Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je 24. maja da "Srbija ne bi tražila da se sudi pilotima koji su pobili žene i decu na Petrovačkoj cesti, da im je sudila Hrvatska".
Vulin je tako reagovao na saopštenje Ministarstva branitelja Hrvatske, u kojem je ova institucija 23. maja odbacila "univerzalnu nadležnost" Srbije za ratne zločine na celoj teritoriji bivše Jugoslavije, a Srbiju pozvala da svoju verodostojnost pokaže dostavljanjem podataka o nestalim Hrvatima tokom rata u Hrvatskoj 1991/1992. godine.
Saopštenje hrvatskog ministarstva branitelja odnosi se na medijske najave tužbi u Srbiji protiv četvorice viših oficira Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog navodnog granatiranja kolone sa srpskim civilima kod Bosanskog Petrovca u Bosni i Hercegovini tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. godine.
Pročitajte i ovo: Srbija bez suradnje sa Hrvatskom istražuje raketiranje izbjeglica u vrijeme 'Oluje'Nakon što se u medijima pojavila vest da je u Srbiji podignuta optužnica protiv četvorice oficira hrvatske vojske, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je 20. maja saopštilo za Radio Slobodna Evropa (RSE) da optužnica zbog ratnog zločina u "Oluji" nije postala pravnosnažna i da krivični postupak u ovoj fazi nije javan.
Povodom najava tužbi, hrvatsko ministarstvo branitelja je 23. maja saopštilo da je takav pristup Srbije "prepreka rešavanju otvorenih pitanja, ne samo u području pravosudne suradnje, već i u pogledu rešavanja pitanja nestalih osoba".
"Sustav pravosudne suradnje mora se temeljiti na načelu uzajamnog poverenja…a ne da iskrivljuje načela univerzalne jurisdikcije uvodeći svojevrsnu kvazi-univerzalnu jurisdikciju", navodi se u saopštenju.
Hrvatsko ministarstvo dodaje da Hrvatska očekuje od Srbije "da poštuje međunarodne standarde, te pokaže istinsku volju za rešavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih poverenstava".
"Kao što je Republika Hrvatska nadležna za sve svoje građane nestale u Domovinskom ratu, tako je nadležna i za sva ostala pitanja vezana uz to za nas najslavnije razdoblje naše novije povijesti. A Srbija može u tom pogledu dati svoj doprinos dostavom traženih informacija o nestalima", zaključeno je u saopštenju.
Ministar policije Srbije Aleksandar Vulin je, odgovarajući na ovo saopštenje 24. maja, naveo da će Srbija "imenovati i osuditi zločince" iz hrvatske akcije "Oluja" koju je nazvao "zločinačkom".
Pročitajte i ovo: Optužnica za 'Oluju' u Srbiji nije pravosnažnaU saopštenjima i o Vučiću
Ministarstvo hrvatskih branitelja je u saopštenju 23. maja pomenulo i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, navodeći da je on "svojim istupima svesrdno podržavao i poticao velikosrpsku agresiju".
Ministar policije Srbije Aleksandar Vulin je 24. maja odgovorio da Vučića "mogu da optužuju samo za jačanje i zaštitu Srba, a za ubijanje hrvatske dece ne mogu".
U hrvatskim medijima proteklih dana pojavili su se i zahtevi da se protiv Vučića u Hrvatskoj podigne optužnica.
Označavajući izjave koje je Vučić izneo u govoru u Glini 1995. godine kao ratnohuškaške, saborski zastupnik opozicionog kleropopulističkog "Mosta" Miro Bulj je predsednika Srbije nazvao "kukavicom" i naveo:
"Mislim da hrvatska država i pravosudna tijela trebaju pod hitno dignuti optužnicu za ratne zločine koji su huškanjem učinjeni na području Republike Hrvatske", rekao je Bulj.
Vučić je, reagujući na medijske pozive u Hrvatskoj da se protiv njega podigne optužnica, 23. maja izjavio da "nikad nikoga nije ubio" i da u njegovom govoru iz Gline 1995. godine "nema ničeg spornog".
Komentarišući medijske najave optužnice protiv hrvatskih pilota u Srbiji, Vučić je rekao da je "srećan što srpski državni organi rade na zaštiti žrtava i istine i na tome da teški zločini ne prođu nekažnjeno".
Vaš browser nepodržava HTML5
Izbegli pred 'Olujom': Upornošću do novog doma
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine, ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.
Po istom izvoru, u nedeljama nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više hiljada stambenih objekata.
Velik broj Srba iz Hrvatske otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizovano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili izbeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu od hrvatskih snaga.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak pred sudom u Hagu oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba tokom "Oluje" 1995. godine.