Studentski protest u Podgorici, 17. novembar 2011
Fotogalerija: Studentski protest u Podgorici, 17. novembar 2011. Foto: Savo PrelevićPredrag Tomović
Nekoliko hiljada mladih u Podgorici učestvovalo je na velikom studentskom protestu sa kojeg su od države zatražili bolje uslove studiranja, veća prava za studente i slobodu za Univerzitet.
Sa najmasovnijeg studentskog skupa u posljednjih 20 godina, na platou ispred zgrade Skupštine Crne Gore poručeno je da studenti više neće ćutati i da će dići glas protiv stanja u visokom obrazovanju ali i cijelom društvu:
Nekoliko hiljada crnogorskih studenata su i u četvrtak na najvećem protestu do sada i najvećem u protekle dvije decenije zatražili isto od države: smanjenje školarina, gradnju novih i rekonstrukciju postojećih studentskih domova, dodatne rokove i kolokvijume, popust u drumskom i željezničkom saobraćaju.
No, iznad svega traže slobodu za Univerzitet a državi poručuju da hoće posao nakon završenih studija:
Na transparentima koje su nosili pisalo je između ostalog 'Neću više da ćutim, mi studiramo vi profitirate, da li smo mi budućnost ove države, krivi smo zato što smo vas pustili'.
U svom hodu od zgrade tehničkih fakulteta do krajnjeg odredišta – zgrade Skupštine Crne Gore studenti nikoga nijesu štedjeli.
Prvo su se zaustavili ispred zgrade Ministarstva prosvjete gdje su zvižducima i povicima 'Migo penzija' prozvali ministra Slavoljuba Miga Stijepovića, koga inače vide kao jednog od glavnih krivaca za trenutno stanje u visokom obrazovanju.
Nastavljajući protestnu šetnju ka crnogorskom parlamentu, studenti iz Podgorice, Nikšića, Kotora, Igala, Bijelog Polja i Berana, kojima su se pridružili i podgorički srednjoškolci, zaustavili su se i pored kafića u kojima su često viđeni predstavnici crnogorske političke i poslovne elite. Uzvikivali su 'lopovi, lopovi'.
Ne bojimo se
Na kratko su blokirali Most Blaža Jovanovića, odakle su zatražili ostavku uprave Univerziteta Crne Gore, a kada su stigli do zgrade parlamenta počeli su da skandiraju "ošišaj se Ranko", aludirajući na predsjednika Skupštine i "vozite li Jugo, gospodo?"
Protest studenata, 17. novembar 2011
Koliko je protest u četvrtak bio veliki i po značaju i po broju studenata čini se da su toga bili svjesni i sami učesnici."Danas je dan kada ulazimo u istoriju Crne Gore . Mi danas ispisujemo bolje i ljepše stranice istorije. Mi danas kreiramo bolju budućnost za ovu državu i zato svi zajedno moramo uporno do cilja", kaže Petar Golubović, predstavnik Studentskog parlamenta.
Nijesu studenti tražili samo svoja prava već su tražili političke promjene u društvu.
"Studenti, hoćemo li slobodnu državu? Hoćemo li slobodan Univerzitet? Možemo li to? Bojimo li se? Ne bojimo se", kazao je predstavnik nikšićkih studenata Ognjen Jovović.
Jovović je pročitao sms poruku koju je dobio par dana prije protesta i u kojoj mu nepoznata osoba prijeti likvidacijom:
"Dosta smo bili tlačeni i dosta smo ćutali. Hoćemo li svi da radimo u piljarama i da bacimo svoje diplome, da budu bezvrijedne?", poručio je Petar Golubović.
"Kažu mi slijedeće... Nesoju, sram te bilo. Ovo nije studentski protest ovo je politizacija. Špijune srpski, čeka te gepek pa biraj gdje ćeš da te ostavimo. Ovo nije samo prijetnja Ognjenu Jovoviću nego prijetnja svim crnogorskim studentima. Da li smo mi budućnost ako nam ovakve stvari šalju? Po njima mi smo samo mumije. Ali da ne bi bili mumije mi moramo da im kažemo da se ne bojimo. Ne bojimo se."
Petar Golubović je obraćajući se studentima, srednjoškolcima i građanima, kritikovao izjavu premijera Lukšića kako studenti u današnje vrijeme ne mogu da biraju posao:
"Dosta smo bili tlačeni i dosta smo ćutali. Hoćemo li svi da radimo u piljarama i da bacimo svoje diplome, da budu bezvrijedne? Naš premijer kaže da sve što nam se ponudi da uzmemo za posao, a da naše diplome okačimo o klin. E, pa nećemo."
Veliki protestni skup studenata Crne Gore protekao je bez ikakvih incidenata. Uz nekoliko hiljada studenata bilo je desetak njihovih profesora dok niko od političara nije bio prisutan.
Valjda su dobro razumjeli poruke studenata da protest nije politički već građanski i da političari nijesu dobrodošli.