U novoj temi sedmice Radija Slobodna Evropa govorimo o stranim medijima na Balkanu. Riječ je o brojnim pisanim i elektronskim medijima koji su se posljednjih dvije decenije etablirali, bilo kao samostalne kuće, ili kao ulagači u već postojeće.
Posljednjih godina je Bosna i Hercegovina, tačnije Sarajevo, postalo medijski centar, kako za svjetski poznate televizijske kuće, tako i za brojne inostrane novinske agencije. Publika u Bosni i Hercegovini ih je uglavnom dobro prihvatila, bilo da su informativni ili zabavni, jer su sadržaji koje nude strani mediji drugačiji od onog što na programu imaju "domaće" medijske kuće, piše u tekstu "Sarajevo postalo medijska meka" Aida Đugum.
Izrazito složena medijska slika Srbije. Broj domaćih, inostranih i medija u mješovitom vlasništvu je visok. Istovremeno, nivo medijske kulture skoro da nikada nije bio niži. Srbija je i u 2000.-im ostala tačka sa koje mnoge vodeće globalne medijske kuće posmatraju regionalna zbivanja, dok se ka njoj, na drugoj strani, sliva medijski kapital koji dolazi spolja. Problem je, međutim u tome, što po kvalitetu prestižni svetski mediji, iz Srbije samo izvještavaju, dok interes za ulaganje u tamošnjem medijskom prostoru uglavnom pronalaze oni koji sopstveni profit crpe iz prostora pojednostavljivanja stvarnosti i jeftine zabave. U tekstu "Složena medijska slika Srbije" Milan Nešić analizira.
Većina medija u Hrvatskoj u vlasništvu su globalnih medijskih korporacija. Od tri velike nacionalne TV kompanije dvije su u stranom vlasništvu, baš kao i 90 posto dnevnih novina. Uključujući i najveće internetske news portale. S medijskim znalcima u tekstu "Hrvatska: Dominacija senzacionalističkih sadržaja" razgovarala je Ankica Barbir Mladinović.
U Crnoj Gori ima medija koji se mogu okarakterisati kao strani. Ali, ključna stvar je u tome što su uvjeti za sve isti, bez obzira na porijeklo kapitala ili državljanstvo osnivača - kaže, između ostalog, Esad Krcić u tekstu "Crna Gora: Inostrani mediji, zvanično, ne postoje".
Posljednjih godina je Bosna i Hercegovina, tačnije Sarajevo, postalo medijski centar, kako za svjetski poznate televizijske kuće, tako i za brojne inostrane novinske agencije. Publika u Bosni i Hercegovini ih je uglavnom dobro prihvatila, bilo da su informativni ili zabavni, jer su sadržaji koje nude strani mediji drugačiji od onog što na programu imaju "domaće" medijske kuće, piše u tekstu "Sarajevo postalo medijska meka" Aida Đugum.
Izrazito složena medijska slika Srbije. Broj domaćih, inostranih i medija u mješovitom vlasništvu je visok. Istovremeno, nivo medijske kulture skoro da nikada nije bio niži. Srbija je i u 2000.-im ostala tačka sa koje mnoge vodeće globalne medijske kuće posmatraju regionalna zbivanja, dok se ka njoj, na drugoj strani, sliva medijski kapital koji dolazi spolja. Problem je, međutim u tome, što po kvalitetu prestižni svetski mediji, iz Srbije samo izvještavaju, dok interes za ulaganje u tamošnjem medijskom prostoru uglavnom pronalaze oni koji sopstveni profit crpe iz prostora pojednostavljivanja stvarnosti i jeftine zabave. U tekstu "Složena medijska slika Srbije" Milan Nešić analizira.
Većina medija u Hrvatskoj u vlasništvu su globalnih medijskih korporacija. Od tri velike nacionalne TV kompanije dvije su u stranom vlasništvu, baš kao i 90 posto dnevnih novina. Uključujući i najveće internetske news portale. S medijskim znalcima u tekstu "Hrvatska: Dominacija senzacionalističkih sadržaja" razgovarala je Ankica Barbir Mladinović.
U Crnoj Gori ima medija koji se mogu okarakterisati kao strani. Ali, ključna stvar je u tome što su uvjeti za sve isti, bez obzira na porijeklo kapitala ili državljanstvo osnivača - kaže, između ostalog, Esad Krcić u tekstu "Crna Gora: Inostrani mediji, zvanično, ne postoje".