Zahtev za kandidaturu Srbije ipak ide Evropskoj komisiji

Predsednik Srbije Boris Tadić predao je zahtev Srbije za članstvo u EU švedskom premijeru Fredriku Rejnfeltu 22. decembra 2009.

Holandski parlamentarci jednoglasno su usvojili odluku da Holandija na predstojećem sastanku Saveta Evropske unije zatraži odlaganje odluke o upućivanju srpske kandidature Evropskoj komisiji do decembra kada će novi izveštaj o saradnji Srbije s Tribunalom podneti glavni tužilac Serž Bramerc.

Svi su izgledi, međutim, da će 25. oktobra Savet Evropske unije odlučiti da Evropskoj komisiji prosledi zahtev Srbije za kandidaturu.

Sada već bivši ministar spoljnih poslova Holandije Martin Verhagen rekao je poslanicima nacionalog parlamenta da će učiniti sve da njihovu odluku sprovede, ali je i podsetio da su mu mogućnosti ograničene.

Kazao je, naime, da 26 ostalih članica Evropske unije podržavaju prosleđivanje kandidature Srbije Evropskoj komisiji zato što to smatraju “tehničkim” pitanjem, a tako definisana pitanja ne zahtevaju odlučivanje konsenzusom, odnosno, jednoglasjem, nego većinom glasova.

Dakle, ako predsedavajuća Belgija prosledjivanje srpske kandidature Evropskoj komisiji na dnevni red stavi kao “tehničko” pitanje, Holandija neće moći da blokira većinsku odluku, objasnio je Verhagen.

Kako je našem radiju već izjavio portparol predsednika Odbora za evropske poslove donjeg doma holandskog parlamenta, Holandija u tom slučaju neće stati na put prosledjivanju srpske kandidature, ali će zahtevati da svaki sledeći korak na putu evrointegracija Beograda bude uslovljen punom saradnjom sa Haškim tribunalom.

Fundamentalni korak


Već nekoliko godina je na delu ista matrica u Holandiji, kaže za Radio Slobodna Evropa Michael Emerson, analitičar iz briselskog Centra za evropske studije.

“To je tipična holandska pozicija. Među članicama Evropske unije, Holandija najodlučnije insistira na ispunjavanju uslova vezanih za ljudskih prava. Zato se ponekad događa da se čitava Evropska unija nadje u stanju suspenzije, čekajući da se Holandija pridruži. Rekao bih, dakle, da ova konkretna epizoda nije ništa drugo nego nastavak tog holandskog obrasca delovanja, u kojem se sve vreme, gotovo do samog kraja, brani svoja pozicija, da bi se na kraju ipak popustilo, kako se ne bi zaustavila čitava kompozicija voza. Tako je bilo i sa slučajem Gotovina, prepreci na putu napredovanja Hrvatske, gde se holandskoj nepopustljivom stavu tada pridružio i britanski”, podsetio je Emerson.

Da realan prostor da Srbija dobije kandidaturu postoji prepoznao je odmah i Božidar Đelić, potpredsednik Vlade za evropske integracije.

Doduše, vodeće članice Evropske unije nisu u poslednje vreme ni krile da prosledjivanjem kandidature Evropskoj komisije žele da nagrade Beograd za kooperativnost koju je pokazao Rezolucijom o Kosovu koju je napisao zajedno sa Briselom.

Upitan u čemu je praktični značaj dobijanja kandidature Michael Emerson kaže:

“Dobijanje statusa kandidata za EU za Srbiju je apsolutno najznačajnija faza na putu njenih evrointegracija, to je fundamentalni korak u čitavom procesu pridruživanja Evropskoj uniji. To će značiti da će zemlji biti omogućeno da počne proces predpristupnih pregovora, kao i to da će joj se otvoriti evropski predpristupni fondovi”, kaže Emerson.

Vetar u leđa nadama Srbije da će krajem oktobra uspeti da dobije zeleno svetlo za EU kandidaturu dala je i američka državna sekretarka Hilary Clinton, koja je u utorak izjavila prilikom susreta sa predsednikom Borisom Tadićem i drugim beogradskim domaćinima da su vlasti u Srbiji privržene evropskoj integraciji i regionalnoj saradnji i da će zato u petak u Briselu jasno poručiti da treba da počne proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji.