U odjeljku "Skraćivanje poštenog javnog suđenja" Stejt Dipartment navodi da Ustav i zakon propisuju da je pravosuđe nezavisno, ali da uprkos toj zakonskoj obavezi pojedini posmatrači konstatuju da Vladini zvaničnici ponekad utiču na tužioce iz političkih i ličnih razloga. Primjera radi, u izvještaju se navode optužbe Pokreta za promjene na račun bivše državne tužiteljke, a sada predsjednice Vrhovog suda Vesne Medenice da je donosila selektivne odluke zato što nije optužila direktora policije Veselina Veljovića nakon što je sa firmom "Čelebić" sklopio ugovor o prodaji državne zemlje i gradnji novog sjedišta policije bez tendera. Stejt Dipartment navodi da je bilo izvještaja da neke sudije imaju neprimjerene veze sa biznismenima ili da donose falične odluke zbog straha od osvete ili gubitka posla.
Predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže da ga ovaj izvještaj uopšte ne čudi, ali da mu djeluje uopšten i da u njemu nijesu identifikovani glavni uzroci uočenih problema koji guše crnogorsko društvo:
"I ako se i dalje budu takvi izvještaji davali svih ko zna koliko narednih godina oni će biti isti jer se ništa neće promijeniti jer se niko nije ozbiljno pozabavio osnovom ustavno pravnom i zakonskom za uticaj politike na te strukture. To je jednostavno pravi i zakonski osnov. To je kada je u pitanju i način izbora i predsjednika Vrhovnog suda, a time i predsjednika Sudskog savjeta, državnog tužioca i predsjednika Tužilačkog savjeta, zamislite kakva su ta kontrolna rješenja. Takvih rješenja imamo puno i u drugim strukturama države".
"Stav Advokatske komore Crne Gore je da pravosuđe mora biti nezavisno, odnosno mora biti odvojeno od izvršne vlasti, tako da svaka reakcija, a normalno i ova koja je došla iz Stejt Dipartmenta može samo koristiti stanju crnogorskog pravosuđa i postojenje bilo kakvog eventualnog uticaja".
U izvještaju Stejt Dipartmenta posebno je poglavlje posvećeno korupciji vlasti i transparentnosti. U tom se dijelu konstatuje da vlast nije dosljedno primjenjivala zakonske odredbe o krivičnim kaznama za korupciju državnih zvaničnika, kao i da postoji raširena percepcija korupcije, posebno u izvršnoj i sudskoj vlasti. Koordinatorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović kaže da se nalazi i o raširenosti korupcije u Crnoj Gori ponavljaju iz izvještaja u izvještaj, dok vlast i dalje pokušava da frizira tu dijagnozu:
"I to je uradila i Nacionalna komisija sa svojim posljednjim izvještajima gdje mi kao država tvrdimo da smo implementirali gotovo sve aktivnosti, dok činjenice i fakti koje je Mans prikupio od istih državnih institucija koje pokazuju da kada je u pitanju sprovođenje tog ključnog strateškog državnog dokumenta mi smo sproveli jedva jednu trećinu onoga što je bilo predviđeno".
Vesna Ratković iz Uprave za antikorupcijsku inicijativu napominje da se to tijelo bavi prevencijom korupcije i da joj je s tog aspekta posebno interesantan dio koji se odnosi na percepciju korupcije. Pošto je i ranije sprovedeno istraživanje uprave pokazalo, kako kaže, relativno visok stepen percepcije korupcije u pravosuđu:
"Međutim, ovdje bih htjela da dodam kao važno da građani veoma često poistovjećuju neažurnost sudova sa percepcijom o korupciji tako da lično smatram da percepcija korupcije je veća nego što je zaista ima. Takođe sa zadovoljstvom mogu da komentarišem da se i ovaj izvještaj Stejt Dipartmenta osvrnuo na Greko izvještaj i takođe istakla da je značajan napredak u Crnoj Gori u ovoj oblasti ostvaren".
U izvještaju se, međutim, kao negativna konstatacija posebno ističe činjenica da je nekim javnim zvaničnicima i dalje dozvoljeno da budu u upravnim odborima državnih kompanija, dok je preporuka Greko-a, podsjetimo, bila da poslanici i drugim javnim funkcionerima nije mjesto u upravnim odborima privrednih društava. Ta preporuka nije ugrađena u domaći Zakon o suzbijanju konflikta interesa.
Ozbiljne primjedbe i na rad policije
U izvještaju Stejt Dipartmenta se, između ostalog, citira komesar za ljudska prava Savjeta Evrope da se krivični postupci protiv policajaca zbog iznuđivanja dokaza, zlostavljanja, mučenja ili zloupotrebe položaja dešavaju relativno rijetko i ne sprovode se efikasno. Presude se izriču u malom broju slučajeva koji prate samo ukori, uslovne presude i novčane kazne.
"Policijski službenici nijesu efikasno kažnjavani. Imamo slučajeve da se uglavnom izriču kazne 20 posto od mjesečne plate što je apsolutno neadekvatno, čak i stimulišuće za buduće slučajeve. Mi u našem izvještaju za 2008. koji se upravo završava imamo apsolutno iste nalaze koji su bili u kvartalnom izvještaju, u izvještajima koji su bili u Stejt Dipatmentovom izvještaju, tako da je Vlada nakon pritisaka na Komitetu Ujedinjenih Nacija za sprječavanje torture, koji je opet rezultat naših izvještaja, napravila već niz konkretnih koraka, popravlja se situacija u samim zatvorima, a svaki određeni sektor dobija po čitav set mjera po pitanju sprječavanja toruture, tako da u Crnoj Gori počeli smo da pravimo neke pomake, konačno smo "izvadili glavu iz pjeska" i pokušaćemo da riješimo ove probleme".
U policiji nijesmo mogli dobiti sagovornika koji bi prokomentarisao navode Stejt Dipartmenta u kojem se, između ostalog, kaže da su zatvorski uslovi ispod standarda. Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu Božidar Vuksanović kaže da kada je riječ o zatvorskim uslovima ne slaže se sa negativnom ocjenom Stejt Dipartmenta. Vuksanović kaže da i u Spužu imaju problema sa dijelom koji se odnosi na pritvorenike Istražnog zatvora:
"Taj smještaj u Istražnom zatvoru je najjača primjedba je ta prenatrpanost koja je zbog i sporosti određenih sudskih procesa i zbog priliva većeg broja lica koja su u Istražnom zatvoru dolazimo u situaciju da moramo da širimo kapacitete. Svakako na tom planu radimo. Već se sada radi novi zatvor u Bijelom Polju, radimo i ovdje novi zatvor u Podgorici, tako da ćemo imati te uslove vrlo brzo na visini standarda i prema tome, smatram da u ovom dijelu je nivo dosta dobar, ali moram naglasiti i sljedeće, da u ranijem periodu, recimo prije dvije, tri godine je u Istražnom zatvoru boravilo negdje oko 300 lica, a na današnji dan imamo negdje oko 600 lica, a kapacitet i gabariti objekata koji su postojeći su na istom nivou".
Član Skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu iz Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović kaže da bi navodi Stejt Dipartmenta trebalo da zabrinu kako nadležne državne organe tako i zainteresovanu javnost:
"Zainteresovanoj javnosti po prirodi stvari to bi trebali biti i svi građani, a posebno stručni dio javnosti koji prati te stvari, naravno i pravashodno morali bi time najviše da se pozabave politički subjekti u čijoj je ustavnoj i zakonskoj nadležnosti da obezbjeđuju ustavnost i zakonitost u postupanju svih državnih organa".