I dok se u regionu i ne samo regionu sve češće čuju primjedbe na račun kvaliteta i primjene koje pruža visoko obrazovanje po Bolonjskom procesu u Crnoj Gori javnih kritika nema. Nakon više od pet godina primjene "Bolonje" na crnogorskim univerzitetima potražili smo reakcije studenata i profesora.
Tvrdi se da bolonjski sistem studiranja najviše odgovara samim studentima jer osim skraćenog roka na tri godine forsira i veću prolaznost na ispitima. Međutim, nijesu svi studenti oduševljeni prednostima koje ovaj način studiranja pruža ili makar onako kako to izgleda u crnogorskim uslovima. Evo šta kažu neki od njih:
"Najgore je od svaga što kod nas još nijesu ispoštovani svi propisani stadardi, što se radi u praviše velikim grupama, što ne postoje pravila koja su usvojena na nivou univerziteta."
"Proces se sprovodi sporo, nepotpuno, nekvalitetno i polovično, kako kojem profesoru odgovara, pa tako mi danas imamo kombinaciju starog i novog sistema obrazovanja što predstavlja, vjerujte, najgoru varijantu za studente. Sve što nije dobro sprovedeno bilo po pitanju potpunosti, kvaliteta ili ma kojih drugih činilaca ne može dati dobre rezultate pa ni "Bolonja".
Prorektor za međunarodnu saradnju i naučno istraživački rad crnogorskog univerziteta Mira Vukčević odgovara na neke od glavnih zamjerki:
"Ja mislim da je problem u provjeri znanja. Nije problem u prenosu znanja. Problem je u tome što mali broj ljudi mora da provjerava češće to znanje nego što je to bilo nekad i svakako to jeste problem i naravno, na tome se mora raditi".
Treba reći da su u Crnoj Gori u međuvremenu otvoreni i brojni privatni fakulteti i univerziteti i da se i kod njih studije uglavnom sprovode po "Bolonji". Pojedini profesori sa kojima smo razgovarali nezvanično takođe iznose brojne promjedbe na račun studija po "Bolonji", ali rijetki od njih to čine javno. Među njima je profesor doktor Božo Mihailović koji objašnjava i zašto Ekonomski fakultet crnogorskog univeziteta nije prešao na trogodišnje studije:
"Tri godine su suviše mali vremenski period da bi se neko osposobio da bilo šta radi, obavlja kao posao u savremenom društvu i mislim da je to naša snažna konkurentska prednost. Činjenica da smo faktički u većini slučajeva ukinuli završni ispit, činjenica da izuzetno veliki broj studenata dolazi na jednog nastavnika prosto su devalvirali pozitivne efekte Bolonjskog procesa jer se bojim da naš finalni proizvod u mnogo slučajeva, to je proizvod univerziteta koji ide prema tržištu je mnogo slabijeg kvaliteta nego što bi mogao da bude".
Sve češće se u stranim medijima od pojedinih profesora na evropskim univerzitetima može čuti da se "Bolonjom" univerzitet kao nezavisna institucija čiji je cilj obrazovanje i da sada sve zavisi od naredbi privrede, odnsono tržišta. Profesor doktor Mira Vukčević se ne slaže sa ovakvim stavom:
"Treba da vodimo računa da u svim domenima imamo prisutnu globalizaciju, da je nemoguće izbjeći globalizaciju u visokom obrazovanju. Tim prije, što postoji nešto što se zove evropskim prostorom visokog obrazovanja, evropskim istraživačkim prostorom nemoguće je izbjeći tu vrstu globalizacije ako hoćete otvorenost prema evropskom istraživačkom prostoru, evropskom prostoru visokog obrazovanja".
Vukčević, međutim, priznaje da i pored višegodišnje prakse studiranja po "Bolonji" studenti koji u Crnoj Gori završe bachelor u ovdašnjem sistemu još nijesu prepoznati:
"U tom smislu država je malo zakasnila pa nije napravila uporedo sa implementacijom Bolonjskog procesa nacionalni okvir kvalifikacija i nije pravilno prepoznala bechelor-a sa tri godine. Zato ćete često čuti da vam se sad kaže da trogodišnji bechelor ne može da nađe mjesto u državnoj upravi, ne može da nađe mjesto inženjer sa tri godine. Međutim, to nije krivica Bolonjskog procesa, krivica je u sistemu koji nije dovoljno frontno reagovao i dobro se prilagodio tome".
"Najgore je od svaga što kod nas još nijesu ispoštovani svi propisani stadardi, što se radi u praviše velikim grupama, što ne postoje pravila koja su usvojena na nivou univerziteta."
"Proces se sprovodi sporo, nepotpuno, nekvalitetno i polovično, kako kojem profesoru odgovara, pa tako mi danas imamo kombinaciju starog i novog sistema obrazovanja što predstavlja, vjerujte, najgoru varijantu za studente. Sve što nije dobro sprovedeno bilo po pitanju potpunosti, kvaliteta ili ma kojih drugih činilaca ne može dati dobre rezultate pa ni "Bolonja".
Prorektor za međunarodnu saradnju i naučno istraživački rad crnogorskog univerziteta Mira Vukčević odgovara na neke od glavnih zamjerki:
Ja mislim da je problem u provjeri znanja. Nije problem u prenosu znanja. Problem je u tome što mali broj ljudi mora da provjerava češće to znanje nego što je to bilo nekad i svakako to jeste problem i naravno, na tome se mora raditi.
"Ja mislim da je problem u provjeri znanja. Nije problem u prenosu znanja. Problem je u tome što mali broj ljudi mora da provjerava češće to znanje nego što je to bilo nekad i svakako to jeste problem i naravno, na tome se mora raditi".
Treba reći da su u Crnoj Gori u međuvremenu otvoreni i brojni privatni fakulteti i univerziteti i da se i kod njih studije uglavnom sprovode po "Bolonji". Pojedini profesori sa kojima smo razgovarali nezvanično takođe iznose brojne promjedbe na račun studija po "Bolonji", ali rijetki od njih to čine javno. Među njima je profesor doktor Božo Mihailović koji objašnjava i zašto Ekonomski fakultet crnogorskog univeziteta nije prešao na trogodišnje studije:
"Tri godine su suviše mali vremenski period da bi se neko osposobio da bilo šta radi, obavlja kao posao u savremenom društvu i mislim da je to naša snažna konkurentska prednost. Činjenica da smo faktički u većini slučajeva ukinuli završni ispit, činjenica da izuzetno veliki broj studenata dolazi na jednog nastavnika prosto su devalvirali pozitivne efekte Bolonjskog procesa jer se bojim da naš finalni proizvod u mnogo slučajeva, to je proizvod univerziteta koji ide prema tržištu je mnogo slabijeg kvaliteta nego što bi mogao da bude".
Sve češće se u stranim medijima od pojedinih profesora na evropskim univerzitetima može čuti da se "Bolonjom" univerzitet kao nezavisna institucija čiji je cilj obrazovanje i da sada sve zavisi od naredbi privrede, odnsono tržišta. Profesor doktor Mira Vukčević se ne slaže sa ovakvim stavom:
Treba da vodimo računa da u svim domenima imamo prisutnu globalizaciju, da je nemoguće izbjeći globalizaciju u visokom obrazovanju. Tim prije, što postoji nešto što se zove evropskim prostorom visokog obrazovanja.
"Treba da vodimo računa da u svim domenima imamo prisutnu globalizaciju, da je nemoguće izbjeći globalizaciju u visokom obrazovanju. Tim prije, što postoji nešto što se zove evropskim prostorom visokog obrazovanja, evropskim istraživačkim prostorom nemoguće je izbjeći tu vrstu globalizacije ako hoćete otvorenost prema evropskom istraživačkom prostoru, evropskom prostoru visokog obrazovanja".
Vukčević, međutim, priznaje da i pored višegodišnje prakse studiranja po "Bolonji" studenti koji u Crnoj Gori završe bachelor u ovdašnjem sistemu još nijesu prepoznati:
"U tom smislu država je malo zakasnila pa nije napravila uporedo sa implementacijom Bolonjskog procesa nacionalni okvir kvalifikacija i nije pravilno prepoznala bechelor-a sa tri godine. Zato ćete često čuti da vam se sad kaže da trogodišnji bechelor ne može da nađe mjesto u državnoj upravi, ne može da nađe mjesto inženjer sa tri godine. Međutim, to nije krivica Bolonjskog procesa, krivica je u sistemu koji nije dovoljno frontno reagovao i dobro se prilagodio tome".