Njemačka će nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini(BiH) i zemljama regije putem Berlinskog procesa, s ciljem približavanja ovih zemalja Evropskoj uniji(EU), rekao je u srijedu, 6. septembra, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.
Njega je u Predsjedništvu BiH u Sarajevu primio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović koji je izrazio zadovoljstvo ukupnim bilateralnim odnosimа Bosne i Hercegovine i Njemačke, ocijenivši da su institucionalna saradnja i intenzitet posjeta na visokom nivou.
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, specijalni njemački izaslanik Sarrazin je naglasio važnost fokusa djelovanja na provođenju reformi i ispunjenju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
Bećirović je ponovio je zahvalnost za pozicioniranje Bosne i Hercegovine visoko na njemačkoj političkoj agendi po pitanju evropskih integracija. Ocijenio je da njemačka podrška reformskim i integracionim procesima u Bosni i Hercegovini ima izuzetnu važnost na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni.
Pozdravio je angažman prijateljske Njemačke na evropskom putu Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Istakao je važnost nastavka reformskog procesa u Bosni i Hercegovini i regionalne saradnje s ciljem ekonomskog napretka, usvajanja zelene agende, stabilnosti i prosperiteta, a koji su prioriteti i fokus djelovanja i zemljama EU.
Pročitajte i ovo: 'Političari bi i Boga u BiH za 24 sata korumpirali': Komentari na izvještaj State DepartmentaPodsjećamo, Vlada Njemačke odlučila je obustaviti četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj, zbog nastavka "secesionističke politike tog entiteta i njegovog predsjednika Milorada Dodika", saopćila je Ambasada Njemačke 9. augusta u Bosni i Hercegovini.
"Njemačka savezna vlada odlučila je da dopusti da isteknu četiri infrastrukturna projekta, u vrijednosti od 105 miliona eura, i da se na taj način sukcesivno okončaju", kaže se u saopćenju.
Nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske iz decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države, njemačka Vlada je u aprilu 2022. godine odlučila da privremeno zaustavi četiri infrastrukturna projekta.
"Međutim, nije došlo do povlačenja secesionističkih mjera koje je tražila njemačka vlada. Umjesto toga, predsjednik i Vlada Republike Srpske nastavili su s eskalacijom političke krize. Savezna vlada Njemačke je stoga sada donijela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte", ističe se u saopćenju.
Projekti će, kako je rečeno, biti sukcesivno okončani, a iz Ambasade su naveli da se ova odluka ne odnosi na ostale projekte njemačke razvojne suradnje koji uključuju i RS, kao ni na suradnju s civilnim društvom.
Istaknuto je da njemačka Vlada podržava približavanje BiH Evropskoj uniji (EU) i da je spremna i dalje intenzivirati suradnju sa BiH, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj.
"Temeljni zahtjev je, međutim, očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalnog integriteta države BiH", dodaje se u saopćenju.
Njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock najavila je sankcije u martu 2022. tokom službene posjete Sarajevu. Projekti su obustavljeni idućeg mjeseca zbog koraka vlasti u RS-u na "povratku nadležnosti" s države BiH na entitet RS koji su neustavni.
Dodik je kao član Predsjedništva BiH u septembru 2022. uložio veto na davanje agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu zbog obustave projekata i rezolucije Bundestaga. Veto nije potvrdila Narodna skupština RS-a.
Nova vlada Njemačke pozvala je u decembru 2021. godine EU da uvede sankcije Miloradu Dodiku, no za to nije bilo konsenzusa zemalja članica.
Pročitajte i ovo: Njemačka odustala od projekata u Republici Srpskoj, vrijednih 105 miliona euraDom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je 30. avgusta finalno dva važna zakona iz takozvanog evropskog paketa, o slobodi pristupa informacijama i ombudsmanu za ljudska prava.
Treći bitan zakon iz tog paketa, o izmjenama zakona o državnom regulatoru za pravosuđe, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), usvojen je 6. septembra.
Radi se o izmjenama zakona koje su predviđene ključnim prioritetima iz Mišljenja (avis) Evropske komisije, kako bi se osigurao integritet bh. pravosudnog sistema.
U Mišljenju se insistira da se pravosudni sistem BiH riješi sukoba interesa, da se osigura integritet nosilaca pravosudnih funkcija i transparentnost u radu.
Pročitajte i ovo: Dom naroda BiH potvrdio izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu