Poražavajući podaci o crnogorskim studentima - samo 1,66 posto tokom prošle godine posjetilo je pozorište, bioskop ili koncert. Ništa bolja statistika ni kada je o književnosti riječ – istraživanje studentskih organizacija je pokazalo da je više 50 posto crnogorskih studenata tokom 2015.godine pročitalo jednu knjigu, a više od četvrtine nijednom nije posjetilo biblioteku. Ako se progres jednog društva mjeri njegovim kulturnim razvojem, postavlja se pitanje gdje je na toj skali crnogorsko društvo.
Poslednje istraživanje Studentskog parlamenta realizovano na svim fakultetskim jedinicama Univerziteta Crne Gore (UCG), a u okviru projekta „Studentski kulturni centar“ pokazalo je da su crnogorski studenti "pasivni u konzumiranju kulturnih sadržaja". Na uzorku od 1.004 ispitanika samo 2 posto studenata se bavi nekim vidom umjetnosti u slobodnom vremenu, a svega 1,66 posto njih odlazi u pozorište, bioskop ili na koncert.
"Ovo su dosta poražavajući podaci kad je u pitanju studentska populacija, a važno je istaći da se progres jednog društva mjeri njegovim kulturnim razvojem", kazao je autor istraživanja Pavle Pavlović.
Predstavljajući rezultate Pavlović se naročito osvrnuo na oblast književnosti.
"S obzirom da je u pitanju studentska populacija čiji je trenutni rad vezan za učenje i obrazovanje vidimo da 16,1 posto ispitanih studenata u poslednjih godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu, a 36,8 posto do dvije knjige. Znači, imamo podatak da je više od polovine ispitanih studenata pročitalo svega dvije knjige u poslednjih godinu dana. Takođe, imamo sličnu situaciju kad je u pitanju odlazak u biblioteku pa 24,9posto studenata u poslednjih godinu dana nije nijednom bilo u biblioteci, a 30,03 posto njih je biblioteku posjetilo jednom najviše dva puta. Ponavljam u pitanju je studentska populacija", naglasio je Pavlović.
Književnik i kolumnista Balša Brković konstatuje da su ovo "zastrašujući podaci", pa postavlja pitanje:
"Dakle, prava riječ je da je to što smo čuli -zastrašujuće. Jer pazite, koja druga populacija treba da bude dominantno prisutna i na koncertima i na izložbama i kada je riječ o knjigama, o čitanju koja populacija treba da je u većoj mjeri obilježena radoznalošću duhovnom od studentske populacije. E zamislite, kakvo je ukupno stanje u društvu ako je to realnost, a jeste. Upravo ona populacija koja treba da je u najvećoj mjeri zainteresovana, radoznala - ona je zapravo potpuno inertna. I to je, čini mi se, suštinski razlog za stagnaciju i propadanje Crne Gore", kaže Brković.
Međutim, rektorka crnogorskog Univerziteta Radmila Vojvodić ne gleda na stvari kao Brković.
"Nijesu to tako loši rezultati kad ih upoređujemo sa mnogima u regionalnim istraživanjima i u evropskim prostorima, ali jesu značajno uputstvo", rekla je rektorka Vojvodić i napomenula da je neophodno da se institucije sistema, naročito institucije kulture, više angažuju kada je o studentima riječ.
Ministar kulture Pavle Goranović kaže da analiza trenutnog stanja ukazuje na kreativne potencijale, anomlije, pa i kulturne bjeline.
"Zato je publikacija koju nam danas prezentuje Studentski parlament svojevrsna potvrda da se kulturnim životom studenata moramo baviti sa posebnom ozbiljnošću i posebnim senzibilitetom jer se ovdje radi o društvenoj grupi od koje zavisi budućnost naše države u svim oblastima", kazao je Goranović.
I pisac Milisav Popović podatke iz istraživanja karakteriše kao "poražavajuće" ali smatra da su oni posljedica dosadašnjeg činjenja odnosno, nečinjenja i nalazi razumijevanje za studente. Popović je stava da su podaci zapravo "svojevrstan odgovor studenata na zbilju koju živimo" ali i na kulturne sadržaje koji im se nude. Popović komentariše lošu ponudu naslova u knjižarama koji su u trendu i očajno stanje pozorištu i naručene predstave “koje se prave za dva čovjeka".
"Mi smo odgovorni za ono kako se ponaša naša mladež. Budućnost njihova je u našim rukama, u rukama onih koji rukovode i treba da se ponašaju u skladu sa prosperitetom. Ne možete dobiti kvalitetnu naciju ako nije duhovno dobro potkovana. To podrazumijeva i kvalitetne kulturne sadržaje koji vode ka vaspitanju i doživljaju svijeta. Znači, bez emocija koje se razvijaju iz onoga što podrazumijeva podučavanje iz kulture -nećete dobiti kvalitetnog čovjeka niti građanina Crne Gore. A odgovornost je na ovim generacijama koje drže sve u svojim rukama i nekako ljubomorno, vrlo zavidno, ne dozvoljavaju mladima da dođu nekih pozicija", smatra Popović.
Dok Balša Brković smatra da su podaci o kulturnoj pasivnosti studenata zapravo prava slika društva u kome živimo.
"Držim da je to zaista jezivo. I to je, onako, jedna od najgorih mogućih slika o našem društvu danas. A mislim da je nažalost, vrlo istinita", zaključio je Brković.