Iako je od završetka rata u Bosni i Hercegovini dosta urađeno na procesu traženja nestalih, i dalje je veliki broj onih čija tijela još nisu pronađena. Bh. timovi koji tragaju za nestalima pronalaze sve manji broj masovnih i sve veći broj individualnih grobnica, a cijelim procesom najnezadovoljnije su porodice nestalih.
U Bosni i Hercegovini se i 16 godina nakon rata još traga za oko 10.000 nestalih osoba. Koordinatorka u švicarskoj asocijaciji protiv nekažnjivosti TRIAL Lejla Mamut kaže da je proces traženja nestalih bio uspješniji i brži dok su entitetske institucije obavljale taj zadatak prije nego će se na nivou države uspostaviti Institut za nestale osobe BiH.
„Razlog zašto je taj proces sporiji je činjenica da je od januara 2011. godine nadležnost za izadavanje naređenja za ekshumacije prebačena na državno Tužilaštvo. Svi mi znamo da je državno Tužilaštvo već prebukirano, da su kapaciteti slabi, i sam tim i taj proces od ove godine je mnogo, mnogo sporiji“, ocjenjuje Mamut.
Mamut pojašnjava da je iz objektivnih razloga proces ekshumacije tekao efikasnije dok su bile entitetske komisije.
"A to je činjenica da je tada objektivno bilo više nepronađenih masovnih grobnica i više informacija o lokacijama masovnih grobnica, dok danas Institut za nestale osobe BiH ima sve manje informacija, a očekuje se da će taj broj informacija biti još manji kako vrijeme prolazi. Tu se nadovezuje i pitanje svjedoka i njihova ključna uloga u davanju informacija o lokacijama grobnica."
Prije godinu dana TRIAL je u izvještaju UN-ovom Komitetu protiv mučenja (Committee Against Torture - CAT) uputio negativnu notu ocjenjujući da su
vlasti u Bosni i Hercegovini učinile mali pomak u rješavanju pitanja nestalih osoba. Komitet UN-a nema mogućnost izricanje sankcija za neispunjavanje obaveza, već samo daje preporuke, kaže Mamut.
„Međutim, sve preporuke koje, evo u našem konkretnom slučaju, Komitet protiv mučenja izda kasnije koriste brojna druga tijela, poput Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropskog suda, i na taj način se vrši pritisak, imajuću u vidu perspektivu BiH da postane članica EU“, objašnjava Mamut.
Ključna uloga svjedoka
I dok se institucije koje tragaju za nestalima sada suočavaju sa manjim brojem masovnih, a sve većim brojem individualnih grobnica, neke osobe nikad neće biti pronađene, kaže Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
„Nemoguće je zaista pronaći sve nestale. Neki od njih fizički više ne egzistiraju, posmrtni ostaci su spaljni, ili se posmrtni ostaci nalaze se na dnu rijeka Save, Sane, Drine i nekih drugih rijeka i jezera. Neki su završili u nekim jezerima sa lužinama, tečnostima koje rastapaju i odjeću i ljudske skeletne ostatke“, navodi on.
Ključnu ulogu u pronalasku nestalih imaju svjedoci. Nažalost, rijetko se dešava da neko od njih želi otkriti gdje se nalaze masovne grobnice, ističe član Udruženja „Izvor“ iz Prijedora Edin Ramulić.
„Postoji taj jedans strašan odnos Kneževljana, odnosno ljudi iz Skender Vakufa, od opštine pa do običnih ljudi. Dešavalo se da je jedno tijelo pronađeno pored utabane ribarske staze, gdje su više od 15 godina prolazili pored tog tijela i niko nije imao potrebu da to prijavi. Jedno neljudsko je ponašanje tih ljude gore. Na lokaciji gdje su ubijene žrtva pravi se smetljište, iako to nije do kraja istraženo“, kaže Ramulić.
Bosni i Hercegovini predstoji još mnogo posla u rješavanju pitanja nestalih osoba. Politička volja ovdje je presudna. Istovremeno, i svjedoci zločina su ključni u ovom procesu.
„Svi trebamo da podržimo jedni druge, da ne gledamo da li je to Bošnjak, Hrvat, Srbin, Rom, Jevrej, već svi zajedno da shvatimo da je bitno raditi na tim stvarima kako ne bismo došli u situaciji da neki novi sukobi donesu nove žrtve na osnovu špekulacije sa istorijom“, kazao je Borislav Đurić iz omladinske organizacije "Centar" Mrkonjić Grad.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Šta koči BiH da dovrši potragu za nestalima
Nasljeđe Haškog tribunala: Dostignuća i kritike
Istoriografija opterećena nacionalističkim zabludama
Suđenje Župljaninu: Svjedok obrane o svom zatočenju
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
U Bosni i Hercegovini se i 16 godina nakon rata još traga za oko 10.000 nestalih osoba. Koordinatorka u švicarskoj asocijaciji protiv nekažnjivosti TRIAL Lejla Mamut kaže da je proces traženja nestalih bio uspješniji i brži dok su entitetske institucije obavljale taj zadatak prije nego će se na nivou države uspostaviti Institut za nestale osobe BiH.
Lejla Mamut
Prema njenim riječima, nove nadležnosti o izdavanju naređenja za ekshumacije dodatno usporavaju proces traženja nestalih.„Razlog zašto je taj proces sporiji je činjenica da je od januara 2011. godine nadležnost za izadavanje naređenja za ekshumacije prebačena na državno Tužilaštvo. Svi mi znamo da je državno Tužilaštvo već prebukirano, da su kapaciteti slabi, i sam tim i taj proces od ove godine je mnogo, mnogo sporiji“, ocjenjuje Mamut.
Mamut pojašnjava da je iz objektivnih razloga proces ekshumacije tekao efikasnije dok su bile entitetske komisije.
"A to je činjenica da je tada objektivno bilo više nepronađenih masovnih grobnica i više informacija o lokacijama masovnih grobnica, dok danas Institut za nestale osobe BiH ima sve manje informacija, a očekuje se da će taj broj informacija biti još manji kako vrijeme prolazi. Tu se nadovezuje i pitanje svjedoka i njihova ključna uloga u davanju informacija o lokacijama grobnica."
Prije godinu dana TRIAL je u izvještaju UN-ovom Komitetu protiv mučenja (Committee Against Torture - CAT) uputio negativnu notu ocjenjujući da su
vlasti u Bosni i Hercegovini učinile mali pomak u rješavanju pitanja nestalih osoba. Komitet UN-a nema mogućnost izricanje sankcija za neispunjavanje obaveza, već samo daje preporuke, kaže Mamut.
„Međutim, sve preporuke koje, evo u našem konkretnom slučaju, Komitet protiv mučenja izda kasnije koriste brojna druga tijela, poput Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropskog suda, i na taj način se vrši pritisak, imajuću u vidu perspektivu BiH da postane članica EU“, objašnjava Mamut.
Ključna uloga svjedoka
I dok se institucije koje tragaju za nestalima sada suočavaju sa manjim brojem masovnih, a sve većim brojem individualnih grobnica, neke osobe nikad neće biti pronađene, kaže Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
Amor Mašović
„Nemoguće je zaista pronaći sve nestale. Neki od njih fizički više ne egzistiraju, posmrtni ostaci su spaljni, ili se posmrtni ostaci nalaze se na dnu rijeka Save, Sane, Drine i nekih drugih rijeka i jezera. Neki su završili u nekim jezerima sa lužinama, tečnostima koje rastapaju i odjeću i ljudske skeletne ostatke“, navodi on.
Ključnu ulogu u pronalasku nestalih imaju svjedoci. Nažalost, rijetko se dešava da neko od njih želi otkriti gdje se nalaze masovne grobnice, ističe član Udruženja „Izvor“ iz Prijedora Edin Ramulić.
„Postoji taj jedans strašan odnos Kneževljana, odnosno ljudi iz Skender Vakufa, od opštine pa do običnih ljudi. Dešavalo se da je jedno tijelo pronađeno pored utabane ribarske staze, gdje su više od 15 godina prolazili pored tog tijela i niko nije imao potrebu da to prijavi. Jedno neljudsko je ponašanje tih ljude gore. Na lokaciji gdje su ubijene žrtva pravi se smetljište, iako to nije do kraja istraženo“, kaže Ramulić.
Bosni i Hercegovini predstoji još mnogo posla u rješavanju pitanja nestalih osoba. Politička volja ovdje je presudna. Istovremeno, i svjedoci zločina su ključni u ovom procesu.
„Svi trebamo da podržimo jedni druge, da ne gledamo da li je to Bošnjak, Hrvat, Srbin, Rom, Jevrej, već svi zajedno da shvatimo da je bitno raditi na tim stvarima kako ne bismo došli u situaciji da neki novi sukobi donesu nove žrtve na osnovu špekulacije sa istorijom“, kazao je Borislav Đurić iz omladinske organizacije "Centar" Mrkonjić Grad.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Šta koči BiH da dovrši potragu za nestalima
Nasljeđe Haškog tribunala: Dostignuća i kritike
Istoriografija opterećena nacionalističkim zabludama
Suđenje Župljaninu: Svjedok obrane o svom zatočenju
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.