Nakon što je Vlada Dritana Abazovića ostala bez podrške dijela vladajuće većine, otvoreno je pitanje da li će joj biti izglasano nepovjerenje ili će na kraju politički preživjeti obezbjeđivanjem podrške opozicionih partija, proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.

Te partije su sa Abazovićevim pokretom URA bili vlast nakon izbora u avgustu 2020. godine, ali je nakon godinu i po, uslijed političkih sukoba, upravo glasovima Abazovićeve URA-e, njihovoj Vladi izglasano nepovjerenje, a lider Demokrata Aleksa Bečić smijenjen je sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore.

Politički analitičar Zlatko Vujović smatra da će upravo Demokrate imati ključni uticaj za dalju političku sudbinu Vlade Dritana Abazovića, koja je ostala bez većinske podrške u parlamentu.

Pročitajte i ovo: Vlada Crne Gore usvojila Temeljni ugovor sa SPC, Abazović gubi podršku većine

Naime, Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratska partija socijalista (DPS) najavile su uskraćivanje podrške Abazovićevoj Vladi nakon što je 8. jula usvojila tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) , za koji su ocijenili da ugrožava interese Crne Gore.

“Pad aktuelne Vlade bi mogao usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali ne možemo tolerisati zanemarivanje nacionalnih interesa“ ocijenio je 11. jula predsjednik države i DPS Milo Đukanović.

Međutim, politički blok koji je izglasao Abazovićevu Vladu nema dovoljan broj poslanika za opoziv.

Iz Demokrata i DF-a i pored svih kritika i otpora manjinskoj Vladi, za sada se nijesu eksplicitno izjasnili da li će glasati za njen opoziv.

Tri scenarija i posljedice

Politički analitičar Zlatko Vujović kaže za Radio Slobodna Evropa da postoje bar tri scenarija o daljoj političkoj sudbini Abazovićeve manjinske Vlade.

Jedna varijanta je uskraćivanje povjerenja Vladi.

U tom slučaju bi, kako ističe Vujović, partije zainteresovane za pad Vlade morale da obezbijede podršku Bečićevih Demokrata.

Vujović: Abazovića bi mogla da spasi SPC

On smatra da će Demokrate imati presudnu ulogu na epilog krize aktuelne Vlade:

“Najrealnija opcija jeste da Demokrate ili neko drugi iz opozicije obezbijedi glasove za smjenu Vlade gospodina Abazovića, a nakon toga da se eventualno otvori pitanje da li dopustiti aktuelnoj da sprovodi izborni proces ili ići sa novom Vladom.“

Pročitajte i ovo: Crnogorske vlade na crkvenoj 'klizavici'

Vujović ocjenjuje da bi Vlada ipak mogla politički da preživi, ukoliko njen spas bude u interesu Srpske pravoslavne crkve (SPC), ukazujući na bliske odnose Demokrata sa tom crkvom:

“Ukoliko bi se desilo da oni (SPC) ostvare uticaj na Demokrate, kojima odgovara rušenje Abazovića, onda bi se aktuelni premijer mogao nadati produženju mandata na tom mjestu. U suprotnom onda nas čeka smjena Abazovića i njegove Vlade“.

“Dakle, ključni faktor koji bi mogao da spasi Vladu Dritana Abazovića jeste SPC preko uticaja na Demokrate“, zaključuje Vujović.

Abazovićeva Vlada je 8. jula na sjednici usvojila Temeljni ugovor o uređenju odnosa sa SPC, što je dovelo do povlačenja podrške SDP i DPS.

Usvajanju su prethodile negativne reakcije i kritike predloženog teksta ovih partija, nevladinih organizacija, ali i stručne javnosti.

“Vlada je napustila agendu evropskih integracija i ishitreno, neodgovorno i bez konsultacija sa stručnom javnošću ušla u zaključivanje Ugovora sa SPC, čime je nanijela neprocjenjivu štetu državnim interesima Crne Gore”, poručili su iz DPS.

Abazović je na to odgovorio da će se vidjeti “šta je stav većine poslanika” implicirajući da DPS neće uspjeti da obezbijedi većinu od 41 poslanika za opoziv njegove Vlade.

Iako su oštri kritičari premijera Abazovića, protiv čije Vlade su u više navrata protestovali, Demokrate su od ranije podržavale potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC.

Protest zbog smjene vlade i predsjednika parlamenta

Stigle su i reakcije nevladinog sektora na ignorisanje Abazovićeve Vlade.

Kako je ocijenila Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) premijer Abazović i ministri su demonstrirali hermetičku zatvorenost za sve brojne argumente pristigle iz NVO sektora.

Ona je najavu Abazovića da će naknadno organizovati konsultacije sa nevladinim sektorom i stručnjacima o ugovoru koji je već usvojen, nazvala uvredom za zdrav razum.

Inače, CGO je 11. jula prezentovao istraživanje javnog mnjenja koje pokazuje da je za svega 12 posto građana potpisivanje Temeljnog ugovora bilo prioritet u radu Vlade.

Zlatko Vujović smatra da postoje još dva, ali manje vjerovatna scenarija.

Jedan je redefinicija odnosa unutar sadašnje vladajuće većine koja, kako je rekao, podrazumijeva povlačenje Abazovića što on, kako smatra Vujović, ne bi prihvatio.

Drugi je formiranje nove stare koalicije partija (DF, Demokrata, URA) koje su izabrale prethodnu Vladu Zdravka Krivokapića.

"Formiranje nove većine od starih partnera je možda i najmanje vjerovatan scenario zato što ne rješava pitanje evropskih integracija i podrazumijeva ulazak DF u Vladu, čemu su se izričito do sada protivili naši zapadni partneri“, pojašnjava Vujović.

Abazović, čiju Vladu podržavaju zapadni partneri Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, nije za usvajanje Temeljnog ugovora dobio eksplicitnu podršku Brisela i Vašingtona.

Šta više, ambasadorka Češke koja predsjedava Evropskom unijom Janina Hrebičkova izjavila je da iz ugla Brisela ugovor sa SPC nije prioritet za evropske integracije Crne Gore.

Pročitajte i ovo: Temeljni ugovor sa SPC drma temelje Vlade Crne Gore

Da li su novi izbori opcija?

DPS i SDP na raspolaganju imaju i mogućnost podnošenja inicijative za skraćenje mandata Skupštine što bi vodilo vanrednim izborima.

I za tu inicijativu im kao i u slučaju glasanja o nepovjerenju Vladi, osim glasova partija manjinskih naroda, za koje se ne zna da li bi ih podržali , fali još bar jedan glas iz redova partija okupljenih u proruskom Demokratskom frontu ili Demokratama.

Iako su ove partije, nakon pada prethodne Vlade, u aprilu ove godine, zalagale za nove izbore smatrajući to poltički korektnijom opcijom od izbora manjinske Vlade Dritana Abazovića , za sada ne žele da se izjasne da li bi podržale skraćenje mandata Skupštine.

Ni stav manjinskih partija po ovom pitanju nije poznat.

No još jedna prepreka, na putu ka vanrednim izborima, je situacija u Ustavnom sudu.

Budući da garantuje zaštitu biračkog prava, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema institucionalne zaštite u slučaju povrede izbornih prava građana.

"Ustavni sud će uskoro imati samo tri člana. To nije dovoljno jer je za donošenje odluka o izborima neophodno da ih bude najmanje četiri“, kaže Zlatko Vujović.

Naime, mjesto sedam, Ustavni sud Crne Gore trenutno ima četvoro sudija, a jednom uskoro ističe mandat.

S toga, Vujović smatra da se u ovom trenutku ne može govoriti o zakazivanju vanrednih parlamentarnih izbora.

U svakom slučaju nejasno je koja od procedura, izglasavanje nepovjerenja Vladi ili skraćenje mandata parlamentu, će biti pokrenta i ko će je podržati osim DPS, SDP i opozicionih Socijaldemokrata koji ukupno imaju 35 poslanika od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.

Manjinske partije, čiji je stav za sad nejasan imaju ukupno 5 mandata, tako da za bilo koju incijativu , čak i uz njihovu podršku fali jedan glas iz partija okupljenih oko DF i Demokrata.

A da u DPS nijesu još odlučili koju proceduru će pokrenuti, potvrdio je i 12.jula predsjednik Milo Đukanović koji je rekao da će sa partijama razgovarati o tome kako procesuirati odluku DPS da uskrati podršku Vladi:

“Razgovaraćemo sa partnerima kako oni vide to procesuiranje, jer znate da postoje dvije mogućnosti – glasanje o nepovjerenju Vladi i skraćenju mandata Skupštini”.

Vlada Dritana Abazovića izabrana je 28. aprila ove godine glasovima DPS, URA, SDP, SNP i partija manjinskih naroda.