Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je u četvrtak kao neprihvatljivu tužbu protiv Crne Gore za deportaciju bosanskohercehgovačkih izbjeglica iz 1992. godine, koju je podnijela rodbina deportovanih.
Tužbu su u decembru 2013. podnijele devet majki i sestara žrtava deportacije, koje su se žalile na propuste nadležnih organa Crne Gore da temeljno istraže okolnosti pod kojima su nezakonito uhapšeni i stradali članovi njihovih porodica, kao i na propust da se taj događaj istraži i kazni.
Slučaj je vođen pod nazivom "Krdžalija i ostali protiv Crne Gore".
U maju 1992. crnogorska policija je nezakonito uhapsila najmanje 66 civila iz Bosne i Hrecegovine, uglavnom Muslimana i Bošnjaka, a potom ih iz sabirnog centra u Herceg Novom isporučila vojsci Republike Srpske, Radovana Karadžića. Većina je odmah ubijena, a ostali su odvedeni u logore.
Pročitajte i ovo: Deportacija BiH izbjeglica: Godine zločina bez kaznePrema podacima Akcije za ljudska prava (HRA) samo njih 12 je preživjelo, a do danas nijesu pronađena tijela svih žrtava, niti se zna tačno mjesto na kome su ubijeni.
U Crnoj Gori niko nije osuđen za ovaj zločin a država je 2008. u građanskom postupku isplatila naknadu štete porodicama nastradalih bosanskohercegovačkih izbjeglica.
Zločin deportacije počinjen je u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića, koji je u vrijeme deportacije bio premijer Crne Gore.
Šta piše u tužbi protiv Crne Gore, a šta u odluci Suda
Pred Višim sudom u Podgorici je prije deset godina vođen krivični postupak u kome je 2012. godine oslobođeno devet nekadašnjih policajaca koji su bili optuženi za taj ratni zločin. Godinu kasnije tu presudu je potvrdio i Apelacioni sud.
Taj sud je naveo da optuženi nijesu prekršili odredbe međunarodnog humanitarnog prava, jer Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore, čiji su bili pripadnici, nije bio jedna od strana u sukobu u BiH, niti je sukob imao međunarodni karakter.
Pročitajte i ovo: C. Gora: Potvrđena oslobađajuća presuda za deportaciju izbeglica iz BiHU tužbi Evropskom sudu, koju je zastupala Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava, navedeno je da "je država Crna Gora odgovorna jer nije djelotvorno istražila i utvrdila odgovornost za ovaj zločin:
" Ukazano je da su nadležni državni tužioci i sudije propustima u istrazi i greškama u primjeni prava učinili da niko ne bude kažnjen i da je tako Crna Gora prekršila međunarodne standarde humanitarnog prava i ljudskih prava".
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić
Međutim, Sud u Strazburu je odbacujući tužbu naveo da je pred crnogorskim sudovima u ovom slučaju istraga bila efikasna i djelotvorna iako niko nije osuđen, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) zastupnica Crne Gore pred tim Sudom Valentina Pavličić:
"A to što nije dovela do osuđujuće presude nije sa stanovišta Evropskog suda da procjenjuje. Tako i standardi govore, da je važno da se sprovode djelotvorne istrage i sredstva na pravedan način a ne i da se ostvare rezultati".
Evropski sud naime, nije našao indikacije u tom predmetu koje bi ukazivale da su crnogorski organi postupali arbitrarno ili nezakonito, navodi se u sopštenju Pavličić.
Podnosioci tužbe zbog nadonkade štete izgubili status žrtve
U presudi Evropski sud je na 44 strane obrazložio zbog čega je tužba neprihvatljiva.
Pavličić kaže da je glavni razlog Suda da odbaci tužbu to što smatra da su crnogorski državni organi u građanskom postupku, kako oni kažu, "barem u suštini" priznali kršenje određenih prava.
"I u presudi Višeg suda u Podgorici naveli da su radnje državnih organa nezakonite u smislu međunarodnog prava, a država je po tom osnovu u građanskom postupku isplatila naknade materijalne i nematerijalne štete".
Naime, Crna Gora je na osnovu poravnanja 2008. platila naknadu štete porodicama većine žrtava.
U dokumentu koji je Vrhovni sud 2017. dostavio RSE, precizira se da je u predmetu “Deportacija“, porodicama bosanskohercegovačkih izbjeglica, na osnovu poravnanja, na ime naknade štete isplaćeno 4.135.000 eura.
Pročitajte i ovo: Milioni za žrtve, krivci bez kazniPavličić ističe i da je Sud u Strazburu u obrazloženju presude naveo da su crnogorski organi sami priznali "povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima u krivičnom i građanskom postupku“ jer su isplatili punomoćnike stradalih naknadom u visini, koja je u skladu sa standardom Evropskog suda, čime su izgubile status žrtve.
U presudi se pak, kaže da su podnosioci tužbe time "u potpunosti nadoknađeni za svu štetu prouzrokovanu smrću njihovih najbližih i odrekli se svih mogućih budućih zahtjeva za naknadu štete po tim osnovama".
Gorjanc Prelević razočarana presudom
Zastupnica podnosilaca tužbe Gorjanc Prelević je na Fejzbuku napisala da je razočarana odlukom Evropskog suda.
Ocijenila je i da je veoma zabrinuta jer sudska odluka “olako dozvoljava nekažnjivost” kršenja prava na život:
“Ispostavilo se da ako izbjeglice kao taoce izručite njihovim neprijateljima u drugoj državi, koji ih onda ubiju, to opet ne znači da ste im „namjerno“ ugrozili život, pa ne morate ni da sprovodite djelotvornu istragu.
Tea Gorjanc Prelevic
Ona navodi i da se ispostavilo da država isplatom naknade štete može da „otkupi“ krivičnu odgovornost svojih službenika, samo ako uz to izrežira krivični postupak protiv njih, koji se završi oslobađajućom presudom, iako je ona protivna standardima međunarodnog humanitarnog prava”.
Najviše razočarava, ističe Gorjanc Prelević, procjena sudskog vijeća da ne donese presudu, već odluku, koja tužiteljke uskraćuje za mogućnost žalbe Velikom vijeću.
“Tako da sada ovaj slučaj ostaje kao jedno uputstvo evropskim državama kako da obezbjede nekažnjivost najtežih kršenja ljudskih prava”, kaže Gorjanc Prelević.
Na kraju, kako ističe, "za ovaj svijet prepun izbjeglica ta presuda bi bila važna, da promoviše zabranu povratka izbjeglica tamo gde im je život ugrožen, ali se desilo drugačije".
Obilježavanje godišnjica deportacije u Crnoj Gori
Pročitajte i ovo: Izvinjenje Vlade Crne Gore žrtvama deportacije iz 1992.Svake godine 25. maja dio nevladinih udruženja koja se bave ratnim zločinima, predvođenih Akcijom za ljudska prava, obilježavaju godišnjicu deportacije ispred zgrade policije u Herceg Novom, gdje je te 92. godine bio sabirni centar iz kog su deportovane izbjeglice.
Oni godinama zahtijevaju krivičnu pravdu za žrtve deportacije, podizanje spomenika i proglašenje zvaničnog dana sjećanja na žrtve deportacije.
Prošle godine je prvi put posle trideset godina obilježavanju zločina prisustvovao i tadašnji direktor Uprave policije Crne Gore Zoran Brđanin, koji je uputio izvinjenje žrtvama i članovima porodica.
U poslednjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da je Crna Gora nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, i imala dobru saradnju sa susjedima i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
"Međutim, još uvijek izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima", navedeno je u izvještaju.
Crna Gora je inače godinama od međunarodne zajednice kritikovana zbog nerešavanja pitanja ratnih zločina.