Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske (RS), kojim je predviđeno uspostavljanje rezervnog sastava entitetske policije.
Dok nadležni ovaj zakon pravdaju potrebom podizanja nivoa sigurnosti zbog povećanog priliva migranata, opozicija u ovom bosanskohercegovačkom entitetu na to gleda kao na davanje većih ovlaštenja policiji i zastrašivanje građana, a svoju zabrinutost zbog ovog zakona iskazale su i međunarodne institucije i strane ambasade.
Obrazlažući potrebu za donošenjem ovog zakon ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač pojašnjava da je to u svrhu podizanja sigurnosti uslijed povećanog priliva migranata.
"Moramo napraviti neke korake da budemo spremni da odgovorima na povećan broj ilegalnih migranata u Republici Srpskoj i da dalje održimo nivo bezbjednosti i zaštite imovine naših građana na nivou na kom je on sada. To jedino možemo da uspijemo sa rezervnim sastavom. Iz tog razloga u ovom zakonu je prijedlog rezervnog sastava. To je nešto što nam je neophodno da imamo jednu novu, dodatnu snagu. Ako bi mi sada iz našeg aktivnog sastava isključili par stotina ljudi i pošaljemo ih negdje na granicu, narušićemo bezbjednost u našim gradovima što opet ne smijemo da dopustimo", pojašnjava Lukač.
Pročitajte i ovo: Korajlić: Rezervni sastav policije RS asocira na predratni periodPoslanica Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić ističe da to, čime ministar pravda ovaj zakon, nigdje u Zakonu ne stoji.
"Samo u jednoj rečenici je navedeno ovako: 'Zbog različitih bezjednosnih izazova Zakonom se utvrđuju formalno-pravni uslovi za uspostavljanje rezervnog sastava policije. To će svakako doprinijeti podizanju bezbjednosti na viši nivo'. Ako se ovo tiče migrantske krize, koji je to obim migrantske krize, koji nivo migrantske krize, kolika je to opasnost?, postavlja pitanje Trivić.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a Nebojša Vukanović smatra da stvarni cilj donošenja ovog zakona nije sigurnosne prirode, niti borba protiv kriminala, već dodatno zastrašivanje naroda i širenje terora. On se pita zašto se predviđa formiranje rezervnog sastava policije kada, kako kaže, ne funkcioniše ni ova postojeća.
"Kako je moguće da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova RS) ima 5.000 policajaca, a da ne mogu da uhvate nijednog korumpiranog čovjeka. Sva se privreda raspala, država gubi milione maraka, svaki dan osvane jedna nova afera i, nažalost, niko se ne nađe iza rešetaka", ocjenjuje Vukanović.
Pročitajte i ovo: BiH bez kvoruma za pitanje izbjeglica i migranataZa opoziciju u RS-u, osim potrebe za rezervnim sastavom, sporna su i široka ovlaštenja koja se daju policiji i pripadnicima rezervnog sastava.
Posebno je opoziciji sporan član 39 koji policijskom službeniku daje mogućnost da liši slobode osobu ako postoje osnova sumnje da je počinila krivično djelo i ako postoji bilo koji razlog naveden u Zakonu o krivičnom postupku RS-a.
Trivić upozorava da se ovim Zakonom dodaje 15. ovlaštenje službenim licima MUP-a "koje nije jasno definisano".
"Moram reći da je lišenje slobode definisano jako nedorečeno, nesistematično, ostavlja puno prostora za tumačenje i mislim da će ovako definisano rješenje biti problem ne samo za građane, koji će osjećati strah, a trebali bi osjećati od svoje policije sigurnost, već će napraviti problem i policijskom službeniku, koji će imati sada preširoko i nedovoljno dobro definisano ovlaštenje i imaće dilemu kako da postupi", smatra poslanica PDP-a, Jelena Trivić.
Ambasada SAD: Dodatno informisati o namjeni rezervnog sastava
Povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima oglasili su se i Misija OSCE-a, Delegacija Evropske unije u BiH, ali i Ambasade SAD-a u BiH.
Misija OSCE-a u svom saopštenju smatra da bi vlasti RS-a trebale voditi računa o mogućoj negativnoj percepciji uvođenja rezervnog sastava policije te apeluje na nadležne da rade na izgradnji povjerenja unutar RS-a te BOsne i Hercegovine.
Iz Delegacija Evropske unije i Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH istakli su da pomno prate dešavanja sa najavljenim izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a.
Tako navode da će relevantno zakonodavstvo, kao i praksa policijskih snaga biti razmotreni tokom predstojećih stručnih misija, koje će sagledati saradnju u sprovođenju zakona te status, autonomnost i odgovornost policijskih snaga u cijeloj zemlji.
Ambasada SAD-a u BiH zatražila je dodatne informacije o namjeni ovog rezervnog sastava, ističući da ima u vidu činjenicu da su neke od nadležnosti izvan kruga djelovanja Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.
Kancelarija Visokog predstavnika u BiH poručila je da sa partnerima u međunarodnoj zajednici razmatra ovo pitanje.
Pročitajte i ovo: RS će sankcionisati medije koji budu fotografisali policiju?Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je opravdana zabrinutost raznih faktora u Bosni i Hercegovini zbog najava o formiranju rezervnog sastava entitetskog MUP-a, ako se uzmu u obzir odnosi u BiH.
"S obzirom da u BiH takva vrsta jačanja onoga što ćemo nazvati oružanim snagama, a u ovom slučaju i jačanja policije, izaziva određenu vrstu bojazni i to je potpuno opravdan strah. Na drugoj strani, sama činjenica da su mnoge stvari u ovom zakonu i u ovom procesu zamagljene, nisu dovoljno transparentne, naravno da otvaraju pitanja oko različitih spekulacija, različitih teorija zavjere i sklapanja raznih intriga koje mogu stajati u pozadini donošenja ovakvih zakona", ukazuje Tanja Topić.
Rezervni sastav policije trebalo bi činiti 20 odsto pripadnika od ukupnog broja redovnog sastava, a to znači da bi ih moglo biti oko hiljadu, ali su nadležni istakli da će u startu biti regrutovano tek stotinjak pripadnika kako bi prošli obuku i dobili opremu.
Kako je ranije najavio entitetski premijer Radovan Višković, sredstva za rezervni sastav policije biće planirana u budžetu za narednu godinu.