Nakon Beograda, i u Podgorici je predstavljena knjiga Dragana Štavljanina, urednika u balkanskom servisu Radija Slobodna Evropa, "Hladni mir - Kavkaz i Kosovo" u kojoj autor analizira uzroke i posljedice proglašenja kosovske nezavisnosti i rata u Gruziji.
O tome šta povezuje Kavkaz i Kosovo i kakvu su ulogu u tim krizama imale velike sile, pored autora, govorili su dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović i profesor Ratko Božović.
U svojoj knjizi Dragan Štavljanin bavi se pitanjima da li je proglašenje nezavisnosti Kosova presedan ili jedinstven slučaj. A u kontekstu činjenice da se Rusija intervenišući u Gruziji, pozivala na slične poteze zapada na Kosovu. "Nepisano pravilo gepolitike je da su u igri velikih sila male zemlje ili narodi uvijek na gubitku. Ta zakonmjernost potvrdila se i na primjerima Kosova i Kavkaza", kaža profesor Ratko Božović:
"Ova knjiga o silama koje diktiraju odnose i sa malima i sa velikima, a riječ je o Rusiji i SAD-u i na tome vidimo kako su ti mali uigrani ili izigrani igrači. To je ta priča ovde prisutna."
Dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović kaže da Dragan Štavljanin piše o svijetu koji je odavno postao pozornica gdje se zna ko igra glavnu, a ko epizodne uloge u međunarodnim odnosima:
"U nekada jednostavnijem svijetu nego što je bio naš pitanje je da li biste mogli povezati tematski Kavkaz i Kosovo, odnosno Kavkaz i Balkan. Međutim, u današnjem svijetu jedna odluka proizvodi drugu, jedna strategija ili pristup međunarodnim odnosima proizvodi drugu i odnosi među velikim silama se mijenjaju zavisno od toga šta će uraditi na ovom ili onom području."
MOGUĆA BORBA ZA PREVLAST U RUSIJI
Jedno od pitanja za autora knjige "Hladni mir - Kavkaz i Kosovo" bilo je kada mali narodi postaju interesantni velikim silama i gdje je tu mjesto Balkana?
"Mi smo previše skloni da tvrdimo i da mislimo da sve zavisi od nas, da smo mi kao za vreme Hladnog rata kada smi mi tu bili raskršću, pa je Tito rešio tu igru između istoka i zapada i mislim da političari na Balkanu to isto i u Beogradu pre svega samtraju i to je jedan velika zabluda. Mi smo jedan zapećak. Tačno je da se bave nama kada smo problem, ali onda naravno da se bavi nama na način na koji on misli da treba da bude rešeno to pitanje, ne na način na koji bismo mi hteli da bude rešeno to pitanje, to je Dejtonski sporazum ili sada priznanje nezavisnosti Kosova, koliko god to pogodilo jednu, drugu ili treću stranu, to se rešava po nekim parametrima, znamo da je to interes velikih sila i po nečemu što se zove mera svetskog sistema u datom trenutku i ako to mali ne shvate onda smo mi u velikom problemu."
Kada govori o glavnim igračima na globalnoj sceni, Rusiji i Americi, Štavljanin tvrdi da Rusije nema dovoljno unutarpolitičke kohezije da ponovo izraste u onu silu koja je bila u vrijeme Hladnog rata. Ide i korak dalje i kaže da bi moglo doći do borbe za prevlast bivšeg i sadašnjeg predsjednika Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva:
"Milošević je mislio da nikada neće otići sa vlasti, pa je u jednom trenutku srušen sa vlasti. Zna se kako je srušen. Nije srušen na izborima nego na ulici. Ja ne kažem da će Putin biti rušen na ulici, jer i inače nijedan ruski lider nije rušen na ulici, ali mislim da će naprosto doći jedan trenutak kada će neko imati potrebu ne da menja koncept putinizma, biće putinizam bez Putina, ali će doći do personalne promene."
Promociji Štavljaninove knjige u glavnom gradu Crne Gore prisustvovali su brojni novinari i predstavnici javnog života, studenti i njegove kolege. Dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović ovako je podsjetio na novinarski rad Dragana Štavljanina iz vremena devedesetih:
"Ako su neki od vas slušali taj radio slobode, kako mu i samo ime kaže, zna da je to bilo izuzetno teško, svakako se sjećate i upečatljivog i uvijek smirenog i temeljnog glasa Dragana Štavljanina o čemu god da je govorio. Otprilike, takav ton ima i ova knjiga."
O tome šta povezuje Kavkaz i Kosovo i kakvu su ulogu u tim krizama imale velike sile, pored autora, govorili su dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović i profesor Ratko Božović.
U svojoj knjizi Dragan Štavljanin bavi se pitanjima da li je proglašenje nezavisnosti Kosova presedan ili jedinstven slučaj. A u kontekstu činjenice da se Rusija intervenišući u Gruziji, pozivala na slične poteze zapada na Kosovu. "Nepisano pravilo gepolitike je da su u igri velikih sila male zemlje ili narodi uvijek na gubitku. Ta zakonmjernost potvrdila se i na primjerima Kosova i Kavkaza", kaža profesor Ratko Božović:
"Ova knjiga o silama koje diktiraju odnose i sa malima i sa velikima, a riječ je o Rusiji i SAD-u i na tome vidimo kako su ti mali uigrani ili izigrani igrači. To je ta priča ovde prisutna."
Dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović kaže da Dragan Štavljanin piše o svijetu koji je odavno postao pozornica gdje se zna ko igra glavnu, a ko epizodne uloge u međunarodnim odnosima:
"U nekada jednostavnijem svijetu nego što je bio naš pitanje je da li biste mogli povezati tematski Kavkaz i Kosovo, odnosno Kavkaz i Balkan. Međutim, u današnjem svijetu jedna odluka proizvodi drugu, jedna strategija ili pristup međunarodnim odnosima proizvodi drugu i odnosi među velikim silama se mijenjaju zavisno od toga šta će uraditi na ovom ili onom području."
MOGUĆA BORBA ZA PREVLAST U RUSIJI
Jedno od pitanja za autora knjige "Hladni mir - Kavkaz i Kosovo" bilo je kada mali narodi postaju interesantni velikim silama i gdje je tu mjesto Balkana?
"Mi smo previše skloni da tvrdimo i da mislimo da sve zavisi od nas, da smo mi kao za vreme Hladnog rata kada smi mi tu bili raskršću, pa je Tito rešio tu igru između istoka i zapada i mislim da političari na Balkanu to isto i u Beogradu pre svega samtraju i to je jedan velika zabluda. Mi smo jedan zapećak. Tačno je da se bave nama kada smo problem, ali onda naravno da se bavi nama na način na koji on misli da treba da bude rešeno to pitanje, ne na način na koji bismo mi hteli da bude rešeno to pitanje, to je Dejtonski sporazum ili sada priznanje nezavisnosti Kosova, koliko god to pogodilo jednu, drugu ili treću stranu, to se rešava po nekim parametrima, znamo da je to interes velikih sila i po nečemu što se zove mera svetskog sistema u datom trenutku i ako to mali ne shvate onda smo mi u velikom problemu."
Kada govori o glavnim igračima na globalnoj sceni, Rusiji i Americi, Štavljanin tvrdi da Rusije nema dovoljno unutarpolitičke kohezije da ponovo izraste u onu silu koja je bila u vrijeme Hladnog rata. Ide i korak dalje i kaže da bi moglo doći do borbe za prevlast bivšeg i sadašnjeg predsjednika Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva:
"Milošević je mislio da nikada neće otići sa vlasti, pa je u jednom trenutku srušen sa vlasti. Zna se kako je srušen. Nije srušen na izborima nego na ulici. Ja ne kažem da će Putin biti rušen na ulici, jer i inače nijedan ruski lider nije rušen na ulici, ali mislim da će naprosto doći jedan trenutak kada će neko imati potrebu ne da menja koncept putinizma, biće putinizam bez Putina, ali će doći do personalne promene."
Promociji Štavljaninove knjige u glavnom gradu Crne Gore prisustvovali su brojni novinari i predstavnici javnog života, studenti i njegove kolege. Dekan Fakulteta političkih nauka Srđan Darmanović ovako je podsjetio na novinarski rad Dragana Štavljanina iz vremena devedesetih:
"Ako su neki od vas slušali taj radio slobode, kako mu i samo ime kaže, zna da je to bilo izuzetno teško, svakako se sjećate i upečatljivog i uvijek smirenog i temeljnog glasa Dragana Štavljanina o čemu god da je govorio. Otprilike, takav ton ima i ova knjiga."