem tužiteljstvo je željelo prikazati da su mjesta okupljanja sarajevskih civila namjerno gađana, a ne slučajno. Optuženi Karadžić koji se brani sam tijekom unakrsnog ispitivanja Higgsa to je pokušavao osporiti tvrdnjom kako su se brojni incidenti granatiranja pripisivali srpskoj strani kako bi se na nju izvršio dodatan međunarodni pritisak, poput napada na Tržnicu Markale tijekom kojih su poginuli na deseci civila.
Uz to, optuženi je i sugerirao kako su granate po Sarajevu mogle biti ispaljivane i sa bošnjačkih položaja oko grada, a ne sa srpskih od kud se djelovalo, prema njegovim riječima, samo na objekte koje su koristili pripadnici Armije BiH. Prema riječima Karadžića, minobacačke granate su mogle doći od bilo kuda.
Na njegovo pitanje da li se slaže da su linije fronta veoma bliske u tom delu, Higgs je odgovorio da se slaže i da se "na slici vidi da su linije sukoba veoma bliske."
Nakon britanskih vojnih stručnjaka, svjedočio je haški istražitelj tužiteljstva Tomaž Blaščik (Tomasz Blaszczyk), o lancu čuvanju dnevnika Ratka Mladića, od njihovog nalaženja u Beogradu do prebacivanja na Haški sud.
Inače, Karadžiću je sudsko vijeće djelomično odobrilo njegov zahtjev za zaustavljanjem suđenja kako bi mogao proučiti nedavno zaplijenjene ratne dnevnike njemu podređenog Mladića, zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je i dalje u bijegu. Karadžić je umjesto tri tjedna tražene pauze, dobio dva.
*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
Nice: Svedoci često namerno iznose tvrdnje o pritiscima
Odgođeno izručenje Vlahovića u BiH
Nastavljeno suđenje Karadžiću nakon ljetne pauze
Potvrđeno postojanje snimka streljanja civila
U proces traženja nestalih ponovo se umiješala politika
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Od ispitana tri svjedoka tužiteljstva, iskazi dvojice su bili vezani uz opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine, za vrijeme koje su stradale na stotine civila od minobacačkog i snajperskog djelovanja.
Optuženi Karadžić za to je okrivio bošnjačku stranu, te medije koji su pomagali, prema njegovim riječima, u stvaranju krive slike o srpskoj strani predstavljajući je kao jedinog agresora.
Britanski časnik Richard Mole, nekadašnji vojni promatrač UN-a u Sarajevu, opisao je iz prve ruke razaranje grada tijekom četverogodišnje opsade, što haško tužiteljstvo također stavlja na teret Karadžiću po principu zapovjedne odgovornosti, uz optužbe za genocid u više BiH općina, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.
Prema svjedokovim riječima, svi u gradu su bili izloženi neprestanom strahu i brizi da neće uspjeti završiti put kojim su se kretali zbog stalne izloženosti vatri snaga bosanskih Srba. I sam Mole priznao je veliki strah za vlastiti život (riječima sudske prevoditeljice):
„Ako je bilo tako za mene, onda unutar vrlo naseljenih područja grada gdje ljudi nisu imali izbora, gdje su morali da žive svoje živote, oni nisu imali vozila kao što sam ja imao, taj strah je bio ogroman - i on je prožimao sve. Mi kao posjetioci tamo smo to iskusili u relativno kratkom vremenskom periodu,“ rekao je Mole.
Pukovnik Mole je opisao posljedice jačih eksplozija na grad, pogotovo na civilne objekte. Sam se kretao po liniji sukoba i bilo mu je normalno da je tamo izložen pogibelji. No, iako je i sam potvrdio da je bilo u gradu vojnih ciljeva, istaknuo je kako bi bilo normalno da je barem bilo sigurno unutar civilinih područja udaljenim od prve linije. No tome nije bilo tako, nego se pucalo po svuda, što se, prema svjedoku, ne može podvesti pod vojnu taktiku.
Tijekom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić, koji se brani sam, ustvrdio je kako je opsada Sarajeva bila upravo vojna taktika snaga bosanskih Srba budući da se pomoću nje djelovalo i na druge frontove ratišta s Armijom BiH. Svjedok Mole nije se složio da je opsada Sarajeva bilo sredstvo, nego upravo strateški cilj snaga bosanskih Srba.
Svjedočenje i o Mladićevim dnevnicima
A da se minobacačima po gradu moglo i precizno djelovati, odnosno eliminirati vojne položaje bez dovođenja u opasnost civilna područja, opisao je drugi ovotjedni svjedok tužiteljstva Richard Higgs, stručnjak za minobacače u britanskoj vojsci.
Prezisnost je moguća pogotovo, izjavio je Higgs, pogotovu ako vojska gađa s određenih položaja duže vrijeme.
„Što se duže nalazite na nekom položaju, dakle ako je minobacač na nekom položaju u dužem vremenskom periodu, onda može da izradi spiskove prethono obilježenih meta u jednom širem području, što će onda značiti da ako treba da djeluje po meti bilo gdje u tom području, imaće viši stepen preciznosti u pogađanju te mete bez daljih podešavnja vatre,“ kazao je Higgs.
Higgsovim svjedočenjem tužiteljstvo je željelo prikazati da su mjesta okupljanja sarajevskih civila namjerno gađana, a ne slučajno. Optuženi Karadžić koji se brani sam tijekom unakrsnog ispitivanja Higgsa to je pokušavao osporiti tvrdnjom kako su se brojni incidenti granatiranja pripisivali srpskoj strani kako bi se na nju izvršio dodatan međunarodni pritisak, poput napada na Tržnicu Markale tijekom kojih su poginuli na deseci civila.
Uz to, optuženi je i sugerirao kako su granate po Sarajevu mogle biti ispaljivane i sa bošnjačkih položaja oko grada, a ne sa srpskih od kud se djelovalo, prema njegovim riječima, samo na objekte koje su koristili pripadnici Armije BiH. Prema riječima Karadžića, minobacačke granate su mogle doći od bilo kuda.
Na njegovo pitanje da li se slaže da su linije fronta veoma bliske u tom delu, Higgs je odgovorio da se slaže i da se "na slici vidi da su linije sukoba veoma bliske."
Nakon britanskih vojnih stručnjaka, svjedočio je haški istražitelj tužiteljstva Tomaž Blaščik (Tomasz Blaszczyk), o lancu čuvanju dnevnika Ratka Mladića, od njihovog nalaženja u Beogradu do prebacivanja na Haški sud.
Inače, Karadžiću je sudsko vijeće djelomično odobrilo njegov zahtjev za zaustavljanjem suđenja kako bi mogao proučiti nedavno zaplijenjene ratne dnevnike njemu podređenog Mladića, zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je i dalje u bijegu. Karadžić je umjesto tri tjedna tražene pauze, dobio dva.
*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
Nice: Svedoci često namerno iznose tvrdnje o pritiscima
Odgođeno izručenje Vlahovića u BiH
Nastavljeno suđenje Karadžiću nakon ljetne pauze
Potvrđeno postojanje snimka streljanja civila
U proces traženja nestalih ponovo se umiješala politika
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)