Skoro godinu dana je prošlo od kako je Međunarodna komisija za nestale osobe proces traženja nestalih i identifikacija predala u ruke institucijama BiH.
Obitelji nestalih kažu da proces otvaranja grobnica, ekshumacija i identifikacija nije nikada išao sporije, a razlog za to vide u političkoj situaciji u ovoj zemlji.
"Već vidimo da je politika ušla i u grobnice, da je politika ušla u sve u šta je mogla ući i zato apelujemo, zato tražimo da politika radi svoje, a da puste one koji su nadležni da rade, da otvaraju masovne grobnice. Mi porodice nismo zadovoljne ekshumacijama i identifikacijama’’, kaže Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja ‘Majke Srebrenice’.
Iz Zvorničani tragaju za 560 osoba nestalih 1992.godine. Ahmet Grahić, predsjednik nestalih Zvorničana, kaže da je u proces traženja nestalih politika uvukla prste, jer bi se daljim otvaranjem grobnica još mnogi našli
pred licem pravde.
"Otkrivanje grobnice normalno povlači za sobom i procesuiranje ratnog zločina. Jednostavno, oni to ne žele i jednostavno se čuvaju toga i boje se. Mora politika jednom stati i reći: moramo odvojiti vrijeme do kada sve institucije vlasti moraju reći gdje su grobnice", naglašava Grahić.
A obitelji nestalih odgovornim smatraju Institut za nestale osobe BiH.
"Znamo da u našim velikim mjestima stoji dosta tijela koja nisu identifikovana, koja nisu dobila imena i prezimena, znači zločin postoji, a zločinaca nema. Ima koliko hoćete grobnica koje su otkrivene, ekshumirane, identifikovane, ali zločinaca nema’’, podsjeća Munira Subašić, predsjednica udruženja ‘Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa'.
Skeptični i u ICMP-u
I Institut BiH se nelazi pred brojnim administrativnim problemima, a s pravosudnim institucijama u čijoj nadležnosti je donošenje odluka o otvaranju masovnih grobnica, dijalog gotovo da i ne postoji.
"Od 2009. godine Institut je uputio 185 zahtjeva Tužiteljstvu BiH za koje još nismo dobili nikakav odgovor. Ako pretpostavimo da se dio tih zahtjeva odnosi na lokacije na kojima se neće pronaći tijela, ipak većina tih lokacija krije tijela. Tužiteljstvo BiH kad dobije zahtjev od Instituta prosljeđuje ga Sudu BiH, onda se i tamo čeka, tako da je cijela ta procedura dosta spora’’, navodi Marko Jurišić, član Upravnog odbora Instituta za nestale.
Kathryne Bomberger
Na naše pitanje kako je zadovoljna procesom traženja nestalih posljednjih godinu dana od kada proces vode institucije BiH Ketrin Bomberger (Kathryne Bomberger), direktorica ICMP-a u BiH, kaže da je svjesna da se Institut susreće sa problemima i da će sve teže ići proces traženja za preostalih 10 tisuća nestalih osoba.
"Ukoliko postoje zabrinutosti u vezi sa birokratskim problemima, mi želimo rješavati te birokratske probleme, želimo osigurati da ti birokratski problemi budu riješeni, želimo osigurati da sudske odluke, sudske naredbe da se donose na vrijeme. A što se tiče ovih 10 hiljada nestalih osoba, biće malo teže doći do podataka o njima", ocjenjuje Bomberger.
I američki veleposlanik u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) najavio je da će vlada SAD-a podržavati ICMP i njegov rad u BiH. Kaže da su uvidjeli značaj djelovanja ICMP-a za obitelji nestalih.
''Vrlo smo ponosni na činjenicu da ICMP zaista predvodi što se tiče uvođenja novih tehnologija i novih tehnika, u proces identifikacije žrtava, naročito žrtava krivičnih djela i što omogućavaju porodicama žrtava da nađu smiraj", kaže Mun
Zakon o nestalim osobama i fond za pomoć obiteljima nestalih u BiH još uvijek nisu u potpunosti provedeni. I zato, bila odgovorna država, pravosuđe ili Institut niko neće ispaštati kao obitelji nestalih.
Obitelji nestalih kažu da proces otvaranja grobnica, ekshumacija i identifikacija nije nikada išao sporije, a razlog za to vide u političkoj situaciji u ovoj zemlji.
"Već vidimo da je politika ušla i u grobnice, da je politika ušla u sve u šta je mogla ući i zato apelujemo, zato tražimo da politika radi svoje, a da puste one koji su nadležni da rade, da otvaraju masovne grobnice. Mi porodice nismo zadovoljne ekshumacijama i identifikacijama’’, kaže Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja ‘Majke Srebrenice’.
Iz Zvorničani tragaju za 560 osoba nestalih 1992.godine. Ahmet Grahić, predsjednik nestalih Zvorničana, kaže da je u proces traženja nestalih politika uvukla prste, jer bi se daljim otvaranjem grobnica još mnogi našli
Porodice nestalih traže "da politika radi svoje, a da puste one koji su nadležni da rade, da otvaraju masovne grobnice".
pred licem pravde.
"Otkrivanje grobnice normalno povlači za sobom i procesuiranje ratnog zločina. Jednostavno, oni to ne žele i jednostavno se čuvaju toga i boje se. Mora politika jednom stati i reći: moramo odvojiti vrijeme do kada sve institucije vlasti moraju reći gdje su grobnice", naglašava Grahić.
A obitelji nestalih odgovornim smatraju Institut za nestale osobe BiH.
"Znamo da u našim velikim mjestima stoji dosta tijela koja nisu identifikovana, koja nisu dobila imena i prezimena, znači zločin postoji, a zločinaca nema. Ima koliko hoćete grobnica koje su otkrivene, ekshumirane, identifikovane, ali zločinaca nema’’, podsjeća Munira Subašić, predsjednica udruženja ‘Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa'.
Skeptični i u ICMP-u
I Institut BiH se nelazi pred brojnim administrativnim problemima, a s pravosudnim institucijama u čijoj nadležnosti je donošenje odluka o otvaranju masovnih grobnica, dijalog gotovo da i ne postoji.
"Od 2009. godine Institut je uputio 185 zahtjeva Tužiteljstvu BiH za koje još nismo dobili nikakav odgovor. Ako pretpostavimo da se dio tih zahtjeva odnosi na lokacije na kojima se neće pronaći tijela, ipak većina tih lokacija krije tijela. Tužiteljstvo BiH kad dobije zahtjev od Instituta prosljeđuje ga Sudu BiH, onda se i tamo čeka, tako da je cijela ta procedura dosta spora’’, navodi Marko Jurišić, član Upravnog odbora Instituta za nestale.
Na naše pitanje kako je zadovoljna procesom traženja nestalih posljednjih godinu dana od kada proces vode institucije BiH Ketrin Bomberger (Kathryne Bomberger), direktorica ICMP-a u BiH, kaže da je svjesna da se Institut susreće sa problemima i da će sve teže ići proces traženja za preostalih 10 tisuća nestalih osoba.
"Ukoliko postoje zabrinutosti u vezi sa birokratskim problemima, mi želimo rješavati te birokratske probleme, želimo osigurati da ti birokratski problemi budu riješeni, želimo osigurati da sudske odluke, sudske naredbe da se donose na vrijeme. A što se tiče ovih 10 hiljada nestalih osoba, biće malo teže doći do podataka o njima", ocjenjuje Bomberger.
I američki veleposlanik u BiH Patrik Mun (Patrick Moon) najavio je da će vlada SAD-a podržavati ICMP i njegov rad u BiH. Kaže da su uvidjeli značaj djelovanja ICMP-a za obitelji nestalih.
''Vrlo smo ponosni na činjenicu da ICMP zaista predvodi što se tiče uvođenja novih tehnologija i novih tehnika, u proces identifikacije žrtava, naročito žrtava krivičnih djela i što omogućavaju porodicama žrtava da nađu smiraj", kaže Mun
Zakon o nestalim osobama i fond za pomoć obiteljima nestalih u BiH još uvijek nisu u potpunosti provedeni. I zato, bila odgovorna država, pravosuđe ili Institut niko neće ispaštati kao obitelji nestalih.
