Tužilaštvo za ratne zločine Srbije saopštilo je za RSE da optužnica zbog ratnog zločina u hrvatskoj akciji "Oluja" nije postala pravnosnažna i da krivični postupak u ovoj fazi nije javan.
RSE je tražio potvrdu nezvanične informacije da je ovo tužilaštvo podiglo optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u akciji "Oluja".
Prema navodima medija oni se terete da su u avgustu 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mestu Svodna kod Novog Grada.
Kako su objavili mediji, Tužilaštvo Srbije je predložilo da se optuženima sudi u odsustvu, kao i da prema optužnici protok vremena daje dovoljno razloga za sumnju da će Hrvatska ili BiH pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih za krivično delo. RSE nije mogao da potvrdi ove navode.
Ovo je prva optužnica u Srbiji za hrvatsku akciju "Oluja".
Ministarstvo branitelja Hrvatske ocenilo je 19. maja da podizanjem optužnica protiv hrvatskih oficira Srbija dodatno narušava međusobne odnose dve zemlje.
Reagujući na nezvanične informacije o podizanju optužnice, hrvatsko ministarstvo je navelo da to svedoči o upornom insistiranju Srbije na univerzalnoj jurisdikciji, što je, kako se naglašava, nedopustivo i neprihvatljivo.
Ministarstvo je navelo i da "legitimnosti i legalnost hrvatskih vojno-policijskih operacija 'Bljeska' i 'Oluje' niko ne može i ne sme da dovede u pitanje, jer je tim oslobodilačkim operacijama vraćena hrvatska teritorija u ustavno-pravni poredak države".
Akciju "Oluja" hrvatska vojska i policija pokrenule su 4. avgusta 1995. godine, tokom rata u bivšoj SFRJ, protiv snaga samoproglašene "Republike Srpske Krajine" čiji je otpor slomljen za četiri dana.
Prema hrvatskim izvorima oko 130 hiljada Srba je u avgustu 1995. godine pred Olujom otišlo organizovano u konvojima, a prema srpskim izvorima oko 250 hiljada prognano je ili pobeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama.
Prema Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava tokom "Oluje" stradalo je 677 Srba, međutim u njihovoj publikaciji nisu razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Po njihovim podacima u UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbegličkoj koloni.
Prema istom izvoru u nedeljama nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više hiljada stambenih objekata.
Prema podacima hrvatskog Državnog odvjetništva, za krivična dela za vreme "Oluje" i nakon nje, ubistva, pljačke i paljevine, osuđeno je 2.380 osoba. Međutim, njima nije suđeno za ratne zločine.
Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danima i nedeljama nakon "Oluje" postoje svega dve pravosnažne sudske presude. Niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopšte nije pokrenut ili je vođen, ali niko nije osuđen za zločine.
Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dela hrvatskog teritorija.
