Nakon višednevnog snježnog nevremena zbog kojeg je uvedeno vanredno stanje u Crnoj Gori, poslanici crnogorskog parlamenta su se tek u utorak okupili u Skupštini kako bi potvrdili uvođenje vanrednog stanja u zemlji. To je ujedno bila i prilika da se iznesu pohvale za požrtvovanost i nesebičnu pomoć upućenu ugroženom stanovništvu, ali i da se iznesu kritike na račun dijela reakcija nadležnih institucija i upozorenja za pripremu za nove moguće vremenske nepogode.
Vanredno stanje je proglašeno zbog vremenskih neprilika i vrlo teške energetske situacije, saopštio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na sjednici parlamenta na kojoj je jednoglasno potvrđena ranija odluka Savjeta za bezbjednost i odbranu o uvođenju vanredenog stanja zbog velikih snježnih padavina.
Tokom skupštinske rasprave koja je održana bez prisustva poslanika koji su iz sjevernih područja Crne Gore koja su najviše pogođena nevremenom, iznijete su pohvale na račun spasilačkih timova, vojske, policije i građana, ali i kritike na račun sistema sprovođenja mjera u vanrednim situacijama.
O tome da li je bilo propusta biće analizirano nakon ukidanja vanrednog stanja rekao je Vujanović najavljujući ekspertsku analizu.
"I da uključi sve profile eksperata koji će procijeniti da li je sistem i u kojem dijelu imao propuste, da li su ti propusti subjektivnog karaktera i ukoliko jesu kakvog nivoa, ili su ti propusti imali svoju objektivnost koja se mogla predvidjeti ili prognozirati", naveo je Vujanović.
U vremenu borbe sa prirodom ne može se reći da nije bilo propusta saopšteno je iz demokratske partije socijalista.
"Narednih dana prioriteti državnih organa trebaju da budu da se stigne do zavijanih i odsječenih sela, da se unaprijedi bezbjednost građana, da se obezbijedi dovoljna količina osnovnih životnih namirnica i uredno snabdijeva lijekovima", kazao je poslanik Mevludin Nuhodžić navodeći dalje aktivnosti državnih službi.
Zamjerke opozicije
U teškim vremenskim prilikama u kojima je kompletna Crna Gora bila odsječena, spasilačke službe, policija i vojska su pokazali visok nivo odgovornosti često rizikujući i sopstvene živote. Takođe nije izostala ljudska solidarnost od juga do sjevera i dijaspore, čulo se tokom sjednice.
Ključna zamjerka opozicionih stranaka na račun Vlade i koordinacionih timova bilo je što vanredno stanje nije proglašeno ranije, nego je proglašeno u trenutku kada je Crna Gora već bila blokirana.
"U utorak smo tražili da se uvede vanredno stanje, svi su poslanici bili na okupu imali smo skupštinsko zasjedanje i šta je bilo prirodnije i normalnije nego da tada proglasimo vanredno stanje jer nas je očekivao snažniji od onoga koji je već pogodio Crnu Goru. Toga da su, međutim ismijavani ti naši zahtjevi", naveo je Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije.
Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke je ukazao da se građani sa sjevera Crne Gore svake godine suočavaju sa velikim snjegovima, a time i sa putnom, energetskom i komunikacionom blokadom, te ukazao da bi trebalo više povesti računa o tome.
"Jer nije samo vanredno stanje kada snijeg padne u Podgorici i nije samo vanredno stanje kada su putevi zavijani već je takvo stanje i kada nema struje, kada je 100 sela odsječeno i kada hiljade građana nemaju struju, kada je ne moguće dopremiti materijal, sanitetski materijal, hranu, lijekove i sve ostalo u ta sela. Vanredno stanje je kada ponestane životnih namirnica", nabrojao je Mustafić.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je govorio o sistemu sprovođenja mjera u vanrednim situacijama. Po njegovom mišljenju jedini u čitavom sistemu koji su funkcionisali su zaposleni u hidrometeorološkoj službi koja je upozorila na vrijeme na elementarnu nepogodu.
"5 dana prije prvih sniježnih nepogoda dobili smo signal upozorenja. Sistem se sveo na lične procjene, na improvizaciju, umjesto organizovanog državnog reagovanja sveo se na sistem – snađi se sam. I usput, ako je moguće slikaj se sve više da pokažeš heroje specijalce koji su otišli u akciju spasavanja bez ikakvog plana evakuacije i opreme, otišli su do ljudi i sa njima sjeli u voz", kazao je Medojević.
Nakon obilnih snježnih padavina postoji mogućnost da dođe do naglog otopljavanja i novih velikih poplava na šta je javnost upozorio Genci Nimanbegu poslanik kluba albanskih partija.
"Poplava koje kod ovako obilnih padavina kada se snijeg bude otopio. Prije svega mislim na sliv Skadarskog jezera i rijeke Bojane", kazao je Nimanbegu.
Veliki broj sela i ruralnih područja, odnosno između 20 i 30.000 građana i dalje nemaju komunikaciju sa gradskim centrima.
Vanredno stanje je proglašeno zbog vremenskih neprilika i vrlo teške energetske situacije, saopštio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na sjednici parlamenta na kojoj je jednoglasno potvrđena ranija odluka Savjeta za bezbjednost i odbranu o uvođenju vanredenog stanja zbog velikih snježnih padavina.
Tokom skupštinske rasprave koja je održana bez prisustva poslanika koji su iz sjevernih područja Crne Gore koja su najviše pogođena nevremenom, iznijete su pohvale na račun spasilačkih timova, vojske, policije i građana, ali i kritike na račun sistema sprovođenja mjera u vanrednim situacijama.
O tome da li je bilo propusta biće analizirano nakon ukidanja vanrednog stanja rekao je Vujanović najavljujući ekspertsku analizu.
"I da uključi sve profile eksperata koji će procijeniti da li je sistem i u kojem dijelu imao propuste, da li su ti propusti subjektivnog karaktera i ukoliko jesu kakvog nivoa, ili su ti propusti imali svoju objektivnost koja se mogla predvidjeti ili prognozirati", naveo je Vujanović.
U vremenu borbe sa prirodom ne može se reći da nije bilo propusta saopšteno je iz demokratske partije socijalista.
"Narednih dana prioriteti državnih organa trebaju da budu da se stigne do zavijanih i odsječenih sela, da se unaprijedi bezbjednost građana, da se obezbijedi dovoljna količina osnovnih životnih namirnica i uredno snabdijeva lijekovima", kazao je poslanik Mevludin Nuhodžić navodeći dalje aktivnosti državnih službi.
Zamjerke opozicije
U teškim vremenskim prilikama u kojima je kompletna Crna Gora bila odsječena, spasilačke službe, policija i vojska su pokazali visok nivo odgovornosti često rizikujući i sopstvene živote. Takođe nije izostala ljudska solidarnost od juga do sjevera i dijaspore, čulo se tokom sjednice.
Spasilačke ekipe evakuišu građane blokirane u snijegu, 13. februar 2012.
Ključna zamjerka opozicionih stranaka na račun Vlade i koordinacionih timova bilo je što vanredno stanje nije proglašeno ranije, nego je proglašeno u trenutku kada je Crna Gora već bila blokirana.
"U utorak smo tražili da se uvede vanredno stanje, svi su poslanici bili na okupu imali smo skupštinsko zasjedanje i šta je bilo prirodnije i normalnije nego da tada proglasimo vanredno stanje jer nas je očekivao snažniji od onoga koji je već pogodio Crnu Goru. Toga da su, međutim ismijavani ti naši zahtjevi", naveo je Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije.
Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke je ukazao da se građani sa sjevera Crne Gore svake godine suočavaju sa velikim snjegovima, a time i sa putnom, energetskom i komunikacionom blokadom, te ukazao da bi trebalo više povesti računa o tome.
"Jer nije samo vanredno stanje kada snijeg padne u Podgorici i nije samo vanredno stanje kada su putevi zavijani već je takvo stanje i kada nema struje, kada je 100 sela odsječeno i kada hiljade građana nemaju struju, kada je ne moguće dopremiti materijal, sanitetski materijal, hranu, lijekove i sve ostalo u ta sela. Vanredno stanje je kada ponestane životnih namirnica", nabrojao je Mustafić.
Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je govorio o sistemu sprovođenja mjera u vanrednim situacijama. Po njegovom mišljenju jedini u čitavom sistemu koji su funkcionisali su zaposleni u hidrometeorološkoj službi koja je upozorila na vrijeme na elementarnu nepogodu.
"5 dana prije prvih sniježnih nepogoda dobili smo signal upozorenja. Sistem se sveo na lične procjene, na improvizaciju, umjesto organizovanog državnog reagovanja sveo se na sistem – snađi se sam. I usput, ako je moguće slikaj se sve više da pokažeš heroje specijalce koji su otišli u akciju spasavanja bez ikakvog plana evakuacije i opreme, otišli su do ljudi i sa njima sjeli u voz", kazao je Medojević.
Nakon obilnih snježnih padavina postoji mogućnost da dođe do naglog otopljavanja i novih velikih poplava na šta je javnost upozorio Genci Nimanbegu poslanik kluba albanskih partija.
"Poplava koje kod ovako obilnih padavina kada se snijeg bude otopio. Prije svega mislim na sliv Skadarskog jezera i rijeke Bojane", kazao je Nimanbegu.
Veliki broj sela i ruralnih područja, odnosno između 20 i 30.000 građana i dalje nemaju komunikaciju sa gradskim centrima.