Skoro 24 sata od zatvaranja biračkih mjesta na opštim izborima u BiH, sve je izvjesnije kako su pobjednici ovogodišnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora stranke koje su i do sada, manje-više, participirale u vlasti - SDA, HDZ BiH i SNSD. Ko su stvarni pobjednici i ko će sa kim u koaliciju, moglo bi se uskoro znati, no pretjeranih iznenađenja, čini se, da neće biti. Ono što je izvjesno jeste da je SDP doživio debakl na izborima, ali i to da će u Predsjedništvu BiH, umjesto dosadašnjeg Dodikovog kandidata, biti Mladen Ivanić, lider PDP-a.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Stjepan Mikić je saopštio da je Mladen Ivanić (PDP) u vodstvu sa mjesto srpskog člana Predsjedništva a da je na drugom mjestu Željka Cvijanović iz SNSD-a.
Nakon 90 posto prebrojanih glasova, Ivanić je osvojio 48,31 a Cvijanović 48,14 posto glasova među glasačima u RS-u. Poraz Cvijanovićeve je priznao i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i RS. Kako je saopšteno iz CIK-a, Ivanić je osvojio 279.822 glasa a Cvijanović 278.845.
Hrvatski član Predsjedništva je Dragan Čović iz HDZ-a, a bošnjački, prema rezultatima objavljenim u nedelju uveče, je Bakir Izetbegović iz SDA.
Dodik vodi ispred Ognjena Tadića iz SDS-a u utrci za predsjednika RS-a, sa 47,10 posto prema 45,16 posto glasova.
Ramiz Salkić, kandidat liste Domovina je u vođstvu među bošnjačkim kandidatima sa 2.77 posto, a Vlajki Emil među hrvatskim kandidatima sa 0.51 posto.
SDA i SNSD su ubjedljivo vodeće stranke u utrkama za državni i entitetske parlamente.
SDA je osvojila 27.81 posto glasova za 14 mandata iz Federacije BiH u državnom parlamentu, ispred Demokratske fronte sa 15 posto, SBB-a sa 14 posto, HDZ-a sa 12 posto, SDP-a sa 9,70 posto i HDZ-a 1990 sa 4,19 posto.
SNSD je osvojio 39,58 glasova za 14 mandata iz RS-a u Parlamentu BiH, ispred SDS-a sa 33,50 posto, koalicije PDP-NDP sa 7,93 posto i DNS-a sa šest posto.
SDA je za Parlament FBiH osvojila 27,87 posto, ispred SBB-a sa 14,66 posto, Demokratskog fronta 12,73 posto, koalicije predvođene HDZ-om sa 11,88 posto i SDP-a sa 10.48 posto.
U RS-u, SNSD je osvojio 33,35 posto za Skupštinu RS-a, ispred SDS-a sa 27,30 posto, DNS-a sa 9,61 posto, PDP-a sa 7,75 posto i Socijalističke partije i NDP-a sa pet posto glasova.
SDA je je osvojila relativnu većinu u šest kantonalnih skupština, a HDZ sa svojim koalicionim partnerima većinu u četiri kantona.
SDA ima relativnu većinu u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.
HDZ ima relativnu većinu u Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Livanjskom kantonu.
Dodiku krivi Bošnjaci i stranci
Nakon što je CIK objavio preliminarne, nepotpune izborne rezultate, Mladen Ivanić, koji će, kako sada stvari stoje, zasjesti na poziciju za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, poručio je:
„Javnosti mogu obećati da ću čuvati Republiku Srpsku, da će ona sa mnom, ponoviću još jednom, biti sigurna i stabilna.“
Ivanićevu pobjedu nekoliko sati ranije najavio je i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji nije prezao da optuži sve, pa čak i Bošnjake, što je njegova kandidatknja Željka Cvijanović, izgubila.
„Ne mogu da vjerujem da su Srbi na ovaj način odlučivali, znajući ko podržava i na koji način daje podršku samom Ivaniću. Znači, Bošnjaci, međunarodna zajednica, što će, eventualno, njegovoj pobjedi, u što ja još uvijek ne vjerujem, staviti jedan akcenat podaništva", konstatovao je Dodik.
Nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, vladala je neizvjesnost i oko toga koga je narod izabrao za člana bh Predsjedništva iz reda Bošnjaka.
A, onda je nešto prije ponoći, Bakir Izetbegović, u ime SDA i kao njen kandidat za tu poziciju, proglasio pobjedu, što je zatim potvrdiila i Centralna izborna komisija.
„Ne samo da imam drugi mandat, nego imam skoro dupli broj glasova u odnosu na prošle izbore", naveo je Izetbegović.
Nešto manja neizvjesnost je vladala u redovima dva HDZ-a. Dragan Čović, kandidat za hrvatskog člana bh Predsjedništva i Martin Raguž, kandidat HDZ 1990, u nedjelju uveče su proglašavali pobjedu, no u ponedjeljak je situacija bila nešto drugačija.
„Mi uvjeravamo da ćemo imati izbornu jedinicu iz koje će hrvatski narod, kao i druga dva naroda, birati svoje predstavnike, na svakim narednim izborima", izjavio je Čović.
„Ova stranka je spremna na partnerske odnose sa svim demokratskim strankama koje uvažavaju načela demokracije i uvažavanja, ali sigurno nulta stopa tolerancije za bilo kakva ekskluzivna tumačenja, monopol i dominaciju, koje je Devedesetka snažno osjetila na svojoj koži, zbog koje smo platili cijenu, ali danas možemo ponosno stajati pred javnošću, pred kamerama, zbog ovog što smo učinili", naveo je Raguž.
Najveći debakl na ovim izborima doživio je SDP, stranka koja je prije četiri godine osvojila najveći broj glasova u Federaciji BiH i bila na vlasti proteklo vrijeme. 12. oktobra ne samo da su ostali bez glasova za člana bh Predsjedništva, već su glasove izgubili i u gradovima u kojima su suvereno vladali više od dvije decenije.
„Građani su se opredijelili, prije svega za Stranku demokratske akcije, i oni su očigledno pobjednik ovih izbora", priznao je Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.
Pored ovog priznanja, Lagumdžija je za izborni poraz okrivio i dojučerašnjeg drugog čovjeka stranke, Željka Komšića, koji je osnovao novu političku opciju, Demokratsku frontu, i, prema dosadašnjim prebrojanim glasovima, zauzima drugu ili treću poziciju u ukupnom zbiru.
„Možemo reći da smo prva stranka u političkom životu Bosne i Hercegovine koja je za tako kratko vrijeme postigla tako veliki uspjeh", naglasio je Komšić.
Bosanske nacionalne stranke proglasile pobjedu, ekonomski strah i etničke tenzije su preovladavale izborima, skoro 20 godina nakon rata - samo su neki od naslova svjetskih medija o izborima u Bosni i Hercegovini. No, kako bi se u najkraćem mogao opisati 12. oktobar, za naš radio je prokomentarisala ekonomistica Svetlana Cenić:
„Katastrofalno loša vlast. Socijaldemokrati se, izgleda, u regionu pokažu kao dobra opozicija, a užasni vladari, jer sa sobom vodaju nekakvo članstvo koje dođe da se uhlebi i da, gladno, uzme deo nekih kolača, i onda više nemaju meru, nemaju rešenje, i uvek se vade na nekog koalicionog partnera, ili na Marsovce, ili na svetsku ekonomsku krizu. Takve stranke i tako loša levica ojačala je desnicu, jer niko nije video ni te socijale, ni demokratije, ni pravde. Video je samo bogate socijaldemokrate, koje pod krinkom neke pravde, jednakosti, smatraju sebe jednakijim u čitavom društvu. I potpuno je logično bilo da se sad vraćamo na devedesetu godinu, i da se vraćamo na SDA, na HDZ, na SDS i ono glasačko telo koje se opet vraća tim strankama, misleći da oni ionako ne biraju s kim će koalirati, a onda je bolje glasati za jačeg, odnosno najčešće i za svog.“
