“BiH ostaje u ekonomskom i političkom ćorsokaku, i nakon ovih opštih izbora”, glavna je procjena svjetskih medija nakon preliminarnih rezultata nedjeljnog glasanja.
Britanski Guardian zaključuje kako su, i ovi izbori pokazali da fundamentalno pitanje nacionalnog identiteta, “skoro 19 godina od završetka rata ostaje neriješeno”.
“Nacionalisti su proglasili pobjedu na izborima, što je rezultat koji će samo produbiti i dodatno podgrijati nestabilnost u jednoj od najsiromašnijih evropskih država”, piše Guardian.
Tako na čelu srpskog entiteta ostaje Milorad Dodik, secesionista sa snažnom podrškom Moskve, političar koji se već dugo zalaže za nezavisnost tog bh. entiteta.
Dodik je izjavio kako će njegova politika biti “Republika Srpska: sve manje entitet, sve više država!”
S ovakvim rezultatima izbora, srpski nacionalisti, kojima je cilj slabljenje kolektivnog tročlanog Predsjedništva, dobijaju priliku da ga oslabljuju i dalje.
Sa druge strane Bakir Izetbegović, sin pokojnog bosanskog lidera tokom rata (Alije Izetbegović) i potpredsjednik glavne bošnjačke, Stranke demokratske akcije, ostaje na svojoj aktuelnoj poziciji, član kolektivnog šefa države.
Guardian podsjeća kako se Izetbegović nadao da će u Predsjedništvo biti izabrani kandidati koji su u stanju da “prevaziđu trenutni zastoj koji blokira zamlju na putu ka EU i NATO integracijama”.
S treće strane,u ime hrvatskog naroda, član Predsjedništva će biti još jedan nacionalista - Dragan Čović, za kojeg Guardian procjenjuje da će, ne samo pojačati pristisak na podrivanje države Bosne, nego i slabljenje bošnjačko-hrvatske Federacije.
Britanski list navodi da je zvanična stopa nezaposlenosti 44% (među mladima čak i veća), a da je prosječna plata 415 eura. Uz to, u proteklih je šest godina korupcija bila takvog intenziteta da su građani gubili 750 miliona eura godišnje.
Ionako nerazvijenu privredu dodatno su pogodile katastrofalne poplave. Šteta se procjenjuje na 2 milijarde eura, što je ekvivalent za 15 posto bruto društvenog proizvoda zemlje.
Frustracije ukupnim političkim i privrednim stanjem u BiH, izvele su u februaru 2014.godine na ulicu građane brojnih gradova, ali se ništa nije promijenilo.
Britanski Guardian, uz sve pomenuto posebno navodi zlokobne brojke o tome da se nekoliko stotina džihadista iz BiH bori u Iraku i Siriji, zbog čega raste i strah od mogućeg nasilja u zemlji, kad se militanti jednoga dana vrate kući.
I kao da to nije dovoljno, u Banjaluku je, na poziv Vlade Milorada Dodika, stiglo oko 150 ruskih Kozaka. Povod je navodno bilo obilježavanje 100-te godišnjice I svjetskog rata, a predvodio ih je Nikolaj Diakonov, isti onaj koji je ruske Kozake doveo i na Krim. Naoružane.
(FOTOGALERIJA: Kozaci na manifestaciji Rusija u Srpskoj, na dan izbora u BiH)
Završni dio manifestacije "Rusija u Srpskoj"
Sedmi izbori od kraja rata u BiH nisu donijeli naznake da će se BiH ispetljati iz opasnog kruga siromaštva niti da će prekinuti kontinuitet vladavine nacionalističkih partija koje drže državne institucije u blokadi. A što će zauzvrat dodatno produbiti brojne ekonomske slabosti, piše Guardian u analizi opštih izbora u BiH.
Njemački Deutsche Welle, uz opis ukupne političke blokade i teške ekonomske situacije, navodi i da se od svih novoizabranih lidera u BiH, samo bošnjački član Predsjedništva, Bakir Izetbegović, zalaže za jaku jedinstvenu BiH.
On je, već u nedjelju veče pozvao buduće članove kolektivnog šefa države da “stave po strani svoje razlike i rade zajedno na putu ka budućem članstvu u EU i NATO paktu”.
Strane agencije, te mediji općenito, skoro jednoglasno navode da je u nacionalsitičkoj retorici predvodio Milorad Dodik koji će ostati na funkciji predsjednika manjeg bh. entiteta.
Američka novinska agencija Associated press citira građanina Banjaluke, pedesetčetvorogodišnjeg Janka Milovanovića, koji je o partijama i kandidatima izjavio:
„Da biram šta? To je kao da zavlačite ruke u vreću punu zmija i hvatate ili malu ili veliku. Birate između toga hoćete li umrijeti za sat ili pola sata!!!"
Nastavnica iz Sarajeva, Dubravka Duranović, zasićena je pričom o političkoj strukturi zemlje.
„Potrebne su nam veće penzije, posao za naše mlade ljude , potrebne su nam promjene“, kaže ona.
Mladi ljudi, poput Ivane Šarić, glasali su za male građanske stranke, svjesni njihovih mali šansi u poplavi nacionalističke retorike snažnijih, većih, vladajućih partija.
„Ljudi se plaše da glasaju za velike promjene, možda i zbog traumatične prošlosti. Prije 20 godina izabarali su demokratiju. To im je donijelo nezvisnost ali odmah potom i rat”, kaže Ivana.
Agencija Reuters, citira strahovanja analitičara da ovakvi rezultati neće donijeti neophodne, radikalne promjene, što bi onda moglo izroditi nove proteste i nasilje.