Situacija u vezi sa poslanicima Demokratskog fronta, koji su petu noć za redom osvanuli u prostorijama svog poslaničkog kluba u zgradi Skupštine Crne Gore i dalje se ne mijenja.
Javnost iščekuje da li će Vrhovni državni tužilac uslišiti apel predsjednika države Filipa Vujanovića, da se poslaniku Fronta Nebojši Medojeviću, koji je osumnjičen za pranje novca, ne određuje pritvor, već da se brani sa slobode. Poziv Vujanovića Stankoviću izazvao je brojne političke komentare ali i različita pravnička tumačenja.
Dan nakon što je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uputio pismo prvom čovjeku crnogorskog tužilaštva Ivici Stankoviću, u kome ga poziva da donese odluku koja će omogućiti da se poslanik Demokratskog Fronta Nebojša Medojević, koga Specijalno tužilaštvo sumnjiči za pranje 30.000 eura, brani sa slobode, iz tužilaštva još nema bilo kakve reakcije.
U međuvremenu brojna politička reagovanja na Vujanovićev apel Stankoviću, potisnula su oprečna tumačenja pravnih stručnjaka o tome da li je Vujanović na to imao Ustavno pravo. Poznati podgorički advokat Nikola Martinović tvrdi da nije i da, kako je izjavio za radio Antena M, o pritvoru Medojeviću treba da odlučuju sudovi. Stoga je zaključio:
“Po mom mišljenju, to predstavlja neprimjereno miješanje u rad tužilačke organizacije i rad pravosuđa. Mislim da po pitanju određivanja pritvora, predsjednik Republike to pitanje treba da ostavi na razmatranje nadležnim sudskim organima, jer u Crnoj Gori sudovi određuju pritvore a ne neki drugi organi. Po mom mišljenu, praviti razlike između određenih građana nije primjereno i nije dopušteno u demokratskim društvima.“
Sa druge strane, za potpredsjednika crnogorskog Udruženja pravnika Branislava Radulovića poziv predsjednika Vujanovića tužiocu Stankoviću,da omogući poslaniku Medojeviću da se brani sa slobode, opravdan je i, kako je rekao, sa stanovišta vladavine prava, odgovoran.
Radulović u tom slučaju vidi i segmente političkog i segmente pravnog.
“Ukoliko se saberu svi segmenti koji su karakteristični za ovaj slučaj, predsjednik države je ovim vidom apela, pokazao odgovornost. On ne opstruira proces postupka, jer se u zakonitom postupku legitimno može utvrditi postojanje krivice ili ne. Ali, istovremeno omogućava jednoj od strana, onoj kojoj se stavlja na teret ovo krivično djelo, da sa pozicije slobodnog građanina, vrši i poslaničku funkciju i obezbjeđuje punopravno učešće u postupku koji bi bio protiv njega pokrenut“, kaže Radulović za Radio Slobodna Evropa.
Advokat Nikola Martinović pak smatra da je predsjedniku države, kada je riječ o slučaju Medojević, na raspolaganju samo jedan ustavni mehanizam a to je da ako smatra da je stav tužilastva nepravilan ili da se neko progoni, to lice oslobodi krivičnog gonjenja.
“Tako da je gospodin Vujanović imao na raspolaganju da ukoliko smatra da gospodin Medojević postaje žrtva crnogoskog tužilaštva, da iskoristi mehanizam koji mu je crnogorski ustav dao i da ga oslobodi bilo kakvog gonjenja, pa i mogućnosti da mu se odredi pritvor“, kaže Martinović.
Ovo pravo, podsjetimo, svojevremeno je iskoristio Momir Bulatović kao predsjednik Crne Gore, kada je daljeg krivičnog gonjenja oslobodio svog kuma Miodraga Daku Davidovića.
Bilo kako bilo, potpredsjednik udruženja crnogorskih pravnika Branislav Radulović smatra da se govoreći o slučaju Nebojše Medojevića, moramo sjetiti brojnih postupaka u prošlosti, koji su kako kaže, imali tešku političku pozadinu, kao što je nekadašnje suđenje pripadnicima Stranke demokratske akcije (SDA), afera Orlov let, postupci protiv lidera Liberalnog saveza Slavka Perovića.
“Sa ove distance, više ih ne posmatramo kao pravne, već uglavnom kao političke procese. I čak, u izvjesnim situacijama država je morala ići na insitut abolicije da bi sanirala određene pravne, tužilačke radnje, koje u tom trenutku nijesu imali obilježje pravne već neke druge, da ne kažem policijske države.
To negativno iskustvo nas sve drži u visokom oprezu da se institucionalni kapaciteti države Crne Gore 2017 god. ne povrijede, i da, u jednom zakonitom postupku, bez određivanja pritvora, poslanik Medojević bude u prilici da primarno štiti svoja ustavna prava a državni organi nesmetano vrše svoju funkciju.“
Mišljenje Radulovića ali i pojedinih drugih pravnika jeste i da ako je Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković spriječio određivanje pritvora za Andriju Mandića i Milana Kneževića, lidere Demokratskog Fronta koji su optuženi za neuporedivo teže krivično djelo kao što je državni udar, onda bi slično morao da postupi na primjeru Nebojše Medojevića.
I dok čekaju rasplet, iz svog poslaničkog kluba kao iz svojevrsnog bunkera, poslanici Demokratskog fronta posljednji put su se preko Facebook profila obratili jutros.
“Mi očekujemo danas od Vrhovnog državnog tužioca da samo postupi kao pravnik, kao državni funkcioner, vodeći računa o miru i stabilnosti u Crnoj Gori i mogućim političkim posljedicama bilo kakvog odugovlačenja“, napisao je Nebojša Medojević.