Ni 15 godina nakon rata porodice nestalih nisu pronašle mir, već su po ko zna koji put predmet predizbornih manipulacija.
Posljednja identifikacija 10 civilnih i vojnih žrtava rata, koju je početkom mjeseca uradio Zavod za sudsku medicinu RS, a čiju zakonitost je u pitanje doveo Institut za nestala lica BiH, u prvi plan postavila je probleme između Operativnog tima za traženje nestalih RS i državnog Instituta.
Umjesto nestalih i njihovih porodica, glavni akteri priče su Institut za nestala lica BiH i Operativni tim za traženje nestalih RS. To je potvrdio i načelnik Zavoda za sudsku medicinu RS Željko Karan.
„Problem je u tome što su Institut za nestale i Operativni tim doslovno rečeno u ratu,“ pojašnjava on.
Za predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale BiH Amora Mašovića situacija je sasvim jasna.
Milka Kokot pokazuje dnevnik svoga brata koji je nestao za vreme rata u BiH, Foto: Midhat Poturović
Problemi proizilaze, tvrdi on, iz činjenice da Vlada RS nije ispoštovala Zakon o nestalima i međunarodni sporazum koji je ratifikovao državni Parlament, a prema kojima je bila dužna da ukine entitetsku Kancelariju za traženje nestalih.
„Oni su to uradili samo formalno - mijenjajući naziv. Oni su donijeli odluku o tome da prestaje sa radom Kancelarija za nestale, a istovremeno su donijeli novu odluku kojom se formira Operativni tim za traženje nestalih u istom kadrovskom sastavu, na isti način finansiran i sa gotovo istim nadležnostima kao što je to bila Kancelarija za traženje nestalih. I tu je nastao problem, jer sad egzistiraju dvije institucije u BiH. Ranije su to bile tri, bio je Institut i dvije entitetske komisije, sad je to samo Institut i tzv. Operativni tim koji nije ništa drugo nego Kancelarija za traženje nestalih,“ kaže Mašović.
Rukovodilac vladinog Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih RS Staša Košarac ističe da je problem u nespremnosti bošnjačkih političara i institucija u Sarajevu da jednako tretiraju i sudbinu nestalih Srba. Košarac kaže da je RS prenijela dio nadležnosti na državu s ciljem da se proces traženja nestalih ubrza.
„Nažalost, po samom prenosu nadležnosti 2004. godine, a uspostavljanjem Instituta za traženje nestalih BiH 2008. godine produbljen je problem jer pojednici koji su bili predstavnici federalne Komisije za traženje nestalih su nastavili sa svojim probosanskim, ili bih drugačije rekao - političkim stavovima Sarajeva želeći da u drugi plan stave srpske žrtve u proteklom ratu,“ tvrdi Košarac.
Ogorčenje porodica nestalih
Zbog sporosti u procesu traženja nestalih RS je formirala Operativni tim - ne kao instituciju koja treba da bude paralelna državnom Institutu, već kao pomoć Institutu da se procesa ubrza, uvjerava Košarac. Istovremeno, on optužuje Amora Mašovića da nije dostavio sve validne dokumente u centralnu evidenciju nestalih jer bi to, kaže, demaskiralo neke informacije o stradanju Bošnjaka u proteklom ratu.
Stare fotografije Srećka Malića nestalog u ratu u BiH, Foto: Maja Bjelajac
Mašović, s druge strane, napominje da se Operativni tim iz RS bavi isključivo traženjem nestalih Srba, osnovala ga je entitetska vlada, te je samim tim, tvrdi, pod direktnim političkim uticajem.
Prvi čovjek Instituta ističe da je problem što Operativni tim ne može da radi ekshumacije na području Federacije, gdje je nestala većina Srba, pa samim tim ne može opravdati budžetska sredstva koja troši ne radeći ništa.
„Ispravnije bi bilo reći da rade, a to je stalno medijsko istupanje, plasiranje dezinformacija, lažnih informacija i pokušaja da se Institut rasformira, da se vratimo na ono prijašnje stanje postojanja dvije entitetske komisije, kda bi oni mogli raditi u punom kapacitetu,“ rekao je on.
Uzajamne optužbe iz Instituta i Operativnog tima kod porodica žrtava izazivaju nezadovoljstvo i ogorčenje.
„Ako se bude ovako radilo, nikad se neće sahraniti. Njima je u cilju da što duže traje da bi ostali na radnom mjestu, zaradiće na ovome penziju. Na nama će zaraditi penziju,“ priča Mitar Nakić iz Doboja.
I dok politika preuzima nestale kao još jednu temu u izbornoj godini, u sjeni ostaje podatak da porodice u Bosni i Hercegovini tragaju za oko još 8.000 svojih najbližih. Oni se neće pojaviti na predizbornim bilbordima, iako će se žrtve, sasvim izvjesno, u kampanji prebrojavati.
*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
Nice: Svedoci često namerno iznose tvrdnje o pritiscima
Odgođeno izručenje Vlahovića u BiH
Nastavljeno suđenje Karadžiću nakon ljetne pauze
Potvrđeno postojanje snimka streljanja civila
U proces traženja nestalih ponovo se umiješala politika
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Posljednja identifikacija 10 civilnih i vojnih žrtava rata, koju je početkom mjeseca uradio Zavod za sudsku medicinu RS, a čiju zakonitost je u pitanje doveo Institut za nestala lica BiH, u prvi plan postavila je probleme između Operativnog tima za traženje nestalih RS i državnog Instituta.
Umjesto nestalih i njihovih porodica, glavni akteri priče su Institut za nestala lica BiH i Operativni tim za traženje nestalih RS. To je potvrdio i načelnik Zavoda za sudsku medicinu RS Željko Karan.
„Problem je u tome što su Institut za nestale i Operativni tim doslovno rečeno u ratu,“ pojašnjava on.
Za predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale BiH Amora Mašovića situacija je sasvim jasna.
„Oni su to uradili samo formalno - mijenjajući naziv. Oni su donijeli odluku o tome da prestaje sa radom Kancelarija za nestale, a istovremeno su donijeli novu odluku kojom se formira Operativni tim za traženje nestalih u istom kadrovskom sastavu, na isti način finansiran i sa gotovo istim nadležnostima kao što je to bila Kancelarija za traženje nestalih. I tu je nastao problem, jer sad egzistiraju dvije institucije u BiH. Ranije su to bile tri, bio je Institut i dvije entitetske komisije, sad je to samo Institut i tzv. Operativni tim koji nije ništa drugo nego Kancelarija za traženje nestalih,“ kaže Mašović.
Rukovodilac vladinog Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih RS Staša Košarac ističe da je problem u nespremnosti bošnjačkih političara i institucija u Sarajevu da jednako tretiraju i sudbinu nestalih Srba. Košarac kaže da je RS prenijela dio nadležnosti na državu s ciljem da se proces traženja nestalih ubrza.
„Nažalost, po samom prenosu nadležnosti 2004. godine, a uspostavljanjem Instituta za traženje nestalih BiH 2008. godine produbljen je problem jer pojednici koji su bili predstavnici federalne Komisije za traženje nestalih su nastavili sa svojim probosanskim, ili bih drugačije rekao - političkim stavovima Sarajeva želeći da u drugi plan stave srpske žrtve u proteklom ratu,“ tvrdi Košarac.
Ogorčenje porodica nestalih
Zbog sporosti u procesu traženja nestalih RS je formirala Operativni tim - ne kao instituciju koja treba da bude paralelna državnom Institutu, već kao pomoć Institutu da se procesa ubrza, uvjerava Košarac. Istovremeno, on optužuje Amora Mašovića da nije dostavio sve validne dokumente u centralnu evidenciju nestalih jer bi to, kaže, demaskiralo neke informacije o stradanju Bošnjaka u proteklom ratu.
Mašović, s druge strane, napominje da se Operativni tim iz RS bavi isključivo traženjem nestalih Srba, osnovala ga je entitetska vlada, te je samim tim, tvrdi, pod direktnim političkim uticajem.
Prvi čovjek Instituta ističe da je problem što Operativni tim ne može da radi ekshumacije na području Federacije, gdje je nestala većina Srba, pa samim tim ne može opravdati budžetska sredstva koja troši ne radeći ništa.
„Ispravnije bi bilo reći da rade, a to je stalno medijsko istupanje, plasiranje dezinformacija, lažnih informacija i pokušaja da se Institut rasformira, da se vratimo na ono prijašnje stanje postojanja dvije entitetske komisije, kda bi oni mogli raditi u punom kapacitetu,“ rekao je on.
Uzajamne optužbe iz Instituta i Operativnog tima kod porodica žrtava izazivaju nezadovoljstvo i ogorčenje.
„Ako se bude ovako radilo, nikad se neće sahraniti. Njima je u cilju da što duže traje da bi ostali na radnom mjestu, zaradiće na ovome penziju. Na nama će zaraditi penziju,“ priča Mitar Nakić iz Doboja.
I dok politika preuzima nestale kao još jednu temu u izbornoj godini, u sjeni ostaje podatak da porodice u Bosni i Hercegovini tragaju za oko još 8.000 svojih najbližih. Oni se neće pojaviti na predizbornim bilbordima, iako će se žrtve, sasvim izvjesno, u kampanji prebrojavati.
*****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
Nice: Svedoci često namerno iznose tvrdnje o pritiscima
Odgođeno izručenje Vlahovića u BiH
Nastavljeno suđenje Karadžiću nakon ljetne pauze
Potvrđeno postojanje snimka streljanja civila
U proces traženja nestalih ponovo se umiješala politika
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)