Reakcije u BiH na Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je sinoć usvojio srbijanski parlament, jasno pokazuju raspolućenost bosanskohercegovačkog društva. Nezadovoljni su. doduše, u oba entiteta, ali su motivi nezadovoljstva različiti.
U Republici Srpskoj smatraju da je Deklaracija ponižavajuća za srpski narod i da dijeli žrtve, što je po njihovom mišljenju nedopustivo. Neki poslanici zatražili su i vanrednu sjednicu entitetskog parlamenta. U Federaciji su nezadovoljni činjenicom da u naslovu Deklaracije nema riječi genocid.
Bez obzira na tu činjenicu, Irfan Ajanović iz Stranke demokratske akcije smatra da je Srbija činom usvajanja Deklaracije u kojoj se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde priznala da je genocid počinjen:
„Za nas bi puno značilo da je istaknuto da je to genocid - trebamo zajedno i trebamo živjeti. Za njih je upravo problem. Oni su u jednoj poziciji da će biti osuđivani od bitnih faktora međunarodne zajednice, od zdravih organizacija i institucija. Priznaj - pola ti se prašta. I nemoj narod uvući u nešto što se zove hipoteka koja će ići decenijama i stoljećima.“
Analitičari ocjenjuju da u formalnom smislu Deklaracija predstavlja početni korak ka normalizaciji odnosa u regionu. Deklaracija pokazuje spremnost da se o tome razgovara, ali i „odškrinuta vrata“ budućim generacijama da taj proces dovedu do kraja, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić:
„Najbolje bih taj čitav slučaj prokomentirao riječima Vinstona Čerčila koji je rekao: ’Ovo nije kraj, ovo nije ni početak kraja, ali možda predstavlja kraj početka.’ Dakle, kraj početka jednog dugotrajnog procesa čiji rezultat treba da bude konačno suočavanje sa zločinima koji su počinjeni u ime kolektiva.“
Ipak, jučerašnja rasprava u srbijanskom parlamentu pokazala je da ta država još uvijek nije spremna da se suoči sa zločinima koji su činjeni u ime kolektiviteta, dodaje Mujkić:
„Osobito tim monstrumskim elementima nedavne prošlosti, što nama ostalim šalje poruku da ćemo još dugo ovdje trpjeti svi zajedno zbog ostataka one jedne ekspanzionističke politike, politike etničkog inžinjeringa, pa i genocida.“
Srbija okrenula novu stranicu
Za predsjednika Naše stranke Bojana Bajića usvojena Deklaracija o Srebrenici jasno pokazuje da je Srbija okrenula novu stranicu u svom političkom djelovanju:
„Rezoluciju za Srebrenicu posmatram kao jedan novi, proevropski put, jednu novu orijenatciju za dobrosusjedske odnose. Po mom sudu je vrlo značajna u regionu ova rezolucija koju je Srbija donijela.“
S druge strane, potpredsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović tvrdi da je Srbija Deklaracijom pokazala kako dijeli žrtve:
„Ali je zaista neprihvatljivo, nekorektno i bespotrebno dijeliti žrtve, jer to je izuzetno osjetljivo pitanje, pogotovo kada je u pitanju prethodni rat u BiH. Takva jedna deklaracija može imati određene posljedice i po RS:“
U Srpskoj demokratskoj stranci zatražili su vanredno zasjedanje entitetskog parlamenta. Smatraju da će Deklaracija o Srebrenici koju je usvojio srbijanski parlament uzrokovati i određene pritiske međunarodne zajednice na Republiku Srpsku. Predstavnik ove stranke Borislav Bojić:
„Posljedica može biti. Ova rezolucija u Narodnoj skupštini Srbije se direktno odnosi na RS. I kao takva šalje određenu vrstu političkih poruka i samim tim ima reperkusije na RS. Kakve te posljedice mogu biti? Mogu biti razne vrste posljedica, a jedna od njih je da će biti dodatnih pritisaka posebno na novoizabranu vlast u RS krajem oktobra mjeseca - i vjerujte da ova rezolucija neće biti zaboravljena.“
Nakon što je srbijanski parlament usvojio Rezoluciju kojom osuđuje zločin u Srebrenici, Bosna i Hercegovina, na čijoj teritoriji je genocid počinjen, ostala je jedina zemlja u regionu koja nema sličan dokument. Nema naznaka ni da će ga državni Parlament usvojiti u skorije vrijeme - jer sve dosadašnje inicijative odbili su poslanici iz Republike Srpske.
Pročitajte i ovo:
Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici
Bez riječi "genocid" Rezolucija nepotpuna
Deklaracija o Srebrenici: Dan posle
U Republici Srpskoj smatraju da je Deklaracija ponižavajuća za srpski narod i da dijeli žrtve, što je po njihovom mišljenju nedopustivo. Neki poslanici zatražili su i vanrednu sjednicu entitetskog parlamenta. U Federaciji su nezadovoljni činjenicom da u naslovu Deklaracije nema riječi genocid.
Bez obzira na tu činjenicu, Irfan Ajanović iz Stranke demokratske akcije smatra da je Srbija činom usvajanja Deklaracije u kojoj se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde priznala da je genocid počinjen:
„Za nas bi puno značilo da je istaknuto da je to genocid - trebamo zajedno i trebamo živjeti. Za njih je upravo problem. Oni su u jednoj poziciji da će biti osuđivani od bitnih faktora međunarodne zajednice, od zdravih organizacija i institucija. Priznaj - pola ti se prašta. I nemoj narod uvući u nešto što se zove hipoteka koja će ići decenijama i stoljećima.“
Analitičari ocjenjuju da u formalnom smislu Deklaracija predstavlja početni korak ka normalizaciji odnosa u regionu. Deklaracija pokazuje spremnost da se o tome razgovara, ali i „odškrinuta vrata“ budućim generacijama da taj proces dovedu do kraja, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić:
„Najbolje bih taj čitav slučaj prokomentirao riječima Vinstona Čerčila koji je rekao: ’Ovo nije kraj, ovo nije ni početak kraja, ali možda predstavlja kraj početka.’ Dakle, kraj početka jednog dugotrajnog procesa čiji rezultat treba da bude konačno suočavanje sa zločinima koji su počinjeni u ime kolektiva.“
Ipak, jučerašnja rasprava u srbijanskom parlamentu pokazala je da ta država još uvijek nije spremna da se suoči sa zločinima koji su činjeni u ime kolektiviteta, dodaje Mujkić:
„Osobito tim monstrumskim elementima nedavne prošlosti, što nama ostalim šalje poruku da ćemo još dugo ovdje trpjeti svi zajedno zbog ostataka one jedne ekspanzionističke politike, politike etničkog inžinjeringa, pa i genocida.“
Srbija okrenula novu stranicu
Za predsjednika Naše stranke Bojana Bajića usvojena Deklaracija o Srebrenici jasno pokazuje da je Srbija okrenula novu stranicu u svom političkom djelovanju:
„Rezoluciju za Srebrenicu posmatram kao jedan novi, proevropski put, jednu novu orijenatciju za dobrosusjedske odnose. Po mom sudu je vrlo značajna u regionu ova rezolucija koju je Srbija donijela.“
S druge strane, potpredsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović tvrdi da je Srbija Deklaracijom pokazala kako dijeli žrtve:
„Ali je zaista neprihvatljivo, nekorektno i bespotrebno dijeliti žrtve, jer to je izuzetno osjetljivo pitanje, pogotovo kada je u pitanju prethodni rat u BiH. Takva jedna deklaracija može imati određene posljedice i po RS:“
U Srpskoj demokratskoj stranci zatražili su vanredno zasjedanje entitetskog parlamenta. Smatraju da će Deklaracija o Srebrenici koju je usvojio srbijanski parlament uzrokovati i određene pritiske međunarodne zajednice na Republiku Srpsku. Predstavnik ove stranke Borislav Bojić:
„Posljedica može biti. Ova rezolucija u Narodnoj skupštini Srbije se direktno odnosi na RS. I kao takva šalje određenu vrstu političkih poruka i samim tim ima reperkusije na RS. Kakve te posljedice mogu biti? Mogu biti razne vrste posljedica, a jedna od njih je da će biti dodatnih pritisaka posebno na novoizabranu vlast u RS krajem oktobra mjeseca - i vjerujte da ova rezolucija neće biti zaboravljena.“
Nakon što je srbijanski parlament usvojio Rezoluciju kojom osuđuje zločin u Srebrenici, Bosna i Hercegovina, na čijoj teritoriji je genocid počinjen, ostala je jedina zemlja u regionu koja nema sličan dokument. Nema naznaka ni da će ga državni Parlament usvojiti u skorije vrijeme - jer sve dosadašnje inicijative odbili su poslanici iz Republike Srpske.
Pročitajte i ovo:
Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici
Bez riječi "genocid" Rezolucija nepotpuna
Deklaracija o Srebrenici: Dan posle