Namjera Vlade da privatizuje Buljaricu, jednu od rijetkih još neiskorišćenih uvala na crnogorskom primorju za sada izaziva žestoke otpore kako stručne javnosti tako i stanovnika tog područja koji se pitaju zašto nijesu bili uključeni niti informisani o vladinim planovima i kako je moguće da će prema planu države budućem investitoru biti ustupljen i dio mora kod Buljarice?
Tender za privatizaciju Buljarice, atraktivne uvale između Petrovca i Budve ima sve elemente krivičnog djela dovođenja budućih investitora u zabludu da Vlada raspolaže cjelokupnom imovinom koja se nudi, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
U MANS-u smatraju da tender zaslužuje pažnju Vrhovnog državnog tužilaštva zbog ugrožavanja Ustavom garantovanih prava građana na svojinu:
Dejan Milovac
„Najblaže rečeno jeste da javni funkcioneri po tom pitanju ne govore istinu. U listu nepokretnosti vidi se da Vlada na određenim parcelama ima svu svojinu, da je druga polovina ili druga trećina, u zavisnosti o kojoj parceli se radi u privatnom vlasništvu dok u tenderu imamo čak kompletne parcele koje su definitivno u privatnom vlasništvu. Zato nije jasno po kom osnovu je Vlada brutalno prekršila ustavno pravo svojine i ponudila investitoru nešto što nije njeno vlasništvo To se u normalnim zemljama zove brutalna krađa dok naša Vlada pokušava to da podvede pod javni interes“, kaže u izjavi za RSE direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac.
Podsjetimo, Vlada Crne Gore je sredinom maja raspisala međunarodni tender za Buljaricu i potencijalnim investitorima ponudila 4,9 miliona kvadrata državnog zemljišta, po početnoj cijeni od 108 miliona eura, i ponudila u dugoročni zakup na 90 godina 534.000 metara kvadratnih zemljišta u zoni morskog dobra i 586 .000 metara kvadratnih akvatorijuma.
Stanovnici mjesnih zajednica Buljarica, Petrovac, Reževići, dva Udruženja građana i Matica Boke protive se takvoj privatizaciji.
Iz Mitropolije crnogorsko primorske, u čijem je vlasništvu oko 300 hektara zemljišta na Buljarici, poručeno je da će podržati mjesno stanovništvo u namjeri da se postigne pošten dogovor, ali i upućuju protest, jer je Vlada u javni tender uvrstila četiri vjerska objekta Mitropolije što je, kažu, nedopustivo.
Iz NVO "Naše ognjište" kažu da je namjera Vlade da u dugoročni zakup da dio mora - presedan. Takođe, kako naglašava Božidar Čarmak ističu da je nedopustivo da se na određenim parcelama budućem investitoru nudi zemlja koja nije državna:
„Mi ne znamo šta sve stoji unutra u tom tenderu. Ali smatramo da je to potpuni besmisao sa pravnog i civilizacijskog i domaćinskog aspekta. Izdavati more na takav način! I ne samo more nego na tom dijelu koji je spreman za prodaju nalazi se namjanje 5 ili 6 porodica koje su privatni vlasnici. Znači tuđa zemlja se bez pravnog postupka za prevođenje na ime države daje na tenderu nekom trećem licu.“
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragana Đuranović je, komentarišući optužbe mještana da čitav proces nije dovoljno transparentan, jer je tenderska dokumentacija tajna, kazala da je takva procedura po domaćim i međunarodnim zakonima.
Na takvu ocjenu Đuranović reagovali su iz Građanskog pokreta URA.
Dejan Mijović koji je jedan od autora Zakona o privatizaciji zaključuje:
„To što je tender tajan to je protiv Zakona o privatizaciji u čijem pisanju sam učestvovao zajedno sa poznatim ekspertim Robertom Stounom, u kojem piše na početku da je cjelokupni proces privatizacije transparentan. Znači držanje u tajnosti tendera je nezakonito. Ljudi moraju da znaju kada se prodaje državna imovina kome se, zašto i kako prodaje. Moraju da znaju sve o tom procesu. Dakle, laž je da taj proces treba da bude tajan zbog nekih interesa.“