Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe, uputili su u petak, 26. novembra pismo šefovima država članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), generalnom sekretaru UN-a, generalnom sekretaru Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i najvišim organima i pojedincima Evropske unije u kojem traže da se, kako su naveli, “zaustavi ratnohuškačka politika Milorada Dodika”.
“Do sada smo dva puta apelirali i pozivali Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNDS-a i Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine RS da se zaustave u stvaranju uvjeta za izazivanja konflikta u BiH. Milorad Dodik ne samo da se nije zaustavio, nego je trenutno odluku za izazivanje konflikta prebacio na Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS)”, stoji u pismu ove dvije organizacije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukopane žrtve genocida u Srebrenici
Murat Tahirović, predsjednik Udruženje žrtava i svjedoka genocida za Radio Slobodna Evropa (RSE) je izjavio kako je povod pisma posljednje najave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da će od Skupštine RS-a tražiti posebnu sjednicu na kojoj će se raspravljati o prenosu nadležnosti sa države na entitet RS u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te u oblasti odbrane i sigurnosti, što je protivustavno.
“Napadi na institucije Bosne i Hercegovine traju već pet godina, a ovo je kulminacija”, napominje Tahirović, dodajući da se u pismu ističe kako je iskustvo rata i zločina zapisano u međunarodnim presudama.
Milorad Dodik, najavio je, 8. novembra, nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u RS u Banjaluci, zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će se raspravljati o informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na BiH.
Istakao je da će se, nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti pripremiti i akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.
Narodna skupština RS je nadležnost u oblasti odbrane prenijela na nivo BiH 1. septembra 2005. godine usvajanjem reforme odbrane.
Odluka, kojom je praktično prihvaćeno ukidanje Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske RS, te podržana njena transformacija u Oružane snage BiH od 1. januara 2006. godine, usvojena je dvotrećinskom većinom.
Zakon o odbrani BiH je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem septembra 2005. godine, “na osnovu člana III. 5. a) i člana IV.4. a) Ustava BiH”, a za ovaj zakon su glas dali i poslanici Dodikovog SNSD-a.
Oružane snage BiH broje oko 10.000 profesionalnih vojnika, a u osnovi su im tri pukovnije koje baštine tradicije Armije BiH, Vojske RS i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
VSTV BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine. Osnovni mandat mu je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudija i tužilaca i njihovo sankcioniranje.
Bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je 2007. godine donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kako bi ojačao efikasnost ove institucije kojoj je zadatak da sudstvo bude oslobođeno od političkog uplitanja u njegov rad.
Uprava za indirektno oporezivanje je državna samostalna upravna organizacija nadležna za primjenu i provedbu zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem u Bosni i Hercegovini.
Prema Ustavu BiH entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.