Iako je crnogorski parlament jedan od najtolerantnijih u regionu po parametrima ophođenja među poslanicima, povremeno ima ispada zbog povišene nervoze. Zato je svojevremeno izrađen Etički kodeks ponašanja u Skupštini Crne Gore, ali odredbe kodeksa još nisu primjenjene. Koliko se poslanici pridržavaju Etičkog kodeksa?
Etički kodeks Skupštine Crne Gore u ovom trenutku je neprimjenjiv jer ne postoje jasne kaznene odredbe, nema tijela koje bi utvrdilo postojanje prekršaja, a samim tim do sada nije bilo prijava protiv poslanika zbog kršenja etičkog kodeksa.
Za Halila Dukovića, poslanika Demokratske partije socijalista, je generalno dobro što nije bilo prijava protiv poslanika, jer to govori da se crnogorski parlament drži visokih etičkih standarda:
„Mi još nismo testirali ovaj Etički kodeks jer nismo imali nijedan slučaj. To je opet nešto, što je dobro za crnogorski parlament jer do sada u našoj praksi nije bilo ni jedne prijave za kršenje Etičkog kodeksa, a poznato je da je crnogorski parlament ipak jedan od vodećih po standardima koji vladaju u recimo u parlamentima u okruženju. Daleko je Crna Gora i po tom pitanju otišla“, navodi Duković.
Pokušaji fizičkog obračuna, međusobno vrijeđanje u direktnom televiozijskom prenosu, neprimjerene kvalifikacije i nervozni istupi, kao i neredovno prisustvo poslanika sjednicama Skupštine, iako rijetki, bili su dovoljni da u jednom trenutku istraživanja javnog mnjenja pokažu da je palo povjerenje građana u instituciju parlamenta ispod 50%.
Zbog toga je parlament usvojio Etički kodeks, ali bez oštrijih sankcija. Neki neprimjereni istupi su možda i logični, ali za Gorana Tuponju iz Pozitivne najvažnije je da poslanici nisu skloni korupciji:
„Ono što je meni važno u ovom kodeksu je, da poslanik koji obavlja jednu visoku funkciju ni u kojem slučaju ne smije da bude u sukobu interesa sa nekom svojom privatnom djelatnošću ili bilo kakvom drugom djelatnošću i da ne smije biti posložan korupciji“, konstatuje Tuponja.
Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije ne vidi smisao u novčanom kažnjavanju poslanika za izgovaranje riječi mržnje ili neopravdani nedolazak na sjednice:
„Ko je taj koji će da cijeni opravdani ili neopravdani dolazak na sjednice i ko je taj koji će da cijeni riječi mržnje, hoće li glasovi većine u odboru odlučivati o tome kome će se, a kome ne skidati dio od plate?“, pita Damjanović.
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović se zalagao da Etički kodeks propisuje plaćanje penala, odnosno uplaćivanje dijela plate prekršioca Kodeksa u humanitarne svrhe. On je podsjetio da je samoinicijativno sebi oduzeo od plate nakon nedavnog neprimjerenog istupa u parlamentu:
„Kao poslanik prvi sam pokušao da pošaljem poruku javnosti i kolegama svojim ličnim primjerom i prije usvajanja Etičkog kodeksa. Kad sam nakon već čuvene modifikovane narodne izreke koju sam izgovorio u žaru parlamentarne rasprave odlučio, da uz izvinjenje javnosti i kolegama uplatim i dio svoje plate u humanitarne svrhe. I žao mi je što takva praksa nije usvojena i predviđena kodeksom poslaničke etike Skupštine Crne Gore“, kaže Popović.
Jedna od ključnih mana Etičkog kodeksa je, što nije pridviđeno da građani mogu podnijeti prijavu protiv poslanika za kršenje kodeksa.
Vlado Dedović iz Centra za monitoring je panelistima skupa u organizaciji Instituta alternativa postavio pitanje:
„Zbog čega građanin nema mogućnost da podnese inicijativu za preispitivanje povreda Etičkog kodeksa? Prije svega u kontekstu toga da poslanici moraju da brinu o tome na koji način se ponašaju, ne samo u toku boravka u Skupštini već i u svim ostalim situacijama u redovnom životu. Tako da građani moraju imati mogućnost da neposredno podnose incijative nadležnom organu za preispitivanje povreda Etičkog kodeksa.“