Ideja o zajedničkom diplomatskom predstavljanju država regiona, po uzoru na nordijske zemlje, a radi veće zastupljenosti i uštede, stara je već nekoliko godina i uskoro bi mogla biti konkretizovana. Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova pregovara sa državama regiona o uspostavljanju zajedničkih diplomatskih predstavništava, po ugledu na skandinavski model, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u ovom ministarstvu.
Najdalje se se, u tom smislu otišlo u razgovorima sa Skopljem. Crnogorska vlada pregovara sa državama regiona o zajedničkom diplomatskom predstavljanju, po uzoru na skandinavske zemlje. U tom smislu, za sada konkretizovani su dogovori sa Makedonijom, saopštila je našem radiju PR Ministarstva vanjskih poslova Gordana Jovanović.
"Konkretno, vlade Crne Gore i Makedonije potpisale su u septembru bilateralni sporazum oko lokacije diplomatsko konzularnih predstavništava (DPK) i sa drugim državama se vode razgovori u tom pravcu. Na osnovu tog dokumenta Republika Makedonija će Crnoj Gori ustupiti dio prostora već otvorenih ambasada u zemljama u kojima planiramo otvaranje novih DKP, o čemu će biti sačinjen pojedinačni protokol za svaku državu sa kojom se takav aranžman bude pravio, a na osnovu brižljive procjene i analize troškova. Predviđa se takođe mogućnost nalaženja zajedničkih prostorija u državama u kojima obje zemlje nemaju, a planiraju otvaranje DKP", navela je Jovanović.
U crnogorskom ministarstvu za sada se ne izjašnjavaju dokle se otišlo u razgovorima sa Srbijom, čiji je ministar inostranih poslova Ivan Mrkić nedavno sapštio da je Beograd ponudio državama regiona uspostavljanje zajedničkih predstavništava u zemljama Latinske Amerike, Afrike i Azije, te da je najbliži dogovor sa Podgoricom i Skopljem.
Srbija na osnovu sporazuma iz 2007. godine zastupa interese Crne Gore i njenih državljana u više od 40 zemalja u kojima Podgorica nema svoja diplomatska predstavništva. Slične sporazume Crna Gora ima i sa Hrvatskom i Bugarskom. Taj vid predstavljanja uključuje uglavnom konzularne poslove i zaštitu, odnosno pomoć oko viza, putnih isprava, u slučaju nesreće, bolesti, smrti, hapšenja i slično.
Skandinavski model predstavljanja je nešto sasvim drugo, objašnjava za RSE bivši crnogorski ministar inostranih poslova Branko Lukovac.
"Ovo što sada mi imamo to je aranžman sa Srbijom, Hrvatskom i još nekim zemljama da nam neke konzularne funkcije, posebno kada se radi o vizno pasoškim pitanjima, obavljaju neke druge zemlje i sa kojima zaključujemo ugovor. Ovo je nešto sasvim drugo. Ovo su zajednička diplomatsko konzularna predstavništva. Tu se radi o onim zemljama gdje nije takav obim saradnje koji zahtijeva da imamo svoju sopstvenu diplomatsku mrežu", pojašnjava Lukovac.
Zajednički interesi
U crnogorskoj vladi vide brojne koristi od predstavljanja po uzoru na skandinavski model.
"Ovakvi aranžmani svakako doprinose ekonomičnosti i efikasnosti rada DKP, omogućavaju brže širenje diplomatske mreže uz vidno manje troškove, a smještaj ambasada zemalja regiona na jednom mjestu pojačava vizibilitet interesa i potencijala svake države pojedinačno, ali i regionalnih mogućnosti", kaže Gordana Jovanović.
Po uzoru na nordijske zemlje, države Balkana mogle bi da objedine svoje interese u udaljenim zemljama, gdje je neracionalno imati sopstvena predstavništva, a korist od ovakvog vida predstavljanja je velika, ukazuje i bivši ministar inostranih poslova Lukovac, koji posebno ističe to što zajednički model predstavljanja afirmiše novi kvalitet odnosa sa komšijama sa prostora bivše Jugoslavije:
"Znači mogućnost da budemo prisutni kroz političku, ekonomsku, kulturnu i drugu saradnju i na udaljenijim prostorima, premda za to nemamo mogućnosti, ali u saradnji sa drugim zemljama bivše Jugoslavije nalazimo interesa da podijelimo troškove. Drugo je što na taj način afirmišemo nešto za šta ja vjerujem da je stvar budućnosti, a to je da se zemlje sa ovog prostora koje su do skoro živjele u zajedničkoj državi ponovo nalaze zajedno i nalaze zajednički interes u ostvarivanju međunarodne saradnje".
I kroz Igmansku inicijativu, čiji je Lukovac kopredsjedavajući, godinama se radi na povezivanju četiri direktna susjeda sa Balkana, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Srbije i obnavljanju njihovih odniosa, čiji je segment i zajedničko diplomatsko predstavljanje po „skandinavskom modelu”.
Najdalje se se, u tom smislu otišlo u razgovorima sa Skopljem. Crnogorska vlada pregovara sa državama regiona o zajedničkom diplomatskom predstavljanju, po uzoru na skandinavske zemlje. U tom smislu, za sada konkretizovani su dogovori sa Makedonijom, saopštila je našem radiju PR Ministarstva vanjskih poslova Gordana Jovanović.
"Konkretno, vlade Crne Gore i Makedonije potpisale su u septembru bilateralni sporazum oko lokacije diplomatsko konzularnih predstavništava (DPK) i sa drugim državama se vode razgovori u tom pravcu. Na osnovu tog dokumenta Republika Makedonija će Crnoj Gori ustupiti dio prostora već otvorenih ambasada u zemljama u kojima planiramo otvaranje novih DKP, o čemu će biti sačinjen pojedinačni protokol za svaku državu sa kojom se takav aranžman bude pravio, a na osnovu brižljive procjene i analize troškova. Predviđa se takođe mogućnost nalaženja zajedničkih prostorija u državama u kojima obje zemlje nemaju, a planiraju otvaranje DKP", navela je Jovanović.
U crnogorskom ministarstvu za sada se ne izjašnjavaju dokle se otišlo u razgovorima sa Srbijom, čiji je ministar inostranih poslova Ivan Mrkić nedavno sapštio da je Beograd ponudio državama regiona uspostavljanje zajedničkih predstavništava u zemljama Latinske Amerike, Afrike i Azije, te da je najbliži dogovor sa Podgoricom i Skopljem.
Srbija na osnovu sporazuma iz 2007. godine zastupa interese Crne Gore i njenih državljana u više od 40 zemalja u kojima Podgorica nema svoja diplomatska predstavništva. Slične sporazume Crna Gora ima i sa Hrvatskom i Bugarskom. Taj vid predstavljanja uključuje uglavnom konzularne poslove i zaštitu, odnosno pomoć oko viza, putnih isprava, u slučaju nesreće, bolesti, smrti, hapšenja i slično.
Skandinavski model predstavljanja je nešto sasvim drugo, objašnjava za RSE bivši crnogorski ministar inostranih poslova Branko Lukovac.
"Ovo što sada mi imamo to je aranžman sa Srbijom, Hrvatskom i još nekim zemljama da nam neke konzularne funkcije, posebno kada se radi o vizno pasoškim pitanjima, obavljaju neke druge zemlje i sa kojima zaključujemo ugovor. Ovo je nešto sasvim drugo. Ovo su zajednička diplomatsko konzularna predstavništva. Tu se radi o onim zemljama gdje nije takav obim saradnje koji zahtijeva da imamo svoju sopstvenu diplomatsku mrežu", pojašnjava Lukovac.
Zajednički interesi
U crnogorskoj vladi vide brojne koristi od predstavljanja po uzoru na skandinavski model.
"Ovakvi aranžmani svakako doprinose ekonomičnosti i efikasnosti rada DKP, omogućavaju brže širenje diplomatske mreže uz vidno manje troškove, a smještaj ambasada zemalja regiona na jednom mjestu pojačava vizibilitet interesa i potencijala svake države pojedinačno, ali i regionalnih mogućnosti", kaže Gordana Jovanović.
Branko Lukovac, foto: Savo Prelević
Po uzoru na nordijske zemlje, države Balkana mogle bi da objedine svoje interese u udaljenim zemljama, gdje je neracionalno imati sopstvena predstavništva, a korist od ovakvog vida predstavljanja je velika, ukazuje i bivši ministar inostranih poslova Lukovac, koji posebno ističe to što zajednički model predstavljanja afirmiše novi kvalitet odnosa sa komšijama sa prostora bivše Jugoslavije:
"Znači mogućnost da budemo prisutni kroz političku, ekonomsku, kulturnu i drugu saradnju i na udaljenijim prostorima, premda za to nemamo mogućnosti, ali u saradnji sa drugim zemljama bivše Jugoslavije nalazimo interesa da podijelimo troškove. Drugo je što na taj način afirmišemo nešto za šta ja vjerujem da je stvar budućnosti, a to je da se zemlje sa ovog prostora koje su do skoro živjele u zajedničkoj državi ponovo nalaze zajedno i nalaze zajednički interes u ostvarivanju međunarodne saradnje".
I kroz Igmansku inicijativu, čiji je Lukovac kopredsjedavajući, godinama se radi na povezivanju četiri direktna susjeda sa Balkana, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Srbije i obnavljanju njihovih odniosa, čiji je segment i zajedničko diplomatsko predstavljanje po „skandinavskom modelu”.